Pravo radnika na otpremninu uređuje se ili ugovorom o radu i/ili pravilnikom o radu i/ili sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem i/ili kolektivnim ugovorom i/ili zakonom. Ovisno o vrsti poslodavca (trgovačko društvo, obrt ili tijelo državne/lokalne/područne uprave) te broju zaposlenih radnika (manje ili više od 20) i djelatnosti koju obavlja (proizvodnja, trgovina, ugostiteljstvo, građevinarstvo, itd.) ovisit će donošenje i primjena izvora radnog prava. Znači, ako poslodavac zapošljava manje od 20 radnika, onda se ugovorom o radu može odrediti pravo radnika na otpremninu. Ali, ako poslodavac zapošljava više od 20 radnika, onda se pravo radnika na otpremninu treba urediti pravilnikom o radu. Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor (KU) ne smije radniku obračunati i isplatiti otpremninu u iznosu manjem od iznosa određenoga tim ugovorom. Iznos otpremnine te način utvrđivanja iste ovisi o konkretnom KU kojeg primjenjuje poslodavac.
Ako je pravo radnika na otpremninu u izvorima radnog prava uređeno na različit način, kod određivanja prava treba primijeniti pravilonajpovoljnijeg prava za radnika. Primjera radi, ako je u ugovoru o radu pravo na otpremninu ugovoreno u većem iznosu nego u kolektivnom ugovoru, kod isplate otpremnine treba primijeniti odredbe ugovora o radu.
Pravo na otpremninu zbog odlaska u mirovinu
Pravo na otpremninu zbog odlaska radnika u mirovinu nije uređeno ZR-om već se uređuje kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. U bitnom, ako u bilo kojem navedenom izvoru radnog prava nije uređeno pravo radnika na otpremninu zbog odlaska u mirovinu, onda radnik ne može ostvariti to svoje pravo. Otpremnina zbog odlaska u mirovinu neoporeziva je do 8.000,00 kn.
Pravo na otpremninu zbog otkaza ugovora o radu
Zakonom o radu (ZR) uređeno je pravo radnika na otpremninu:
- u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti (čl. 80. ZR-a) te
- zbog prestanka radnog odnosa (čl. 119. ZR-a).
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, a nakon završenog liječenja nije vraćen na rad zato jer mu poslodavac nije ponudio odgovarajući posao koji je on sposoban obaviti, ima pravo na dvostruku otpremninu. Međutim, ako poslodavac ponudi radniku odgovarajući posao putem pisanog ugovora o radu, a radnik neopravdano odbije potpisati tako ponuđeni ugovor, tada radnik nema pravo na otpremninu u dvostrukom već u jednostrukom iznosu.
Zbog prestanka radnog odnosa poslodavac ima obvezu isplatiti radniku otpremninu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- da poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu
- da se otkazuje radniku nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca
- da otkaz ugovora o radu nije uvjetovan ponašanjem radnika.
Iznos otpremnine koji će se isplatiti radniku od strane poslodavca zbog prestanka radnog odnosa radnika ovisit će o:
- prosječnoj mjesečnoj bruto plaći koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu
- navršenim godinama rada kod tog poslodavca.
Otpremnina se određuje od ostvarene (bruto) plaće, neovisno o tome je li poslodavac radniku isplatio plaću ili ne. Pritom se otpremnina ne može odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određen povoljniji iznos otpremnine, tada treba isplatiti povoljniji iznos otpremnine. Najviši iznos otpremnine određen je u iznosu 6 prosječnih mjesečnih bruto plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.
Porezni tretman otpremnine zbog otkaza ugovora o radu
Po odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, ne plaća se porez na dohodak na primitke radnika po osnovi otpremnine koju im isplaćuje poslodavac:
- do 6.400,00 kn zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza prema ZR-u za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
- do 8.000,00 kn zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama ZR-a, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena se odredba na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.
Ako primitak po osnovi otpremnine prelazi neoporezivi iznos, onda se taj primitak smatra primitkom od nesamostalnog rada – plaćom pa se i oporezuje kao plaća.
Obračun i isplata otpremnine
Poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun otpremnine iz kojeg je vidljivo kako je taj iznos utvrđen, i to najkasnije 15 dana od dana isplate otpremnine. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti. Takav obračun je ovršna isprava, a mora sadržavati podatak o danu dospijelosti (umjesto datuma određenog za isplatu) te potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca. Ako poslodavac na dan dospijelosti u cijelosti ne isplati otpremninu dužan je radniku uručiti dva obračuna propisanog sadržaja, odnosno jedan za isplaćeni, a drugi za neisplaćeni dio otpremnine.