arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 7/2026

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Domagoj Zaloker: TEB-ov AI porezni asistent – umjetna inteligencija na portalu POREZI

Aktualno

  • mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Središnji registar stanovništva – početak primjene - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Aktualno

    mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Središnji registar stanovništva – početak primjene

    Zakonom o Središnjem registru stanovništva (Nar. nov., br. 67/25) ustrojen je Središnji registar stanovništva, kao administrativni registar podataka o stanovništvu i kućanstvima. Od 1. lipnja 2026. građanima je omogućen uvid u Središnji registar, pa građani mogu provjeriti svoje podatke te po potrebi zatražiti ispravak podataka.  Od 1. siječnja 2027. podaci upisani u Središnji registar koristit će se u nizu upravnih postupaka. Porezna uprava poziva građane da pregledaju svoje podatke upisane u Središnji registar te da po potrebi podnesu zahtjeve za ispravak upisanih podataka ili dobrovoljne izjave, a sve kako bi upisani podaci odgovarali stvarnom činjeničnom stanju za daljnju provedbu postupaka.

  • Amalija Jurin Nonković, Ana Zorić: Nove izmjene Zakona o računovodstvu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Aktualno

    Amalija Jurin Nonković, Ana Zorić: Nove izmjene Zakona o računovodstvu

    Nove izmjene Zakona o računovodstvu odnose se prvenstveno na područje izvještavanja o održivosti. Naime, tim izmjenama ZOR-a u nacionalno zakonodavstvo preuzeta je i Direktiva (EU) 2026/470, poznata kao „Content“ direktiva. Temeljni cilj „Content“ direktive je smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika uz zadržavanje ključnih ciljeva EU u području održivosti i Europskog zelenog plana. Ta direktiva obvezu izvještavanja ograničava isključivo na poduzetnike koji imaju više od 1.000 zaposlenih i ostvaruju netoprihod veći od 450 milijuna eura, čime se značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti. Uz izmjene koje proizlaze iz prijenosa „Content“ direktive, ove izmjene ZOR-a sadrže i niz nacionalnih mjera regulatornog rasterećenja, uključujući ukidanje obveze sastavljanja i javne objave godišnjih financijskih izvještaja u strojno i ljudima čitljivom formatu.

  • Darko Marečić: Novela Zakona o zaštiti potrošača - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Aktualno

    Darko Marečić: Novela Zakona o zaštiti potrošača

    U Nar. nov., br. 59/26 objavljene su izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača. Ovim izmjenama i dopunama Zakona u postojeće odredbe Zakona implementirane su europske direktive o jačanju prava potrošača, financijskim uslugama sklopljenim na daljinu i o promicanju prava potrošača na popravak robe te su jasnije uređene pojedine postojeće i uvedene nove obveze trgovca s ciljem jačanja zaštite potrošača. Ujedno je propisana nova obveza isticanja bazne cijene te objave važećih cjenika na mrežnoj stranici trgovca, jasnije se uređuju postojeće obveze trgovca koje se odnose na isticanje cijena tijekom provođenja posebnih oblika prodaje proizvoda, detaljnije razrađuju ovlasti tijela nadzora za povrede odredbi Zakona te povećavaju iznosi minimalnih i maksimalnih prekršajnih novčanih kazni. U članku se pojašnjavaju navedene novine te daju primjeri isticanja bazne cijene i cijena tijekom posebnih oblika prodaje

  • Darko Marečić: Izmjene i dopune Zakona o trgovini - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Aktualno

    Darko Marečić: Izmjene i dopune Zakona o trgovini

    Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 59/26) proširuje se zabrana prodaje alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol osobama mlađim od 18 godina i na energetska pića, trgovcima koji prodaju alkoholna i energetska pića putem interneta propisuje se obveza osiguravanja mehanizama provjere punoljetnosti kupaca te se daje mogućnost općinama i gradovima da svojom odlukom ograniče prodaju alkoholnih pića u vremenskom razdoblju od 21 sat do 6 sati idući dan.

Financije i računovodstvo

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 18 - Prezentiranje i objavljivanje informacija u financijskim izvještajima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 18 - Prezentiranje i objavljivanje informacija u financijskim izvještajima

    MSFI 18 razvijen je kao odgovor na potrebe korisnika financijskih izvještaja i povratne informacije dionika o postojećim nedostacima u prezentaciji financijske uspješnosti. Prije svega, uočeno je da se računi dobiti i gubitka među subjektima značajno razlikuju po strukturi i sadržaju, što otežava usporedbu financijske uspješnosti. Uvođenjem obveznih međuzbrojeva MSFI 18 nastoji povećati usporedivost financijskih informacija i osigurati dosljedniju osnovu za analizu poslovanja. Također, investitori često koriste pokazatelje uspješnosti koje definira poslovodstvo (MPM), no u praksi nije uvijek bilo jasno kako su ti pokazatelji izračunani niti zašto se koriste. Stoga MSFI 18 uvodi dodatne zahtjeve za objavljivanje kako bi se povećala transparentnost i dosljednost njihove primjene. Osim toga, korisnici financijskih izvještaja istaknuli su potrebu za kvalitetnijim agregiranjem i raščlanjivanjem informacija. MSFI 18 stoga propisuje jasnija pravila o tome koje informacije treba prikazati u osnovnim financijskim izvještajima, a koje u bilješkama, kao i načela za određivanje odgovarajuće razine detaljnosti objava. MSFI 18 primjenjivati će se retroaktivno za godišnja izvještajna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2027. godine ili nakon tog datuma, uz mogućnost ranije primjene i objavu te činjenice, a zamjenjuje dosadašnji MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja.

  • Domagoj Zaloker: Nabava i korištenje službenih osobnih automobila - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Nabava i korištenje službenih osobnih automobila

    U strukturi imovine i troškova trgovačkih društava osobni automobili gotovo su neizbježna stavka. Osobni automobili imaju ponešto drugačiji (nepovoljniji) porezni tretman prilikom nabave i korištenja, u odnosu na druga sredstva dugotrajne materijalne imovine. Navedeno proizlazi iz pretpostavke da ih učestalo koristimo i za privatne (nepoduzetničke) svrhe. U članku pišemo o računovodstvenom i poreznom aspektu nabave i korištenja osobnih automobila kada ih trgovačko društvo nabavlja u tuzemstvu i koristi za službene i/ili privatne potrebe. 

  • Irena Slovinac: Računovodstvo proizvodnje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Računovodstvo proizvodnje

    Računovodstva proizvodnje mora osigurati podatak o ukupnim troškovima proizvodnje i po jedinici proizvoda, kretanju i stanju zaliha (količinsko i vrijednosno) u različitim oblicima, te financijskom rezultatu. U troškove zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda treba uključiti sve troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove nastale dovođenjem zaliha gotovih proizvoda na lokaciju i u stanje za namjeravanu prodaju. Troškovi konverzije uključuju troškove izravno povezane s jedinicama proizvodnje i sustavno raspoređene varijabilne i iskorištene fiksne troškove. Opći troškovi raspoređuju se na mjesta njihova nastanka u pogonskom obračunskom listu (POL). 

Porezi i doprinosi

  • Marija Marinović: Porez na nekretnine – primjena u praksi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Porezi i doprinosi

    Marija Marinović: Porez na nekretnine – primjena u praksi

    Zakonom o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16 - 152/24) od 1.1.2025. uveden je porez na nekretnine. Visinu poreza na nekretnine utvrđuje odlukom predstavničko tijelo JLS, u granicama propisanima Zakonom o lokalnim porezima, od 0,60 do 8,00 eura/m² korisne površine nekretnine.  Porez na nekretnine plaćaju domaće i strane pravne i fizičke osobe, koje su vlasnici nekretnina na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Zakonska odredba o osobi poreznog obveznika prinudne je naravi i ne može se mijenjati ugovorom. Iznimno, ako se ne može utvrditi vlasnik, porez na nekretnine plaća korisnik nekretnine određen prema odredbama propisa kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.

  • Marijana Herceg: Novosti u oporezivanju dobiti od 1.1.2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Porezi i doprinosi

    Marijana Herceg: Novosti u oporezivanju dobiti od 1.1.2026.

    Od 1. siječnja 2026. u primjeni su nove odredbe Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 151/25) te pratećeg Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 39/26). Sa zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dobit utvrđen je novi porezni status mirovinskih i investicijskih fondova, pri čemu se mirovinski fondovi prvi put i navode u Zakonu o porezu na dobit. Kao poticaj društveno korisnim djelatnostima od interesa za Republiku Hrvatsku utvrđena je mogućnost dodatnog umanjenja osnovice poreza na dobit za sponzorstva. Detaljnije je propisano postupanje s plaćenim porezom u inozemstvu, a uključene su i još neke druge izmjene. Posljednje izmjene Pravilnika iz 2026. godine primijenit će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje započeto u 2026. godini. Izmjene se uglavnom odnose na usklađivanje s izmjenama Zakona. Za porezna razdoblja započeta u 2026. godini, a koja ne završavaju tijekom 2026. godine, propisani su novi obrasci poreznih prijava.

  • mr. sc. Ida Dojčić: PDV kod usluga u turizmu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: PDV kod usluga u turizmu

    Turizam uključuje niz djelatnosti, od pružanja usluga smještaja gostiju, najma plovnih objekata i drugih prijevoznih sredstava, ugostiteljske usluge, izlete, usluge vodiča itd. Posebnim propisima regulirano je obavljanje tih djelatnosti, a propisima o PDV-u primjena stope PDV-a od 13% ili 25%, te mjesto oporezivanja pojedinih usluga u turističkoj djelatnosti. Kod turističke djelatnosti je zastupljeno i agencijsko poslovanje, obzirom da pružatelji usluga u turizmu mogu svoje usluge pružati direktno gostima ili putem putničke agencije. O načinu ugovorenog poslovanja će ovisiti i ispostavljanje računa, te oporezivanje pruženih usluga. U članku je pojašnjen porezni tretman različitih vrsta usluga uključenih u ukupnu turističku ponudu, odnosno kada se primjenjuje povlaštena (13%), a kada opća stopa PDV-a (25%), te primjena pravila o mjestu oporezivanja pojedinih usluga unutar turističke djelatnosti.

  • Ksenija Cipek: Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja za dohodak od nesamostalnog rada - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Porezi i doprinosi

    Ksenija Cipek: Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja za dohodak od nesamostalnog rada

    Republika Hrvatska (RH) izbjegava dvostruko oporezivanje dohotka kojeg ostvaruju njezini rezidenti u ili iz inozemstva, primjenom propisanih metoda i to neovisno je li u primjeni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili ne, poštujući na taj način jedno od temeljnih načela oporezivanja da se isti predmet oporezivanja ne oporezuje dva puta istovrsnim ili sličnim porezom. Pravo RH na oporezivanje dohotka koji nerezidenti ostvare u RH kao državi izvora, uređeno je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje RH primjenjuje i domaćim pravom.

    U postojećim ugovorima koje RH primjenjuje prate se dva vodeća načela za uklanjanje dvostrukog oporezivanja u državi gdje je porezni obveznik rezident:

    • metoda izuzimanja (oslobađanja) i
    • metoda uračunavanja.

    Prema metodi izuzimanja, država rezidentnosti ne oporezuje primitak koji se prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja može oporezivati u državi izvora, a ne oporezuje niti primitak koji je oporeziv jedino u državi izvora.

    Prema metodi uračunavanja, država rezidentnosti izračunava svoj porez na temelju ukupnog primitka poreznog obveznika uključujući primitak iz druge države (države izvora) koji se, prema ugovoru, može oporezivati u državi izvora (ali isključujući primitak koji je oporeziv jedino u državi izvora). Pritom daje poreznu olakšicu kroz odbitak od vlastitog poreza za iznos poreza plaćen u drugoj državi.

  • Jasna Prepeljanić: Sezonski rad - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Porezi i doprinosi

    Jasna Prepeljanić: Sezonski rad

    Sezonski rad u Republici Hrvatskoj (RH) prvenstveno je uređen Zakonom o radu prema kojemu sezonski rad može trajati do 9 mjeseci u kalendarskoj godini, zatim Zakonom o strancima prema kojemu sezonski rad može trajati do 90 dana ili 9 mjeseci u kalendarskoj godini te Zakonom o tržištu rada prema kojemu privremeni odnosno povremeni poslovi u poljoprivredi mogu trajati do 90 dana u kalendarskoj godini. Ovisno od propisa koji se primjenjuje na osobu koja obavlja sezonski rad ovisit će i obveze poslodavca glede obračunavanja doprinosa za stalnog sezonca ili neobračunavanja doprinosa kada se kupuju vrijednosni kuponi za obavljanje povremenih poslova u poljoprivredi, obračun poreza na dohodak te način izvješćivanja na propisanom obrascu.

Proračunsko računovodstvo

  • Katarina Nesterović, Martina Štefković: Polugodišnji financijski izvještaji za 2026. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Proračunsko računovodstvo

    Katarina Nesterović, Martina Štefković: Polugodišnji financijski izvještaji za 2026. godinu

    Obveznici predaje financijskih izvještaja u sustavu općeg proračuna polugodišnje financijske izvještaje za 2026. trebaju sastaviti i predati u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

    JLP(R)S-i i proračunski korisnici financijske izvještaje za razdoblje od 1.1. do 30.6.2026. predaju do 15.7., a izvanproračunski korisnici do 20.7. JLP(R)S-i i proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela, koji u svojoj nadležnosti nemaju proračunske korisnike, konsolidirane financijske izvještaje za isto razdoblje predaju do 15.7., a ako u nadležnosti imaju proračunske korisnike, konsolidirane financijske izvještaje predaju do 27.7.

    Financijski izvještaji popunjavaju se na predlošku koji se preuzima iz RKPFI aplikacije. U predlošku su automatski popunjeni Referentna stranica te zaglavlje obrazaca PR-RAS i Obveze. Iz obrazaca predanih za isto razdoblje prethodne godine automatski su popunjeni podaci u obrascu PR-RAS u stupcu „Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine“, a u obrascu Obveze početno stanje obveza u retku „Stanje obveza 1. siječnja“.

    EU izvještaj predaje se u zasebnom MS Excel dokumentu koji se također preuzima putem aplikacije RKPFI. EU izvještaj sadrži podatke o ostvarenim prihodima i primicima, rashodima i izdacima, dugovnom i potražnom prometu obračunatih prihoda poslovanja, stanju potraživanja, obveza i obračunatih rashoda i prihoda poslovanja te stanju izvanbilančnih zapisa, po izvorima financiranja za praćenje EU sredstava i izvoru nacionalnog sufinanciranja.

    Obveznici financijskog izvještavanja koji ne sudjeluju u provođenju EU projekata, ne predaju prazan EU izvještaj. Umjesto toga u aplikaciji RKPFI označavaju kvačicu u polju Nema podataka za EU izvještaj, a na Referentnoj stranici u stupcu naziva „Popunjen“ odabiru oznaku NE.

  • Mladenka Karačić: Jedinstveni račun proračuna i Objedinjena glavna knjiga - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Proračunsko računovodstvo

    Mladenka Karačić: Jedinstveni račun proračuna i Objedinjena glavna knjiga

    Jedinstveni račun proračuna podrazumijeva ostvarivanje svih priljeva i izvršavanje svih odljeva proračuna i proračunskih korisnika iz nadležnosti proračuna, osim iznimki koje se mogu propisati zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna. Jedinstveni račun omogućava dnevno upravljanje likvidnošću, smanjenje potrebe za kratkoročnim zaduživanjem te ažurnije izmirenje dospjelih obveza jer nema zadržavanja novca na računima korisnika.

    Za praćenje naplate na jedinstveni račun potrebno je osigurati informacije o proračunskom korisniku (RKP) na kojeg se odnosi uplaćeni iznos, vrsti naplaćenog prihoda i izvoru financiranja kojem taj prihod pripada, uplatitelju sredstava, datumu i iznosu uplate.

    Objedinjena glavna knjiga proračuna sastoji se od Glavne knjige proračuna i Glavnih knjiga proračunskih korisnika iz nadležnosti proračuna.

    Glavna knjiga proračuna u sastavu Objedinjene glavne knjige proračuna sadrži evidencije svih transakcija na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, prihodima, rashodima, primicima i izdacima proračuna, evidentiranih po modificiranom načelu nastanka događaja.

    Neovisno o tome što se u sastavu Objedinjene glavne knjige proračuna vodi i Glavna knjiga proračunskog korisnika, proračunski korisnici imaju obvezu samostalno voditi cjelovitu Glavnu knjigu proračunskog korisnika koja sadrži evidencije svih transakcija na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, rashodima i izdacima, prihodima i primicima proračunskog korisnika po modificiranom načelu nastanka događaja.

Neprofitne organizacije

  • Ana Maljevac Hrlić: Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Neprofitne organizacije

    Ana Maljevac Hrlić: Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo obvezne su za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. sastaviti i predati polugodišnji financijski izvještaj na Obrascu: PR-RAS-NPF. Pravodobno i točno sastavljanje financijskih izvještaja pretpostavlja uredno vođenje poslovnih knjiga, pravilnu primjenu računovodstvenih načela te usklađenost podataka iskazanih u obrascu s podacima evidentiranima u računovodstvu organizacije.

    Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo nemaju obvezu sastavljanja polugodišnjih financijskih izvještaja.

    Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 7/26, u članku "Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija", autorice Ane Maljevac Hrlić, u kojem se na primjerima pojašnjava evidentiranje primljenih i danih predujmova u neprofitnom računovodstvu, uključujući i kod neprofitnih organizacija koje su obveznice PDV-a.

Poslovanje obrtnika

  • Irena Slovinac : Predujmovi kod obrtnika – porezni tretman - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Poslovanje obrtnika

    Irena Slovinac : Predujmovi kod obrtnika – porezni tretman

    Primljeni predujmovi evidentiraju se kao primici, a dani predujmovi kao izdaci. Od 1.1.2026. obrtnici obveznici PDV-a obvezni su izdavati i fiskalizairati eRačune za primljene predujmove, storno eRačuna za predujam i eRačun za isporuku dobara ili obavljenu uslugu. Svi obrtnici obvezni su zaprimati i provoditi postupak fiskalizacije primljenih eRačuna.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i obračun plaće - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i obračun plaće

    U radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac obračun i isplatu plaće treba obaviti prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu, a može se sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Za rad u nepunom radnom vremenu plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Radno pravo

  • Vedran Jelinović: Sezonski rad stranaca nakon 4.6.2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Radno pravo

    Vedran Jelinović: Sezonski rad stranaca nakon 4.6.2026.

    Sukladno posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koje su stupile na snagu 4.6.2026., dozvola za boravak i rad za sezonske poslove može se izdavati s rokom važenja do 3 godine ako se radi o istom državljaninu treće zemlje, istom poslodavcu i korisniku, u zanimanju unutar propisanih djelatnosti za koje se izdaje dozvola za boravak i rad za sezonski rad odnosno u sličnom i srodnom zanimanju. Unutar važenja dozvole, sezonski radnik može raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Navedena razdoblja rada naznačuju se u potvrdi MUP-a koja se izdaje na temelju čl. 91. st. 3. podst. 1. i st. 4. Zakona o strancima. Nadalje, izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj koje su stupile na snagu 30.4.2026. promijenjene su i odredbe koje se odnose na podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Jednostavna nabava nakon 1.9.2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Jednostavna nabava nakon 1.9.2026.

    Počevši od 1.9.2026. povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016) s dosadašnjih 25.640,00 eura na 50.000,00 eura za nabavu roba, usluga i projektnih natječaja, odnosno sa 66.360,00 eura na 100.000,00 eura za nabavu radova.

    Naručiteljima je određen rok do 16.8.2026. za usklađenje općeg akta o jednostavnoj nabavi i planova nabave s novim pravilima jednostavne nabave, koja također stupaju na snagu 1.9.2026.

    U okviru jednostavne nabave od 1.9.2026. uvodi se obveza provođenja nabave iznad 15.000,00 eura putem modula jednostavne nabave u EOJN RH, pri čemu obveza javne objave poziva na dostavu ponuda za nabave iznad 25.000,00 eura za robu i usluge te iznad 45.000,00 eura za radove.

    U općem aktu o jednostavnoj nabavi naručitelji su dužni urediti pravila o poštivanju načela javne nabave iz čl. 4. ZJN 2016, sprječavanju, prepoznavanju i uklanjanju sukoba interesa sukladno čl. 75. - 83. ZJN 2016, osiguranju pravne zaštite gospodarskim subjektima, i to putem prigovora čelniku tijela odnosno odgovornoj osobi naručitelja za nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura, te mogućnosti primjene elektroničkih sredstava komunikacije za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 15.000,00 eura.

Zdravstveno osiguranje

  • Ljubica Đukanović: Utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2026

    Zdravstveno osiguranje

    Ljubica Đukanović: Utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu

    Novi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 37/26; u nastavku: Pravilnik) primjenjuje se od dana stupanja na snagu, osim odredbe čl. 93. Pravilnika koja se primjenjuje od 1.7.2026. Navedena odredba propisuje da obveznici podnošenja prijava za ozljede na radu koji su u HZZO-u osnovom pristupnog lista registrirani kao korisnici usluge, mogu istu podnijeti i elektroničkim putem, odnosno putem portala za poslovne korisnike e-Zdravstveno.

    Zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće podnosi se digitalnim putem, ispunjavanjem obrasca o isplaćenim naknadama plaće objavljenom na mrežnoj stranici HZZO-a u rubrici e-Zdravstveno, osim u slučaju opravdane nemogućnosti uspostave zahtjeva digitalnim putem kada poslodavci iznimno mogu zahtjev podnijeti u papirnatom obliku. 

    Novi Pravilnik je usklađen sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 - 105/25; u nastavku: Zakon) iako se prava utvrđena Zakonom i prije donošenja Pravilnika nisu mogla ostvarivati ako nisu bila propisana Zakonom. Naime, Pravilnikom su propisani kriteriji i način ostvarivanja prava, a sama prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su utvrđena Zakonom.

    Dopunjena odredba čl. 42. st 4. Pravilnika propisuje uvjete za ostvarivanje prava na naknadu plaće i to da osiguranik:

    • za vrijeme privremene nesposobnosti ne radi,
    • na drugi način ne zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti u smislu čl. 53. Zakona,
    • samostalni obveznik nema dospjelih, a nepodmirenih obveza doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

    Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, prema novoj odredbi čl. 42. st. 5. Pravilnika, pripada osiguraniku za najviše 40 sati tjedno što će doprinijeti jasnoći u primjeni posebno kada osiguranik ostvaruje plaću s osnova dodatnog rada.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Ida Dojčić: Naknada za pravo zakupa
  • Irena Slovinac: eRačun za parkiranje
  • Dinko Lukač: Kamata na zajam vlasniku društva
  • Mladenka Karačić: Evidentiranje doprinosa za mirovinsko osiguranje
  • Vedran Jelinović: Usklađenje općeg akta o jednostavnoj nabavi

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 7/26

  • TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 7/26

TEB-ov Poslovni info br. 7/26

  • Poslovni-info-br.7.2026
  • Dinko Lukač: Regres za 2026. godinu
  • mr. sc. Mladen Štahan: : Podjela i isplata dobiti u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
  • Domagoj Zaloker: : Prodaja robe radnicima po povoljnijim uvjetima
  • mr. sc. Ida Dojčić: : Kako dokazati provjeru PDV ID broja poslovnog partnera?
  • Irena Slovinac: Izdavanje računa zgradama
  • Ksenija Cipek: Porezna tajna
  • Nikolina Bičanić: Kod darovanja imovine obvezan je zapisnik
  • Mladenka Karačić: Čuvanje dokumentacije u digitalnom obliku
  • Ljubica Đukanović: Pravo na naknadu plaće
  • Vedran Jelinović: Žalbeni postupci u javnoj nabavi od 16.5.2026.