Trgovačka društva mogu pozajmljivati novac od drugih pravnih ili fizičkih osoba, a mogu i sama davati financijske pozajmice.
Posuđivanje novca između pravnih osoba, koje nisu banka ili druga financijska institucija, te između pravnih i fizičkih osoba, predmet je ugovora o zajmu, koji je uređen Zakonom o obveznim odnosima. Ugovorne strane su zakonski imenovane kao zajmodavac i zajmoprimac. Svaka pravna i fizička osoba može biti zajmodavac, za razliku od ugovora o kreditu gdje kreditor može biti samo banka.
Za razliku od ugovora o kreditu (kojeg odobravaju banke i dr. financijske institucije), kod ugovora o zajmu kamata se može i ne mora ugovoriti, osim kod trgovačkih ugovora gdje zajmoprimac duguje kamatu iako ona nije ugovorena (čl. 500. Zakona o obveznim odnosima).
Zajmovi između trgovačkih društava
Novčani zajam se može ugovoriti beskamatno ili uz određenu kamatu.
Porezni tretman ovakvih transakcija ovisi, prvenstveno, o poreznom statusu osobe zajmoprimca i zajmodavca te o tome jesu li rezidenti ili nerezidenti.
Pozajmice između trgovačkih društava rezidenata:
- trgovačka društva rezidenti su nepovezane osobe primjenjuje se tržišna kamata,
- trgovačka društva rezidenti su povezane osobe primjenjuje se: tržišna kamata ili eskontna stopa HNB-a, ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope (temeljem korištenja određenih poreznih olakšica) ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Eskontna stopa HNB-a u visini od 7% godišnje primjenjuje se za 2012. i nadalje - do objave nove stope.
Pozajmice između trgovačkih društava rezidenata i nerezidenata:
- trgovačka društva rezident i nerezident su nepovezane osobe primjenjuje se tržišna kamata,
- trgovačka društva rezident i nerezident su povezane osobe primjenjuje se eskontna stopa HNB-a (čl. 14. Zakona o porezu na dobit).
Usluga kreditiranja ne podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga se na ugovorenu kamatu, kao naknadu za uslugu financiranja, ne plaća PDV.
Uz koju kamatu je najisplativije dati radniku zajam?
Ugovorom o zajmu između poslodavca i zaposlenika mora se ugovoriti kamata od minimalno 3% godišnje. Povoljnija kamata pri odobravanju kredita, dakle niža od 3%, smatra se pogodnošću koju poslodavac omogućuje svojem zaposleniku, pa će razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje predstavljati primitak u naravi (plaću).
Zajmovi vlasnicima društva
Društvo može odobriti novčanu pozajmicu fizičkim osobama koje nisu njegovi zaposlenici, ali su vlasnici udjela u tom društvu. Pritom je nužno uvažiti slijedeće:
- u slučaju da su vlasnici društva ujedno i zaposlenici tog društva vrijede odredbe koje se odnose na kreditiranje zaposlenika, dakle minimalna kamata je 3% godišnje,
- ako član društva (vlasnik) nije zaposlenik u svom društvu, a pozajmica se daje: beskamatno ili uz kamatu nižu od 3% smatra se skrivenom isplatom dobiti (izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe), i po toj osnovi se utvrđuje dohodak od kapitala, a porez se plaća po stopi od 40% (uvećano za eventualni prirez); uz ugovorenu kamatu 3% ili više ugovorena i isplaćena kamata predstavlja primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, a porez se plaća se po odbitku, po stopi od 40% (uvećano za eventualni prirez), bez priznavanja osobnog odbitka.
Zajmovi od fizičkih osoba
Društva mogu sklapati ugovor o zajmu s fizičkim osobama - vlasnicima društva ili građanima koji nisu vlasnički povezani s društvom.
Fizičke osobe (građani) mogu davati pozajmice trgovačkim društvima:
- beskamatno, bez ikakvih poreznih ograničenja,
- uz ugovaranje kamate ugovorena i isplaćena kamata predstavlja primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, a porez se plaća se po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka.