Prema podacima Fine od 8. siječnja 2013., u studenom 2012. zabilježeno je više od 70.000 blokiranih poslovnih subjekata s gotovo 60.000 zaposlenih, dok je procjena da čak 10.000 radnika radi, a ne prima plaću.
Kazneno djelo neisplata cijele plaće ili dijela plaće
Stoga je i novi Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12) izazvao veliku medijsku pozornost, budući da neisplatu dijela ili cijele plaće jednom ili više radnika propisuje kao kazneno djelo, za koje je propisana kazna zatvora do tri godine.
Pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu. Dakle, valja voditi računa da bi i neisplata dijela plaće po osnovi obveznih dodataka – prekovremenog, noćnog rada ili rada nedjeljom i blagdanom, mogla biti kvalificirana kao kazneno djelo.
Kada nema kaznene odgovornosti?
Svakako se postavlja pitanje: mogu li kazneno odgovarati za neisplatu plaće svi poslodavci koji ne isplaćuju plaće?
Odgovor je negativan. Naime, nema kaznenog djela kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. To bi značilo da navedenih 70.000 poslodavaca neće kazneno odgovarati jer zbog blokade računa nisu u mogućnosti raspolagati financijskim sredstvima. Neće moći kazneno odgovarati niti poslodavci koji nemaju sredstava za isplatu plaća, ukoliko sredstva nisu utrošena upravo s ciljem da se izbjegnu isplate plaća. Taj se izuzetak neće primjenjivati na poslodavce u poteškoćama koji radnicima ne izdaju obračun plaće iz kojega je vidljivo da zarađena plaća nije i isplaćena
Naime, prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12) poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Propuštanje te obveze sankcionirano je kao najteži prekršaj, za kojeg je propisana novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn. No, i u slučaju da se utvrdi kako poslodavac ima sredstava ali ne isplaćuje plaće, odnosno ako se utvrdi da je sredstva utrošio upravo s ciljem da se izbjegnu isplate plaća, poslodavac može biti oslobođen kazne, ako naknadno uplati zaostale plaće.
Što učiniti kako bi se izbjegla kaznena odgovornost i/ili ovrha računa poslodavca?
Umjesto dileme „biti il' ne biti“, u ovom slučaju se postavlja pitanje: izdati obračun neisplaćene plaće, u kojem slučaju radnici mogu tom ispravom ići na izravnu ovrhu i zablokirati račun poslodavca, ili ne izdati taj obračun pa kazneno odgovarati neovisno o tome zbog čega plaća nije isplaćena i još k tome prekršajno zbog same činjenice neizdavanja obračuna?
Kako niti jedno rješenje za poslodavca nije povoljno, jedno od mogućih rješenja je, uz izdavanje obračuna o neisplaćenoj plaći, pokretanje postupka predstečajne nagodbe, odnosno postizanje nagodbe sa svakim radnikom pojedinačno, na način da se prolongira obveza isplate već dospjelih plaća dogovori dinamika njihove isplate.
Natrag