arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 5/2026

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • dr. sc. Predrag Bejaković: Poboljšavaju li predložene izmjene Zakona o strancima doista položaj stranih radnika u Hrvatskoj?

Aktualno

  • Vedran Jelinović: Radni odnosi u djelatnosti trgovine u 2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Aktualno

    Vedran Jelinović: Radni odnosi u djelatnosti trgovine u 2026.

    Sindikat trgovine Hrvatske i Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga trgovine sklopili su dana 3.2.2026. Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine – druge izmjene.

    Odlukom ministra nadležnog za rad, primjena ovih izmjena i dopuna KUT-a proširena je na sve poslodavce i radnike u RH iz čl. 3. KUT-a. Odluka je stupila na snagu 1.4.2026. godine.

    Veće plaće primjenjuju se od 1.2.2026. na poslodavce koji su članovi HUP-UT-a, a svi ostali poslodavci u djelatnosti trgovine obvezni su osigurati veće plaće od 1.4.2026. godine. Dakle, počevši s plaćom za travanj 2026., koja se u pravilu isplaćuje u svibnju 2026. godine.

    KUT su dužni primjenjivati svi poslodavci i radnici u RH iz čl. 3. KUT-a. To su sve fizičke i pravne osobe (poslodavci) koji se bave trgovinom kao gospodarskom djelatnošću, upisani u sudski i drugi registar, razvrstano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, za područje:

    G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala,

    odjeljci:

    G 45 Trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima i popravak motornih vozila

    G 46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

    G 47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima.

    KUT se ne primjenjuje na poslodavce koje obavljaju djelatnosti iz područja G, i to:

    Razred 45.20 Održavanje i popravak motornih vozila (ako se obavlja kao glavna djelatnost)

    Razred 47.73 Ljekarne

    Razred 47.74 Trgovina na malo medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima u specijaliziranim prodavaonicama – isključivo se odnosi na specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima (koje imaju uredno riješen status i ishođenu dozvolu u skladu s važećim propisima).

    U ovome članku se, uz prikaz novih iznosa plaće, daje i tabelarni prikaz prava na naknadu plaće i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa, koje su dužni osigurati svi poslodavci koji su razvrstani po NKD-u u djelatnost trgovine kao područja kojim se pretežito bave.

  • Darja Pavličić, prof., Ivana Božić: Temeljno vojno osposobljavanje – prava i obveze ročnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Aktualno

    Darja Pavličić, prof., Ivana Božić: Temeljno vojno osposobljavanje – prava i obveze ročnika

    Temeljno vojno osposobljavanje provodi se po odredbama Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske te provedbenim i drugim propisima. Za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja ročnik ostvaruje pravo na plaću odnosno naknadu u iznosu određenom čl. 137.a Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Ministarstvo obrane isplaćivati će plaću do 15. u mjesecu za prethodni mjesec po osnovi radnog odnosa te izvješćuje na Obrascu JOPPD s novom oznakom stjecatelja 0015 (radnik/osiguranik na temeljnom vojnom osposobljavanju sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske) iz Priloga 2. Ročnici će obvezno biti osigurani na I. i II. stup mirovinskog osiguranja (MO) te će Ministarstvo obrane pri obračunu plaće obvezno obračunavati doprinose za MO I. i II. stup. Kod izračuna plaće uzima se samo osnovni osobni odbitak koji iznosi 600,00 eura u 2026.

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Putničke agencije – redovni i posebni postupak oporezivanja - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Putničke agencije – redovni i posebni postupak oporezivanja

    Putnička agencija na usluge koje obavlja koristeći vlastita dobra i usluge dužna je obračunati PDV po stopi 25% odnosno 13%. Ako putnička agencija posluje u svoje ime, a pri tome koristi dobra i usluge drugih poreznih obveznika obvezna je primijeniti posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Kada putnička agencija posluje kao posrednik, na svoju proviziju mora obračunati PDV po stopi 25%. Putničke agencije obveznici su fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji , te izdavatelji i primatelji eRačuna i obveznici fiskalizacije istih. U članku se kroz niz primjera prikazuje redovni i posebni postupak oporezivanja putničkih agencija.

  • Domagoj Zaloker: Računovodstvo potpora za samozapošljavanje - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Računovodstvo potpora za samozapošljavanje

    Potpora za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku: Zavod) je potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima: obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova. Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se u fiksnom i varijabilnom iznosu. Kada govorimo o evidentiranju primljenih iznosa potpore u poslovnim knjigama poduzetnika obveznika poreza na dobit, moramo naglasiti da se potpora za samozapošljavanje u računovodstvenom smislu tretira kao državne potpore. Državne potpore kod obveznika poreza na dobit moraju se evidentirati prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Iz zahtjeva nadležnih računovodstvenih standarda proizlazi se potpore za samozapošljavanje u poslovnim knjigama evidentiraju na dva različita načina ovisno o tome radi li se o fiksnom ili varijabilnom iznosu potpore. Radi činjenice da se fiksni iznos potpore za samozapošljavanje odnosi na podmirenje troškova poslovanja za prvih nekoliko mjeseci poslovanja subjekta, razvidno je da se u predmetnom slučaju radi o državnoj potpori koja se odnosi na pokrivanje specifičnih (namjenskih) rashoda te da bi taj dio potpore trebalo priznati u prihode razdoblja u kojem nastaju odnosni rashodi. S druge strane, varijabilni iznos potpore za samozapošljavanje odnosi se prvenstveno na nabavu dugotrajne imovine subjekta pa će se i priznati u prihode u razdobljima i omjerima u kojima se priznaje trošak amortizacije te imovine.

Porezi i doprinosi

  • Gordana Lončar: Porezna olakšica povratnicima u posebnom postupku za 2025. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Porezi i doprinosi

    Gordana Lončar: Porezna olakšica povratnicima u posebnom postupku za 2025.

    Porezna olakšica za povratnike primjenjuje se na državljane RH koji su neprekidno, najmanje dvije godine, boravili u inozemstvu i vratili se u RH odnosno prijavili prebivalište i boravište u RH od 1. siječnja 2025., uz uvjet da su pri odlasku trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, a nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo. Primjenjuje se i na hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskih iseljenika, potomke hrvatskih iseljenika ili članove obitelji potomaka hrvatskih iseljenika u prekomorske države (bez hrvatskog državljanstva), a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno Zakonu o strancima.

    Umanjenje poreza je 100%, a primjenjuje se samo na plaću odnosno razmjeran dio porezne obveze koji se odnosi na plaću i to isključivo u godišnjem obračunu. Olakšica se primjenjuje u razdoblju od pet godina.

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Kontrolni postupci obrade prijave poreza na dohodak obrtnika za 2025. u Poreznoj upravi - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Kontrolni postupci obrade prijave poreza na dohodak obrtnika za 2025. u Poreznoj upravi

    U nadležnim ispostavama Porezne uprave (PU) provode se kontrolno analitički postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih prijava. Postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu PU s podacima koje su obrtnici iskazali u svojim prijavama na Obrascima DOH i DOH-Z. Kontrolno analitički postupci obrade porezne prijave obrtnika za 2025., uključuju usporedbu ostvarenog prometa za izdane račune putem elektroničkih naplatnih uređaja koji su evidentirani kroz sustav fiskalizacije po modelu F 1.0, i ostvarenog prometa po tekućim i transakcijskim računima koje porezni obveznici imaju otvorene u poslovnim bankama, te usporedbu s iskazanim prometom za obavljene isporuke dobara ili usluga u prijavama PDV-a, kao i podacima iskazanim u Obrascima DOH i DOH-Z.

  • Ksenija Cipek: Analiza presude Suda EU u predmetu Arcomet Towercranes – PDV vs transferne cijene - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Porezi i doprinosi

    Ksenija Cipek: Analiza presude Suda EU u predmetu Arcomet Towercranes – PDV vs transferne cijene

    Sud EU je presudio da Direktiva o PDV-u navodi da su usluge pružene uz naknadu podložne PDV-u ako postoji jasna razmjena između pružatelja usluge i primatelja. Sud EU zatim zaključuje da plaćanje koje je podružnica izvršila u temeljenoj presudi zaista predstavlja oporezivu uslugu prema zakonima o PDV-u, budući da postoji izravna povezanost između pruženih usluga i primljene uplate, bez obzira na način određivanja takve naknade (transferna cijena).

    Sud je presudio da Direktiva o PDV-u navodi da kako bi se odbio PDV, tvrtka mora ispuniti i formalne i sadržajne uvjete, uključujući posjedovanje ispravnog računa. Sud je potom odlučio da porezne vlasti mogu tražiti dodatne dokumente osim računa kako bi provjerile postojanje i korištenje usluga za oporezive transakcije, sve dok je taj zahtjev nužan i razuman.

    Predmet Arcomet pojašnjava da, ako aranžman o transfernim cijenama dovodi do toga da stranka preuzme odgovornosti i rizike za pružanje usluge ili dobara u zamjenu za naknadu, to se treba smatrati da predstavlja pružanje usluge i stoga spada u područje primjene PDV-a.

  • mr. sc. Sani Ljubunčić: Izmjene i dopune Uredbe o poticanju ulaganja - reforma poreznih potpora za ulaganje u RH - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Sani Ljubunčić: Izmjene i dopune Uredbe o poticanju ulaganja - reforma poreznih potpora za ulaganje u RH

    Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o poticanju ulaganja objavljena u Narodnim novinama, br. 148/25, a stupila je na snagu 6.12.2025. Donošenje Uredbe predstavlja nastavak usklađivanja regulatornog okvira za poticanje ulaganja u Republici Hrvatskoj kroz program državnih regionalnih potpora za ulaganje definiranih Zakonom o poticanju ulaganja. Izmjene i dopune Uredbe o poticanju ulaganja odnose se na obvezu podnošenja Prijave projekta ulaganja putem digitalne platforme Ministarstva gospodarstva e-investicije, obvezu posebnog knjigovodstvenog praćenja aktivnosti projekta ulaganja i dostavu prikaza pasivnih prihoda aktivnosti ulaganja dostavljenih na obrascu GI-2 te dostavu izračuna dobiti za aktivnost projekta ulaganja na obrascu GI-3-ZPU-POPP, pri predaji godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja za projekte koji počinju nakon 1. siječnja 2025.

Proračunsko računovodstvo

  • mr. sc. Ida Dojčić: Proračunski korisnici kao obveznici fiskalizacije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Proračunsko računovodstvo

    mr. sc. Ida Dojčić: Proračunski korisnici kao obveznici fiskalizacije

    Zakonom o fiskalizaciji propisuje se fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji (B2C), izdavanje i fiskalizacija elektroničkih računa (eRačuna) u poslovanju između poreznih obveznika (B2B) te fiskalizacija računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela u B2G segmentu. Od 1. siječnja 2026. ovaj Zakon propisuje obvezno izdavanje eRačuna za sve porezne obveznike u sustavu PDV-a. Proračuni i proračunski korisnici mogu po osnovu obavljanja gospodarske djelatnosti postati obveznici PDV-a. Sukladno tome, proračuni i proračunski korisnici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni su od 1.1.2026. ispostavljati eRačune i provoditi fiskalizaciju istih. Oni koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a u 2026. godini moraju zaprimati eRačune, dok im obveza izdavanja eRačuna kreće s početkom 2027. godine. U slučaju izdavanja računa prema krajnjim potrošačima, proračuni i proračunski korisnici su obveznici Fiskalizacije 1.0 samo ako su postali obveznici poreza na dobit za dio gospodarske djelatnosti.

  • Katarina Nesterović, Martina Štefković: Evidentiranje projekata iz Erasmus+ programa - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Proračunsko računovodstvo

    Katarina Nesterović, Martina Štefković: Evidentiranje projekata iz Erasmus+ programa

    Od 1. siječnja 2025. korisnici Erasmus+ projekata primljeni predujam u poslovnim knjigama evidentiraju kao obvezu, a zatvaraju predujam i priznaju prihod tek po odobrenom međuizvješću odnosno Završnom izvješću o ugovorenim i/ili izvršenim projektnim aktivnostima.

    Specifičnost je Erasmus+ programa činjenica da od trenutka sklapanja ugovora i početka provedbe projekta pa do trenutka podnošenja međuizvješća/Završnog izvješća o ugovorenim i/ili izvršenim projektnim aktivnostima može proći i do 18 mjeseci, odnosno početak i završetak projekta, nakon kojeg se podnosi izvješće, nije u istoj proračunskoj godini.

    Korisnicima projekata Erasmus+ iznimno je dana mogućnost evidentiranja potraživanja i obračunatih prihoda za pomoći temeljem prijenosa EU sredstava na način da korisnici Erasmus+ projekata, ukoliko početak i završetak projekta nisu u istoj proračunskoj godini, temeljem nastalih rashoda projekta u tromjesečju, na kraju svakog tromjesečja evidentiraju potraživanja i obračunate prihode za pomoći temeljem prijenosa EU sredstava na osnovnim računima 16381 ili 16382, odnosno 96381 ili 96382.

  • Vesna Lendić Kasalo: Standardi financiranja programa i projekata udruga iz javnih izvora – 2. dio - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Proračunsko računovodstvo

    Vesna Lendić Kasalo: Standardi financiranja programa i projekata udruga iz javnih izvora – 2. dio

    Za davatelja financijskih sredstava iz javnih izvora pri financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge propisani su osnovni standardi koji se moraju primjenjivati. U prošlom broju časopisa pojašnjeni su osnovni standardi planiranja i provedbe financiranja koji se odnose na pripremu i objavu javnog natječaja te prijavu na javni natječaj. U ovom broju pojašnjavaju se ostali propisani standardi provedbe te praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja koji su propisani Uredbom.

Neprofitne organizacije

  • Darko Marečić: Ograničenja udruga u pružanju usluga u turizmu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Neprofitne organizacije

    Darko Marečić: Ograničenja udruga u pružanju usluga u turizmu

    Udruge mogu organizirati izlete i paket-aranžmane, ali uz ograničenja propisana Zakonom, u odnosu na svrhu organiziranja putovanja, trajanje putovanja te korisnike putovanja. Samo HFHS, uz uvjete propisane Zakonom može pružati usluge turističke agencije uz propisana ograničenja, a udruge turističkih vodiča, za svoje članove mogu pružati usluge posredovanja u pružanju usluga turističkih vodiča.

    Udruge koje uz uvjete propisane za ugostitelje obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu za smještaj, uz uvjete propisane Zakonom, mogu u istom uz propisana ograničenja pružati usluge kongresnog turizma i usluge turističkog transfera.

Poslovanje obrtnika

  • Gordana Lončar: Porezni tretman potpora za samozapošljavanje obrtnicima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Poslovanje obrtnika

    Gordana Lončar: Porezni tretman potpora za samozapošljavanje obrtnicima

    Potpore za samozapošljavanje smatraju se financijskom podrškom nezaposlenim osobama odnosno potporama male vrijednosti, koje nemaju obilježja državne potpore za zapošljavanje i usklađene su sa Uredbom o potporama male vrijednosti  namijenjenoj pokretanju poslovanja, a koju Zavod dodjeljuje temeljem propisa kojim je uređeno tržište rada. Uz preduvjet dokaza o samozapošljavanju i (ako je primjenjivo) sklopljenom ugovoru o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, Zavod dodjeljuje i potporu male vrijednosti - Mobilnost radne snage „Biram Hrvatsku“.

    Sukladno propisima o zapošljavanju, mjere aktivne politike zapošljavanja provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaćaju, među ostalim programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba i programe održivosti poslovnih subjekata koji su koristili potporu za samozapošljavanje.

    Iako propisima o porezu na dohodak nije izrijekom propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke koje fizičke osobe ostvaruju u svrhu samozapošljavanja, uzimajući u obzir da je propisano da se porez na dohodak ne plaća na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema propisima o zapošljavanju, potpore za samozapošljavanje ne podliježu porezu na dohodak.

  • Krešimir Vranar: Nabava i korištenje osobnog automobila kod obrtnika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Nabava i korištenje osobnog automobila kod obrtnika

    Obrtnik osobni automobil (novi ili rabljeni) za obavljanje samostalne djelatnosti može nabaviti na različite načine i to: kupnjom od drugog poduzetnika ili građana, na kredit ili zajam, na financijski leasing, putem kompenzacije, ulaganjem vlastitog osobnog automobila putem zapisnika o ulaganju u samostalnu djelatnost i sl. Nabava osobnog automobila može se obaviti u tuzemstvu, stjecanjem iz druge države članice Europske unije (EU) ili uvozom iz treće zemlje. Nabavljeni osobni automobil za obavljanje samostalne djelatnosti obvezno se evidentira u Obrascu DI, kako bi se imalo pravo na izdatke otpisa i druge izdatke u svezi uporabe istog.

Plaće i naknade plaća

  • Dinko Lukač: Rad umirovljenika u 2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Plaće i naknade plaća

    Dinko Lukač: Rad umirovljenika u 2026.

    Umirovljenik može koristiti pravo na mirovinu i uz to se može ponovno uključiti u sustav rada uspostavljajući status osiguranika temeljem radnog odnosa u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Umirovljenik u radnom odnosu može raditi do polovice punog radnog vremena ili dulje od polovice punog radnog vremena po odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Za obavljeni rad poslodavac mu isplaćuje plaću u visini kako je uređeno izvorom radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac. Isplata mirovine ne obustavlja se korisniku mirovine koji se tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena, a što može biti i puno radno vrijeme, tj. mirovina mu se isplaćuje u umanjenom iznosu od 50%. Umirovljeniku koji radi do polovice punog radnog vremena mirovina se isplaćuje u punom iznosu.

Radno pravo

  • Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres za 2026. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 5/2026

    Radno pravo

    Ljubica Đukanović: Pravo na godišnji odmor i regres za 2026.

    Godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa koje je propisano Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 - 64/23 – Odluka Ustavnog suda; u nastavku: ZR), a zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90 - 5/14). „Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći.“, ustavna je odredba, a ZR je propisao minimalne zahtjeve i pravila kojih se mora pridržavati svaki poslodavac prilikom određivanja prava radnika na godišnji odmor.

    Obveza poslodavca je da radniku osigura korištenje prava na godišnji odmor, a ukoliko bi poslodavac to propustio i postupio protivno i ne bi radniku osigurao to pravo, to bi moglo dovesti do prekršajne i obveznopravne odgovornosti poslodavca.

    Minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je u tjednima tako da svaki radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu, a maloljetnici, osobe s invaliditetom i radnici koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ih nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

    Pravo na puni godišnji odmor stječe radnik koji se prvi put zaposli, odnosno koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca, a ne neprekidnog rada. Pravo na puni godišnji odmor ostvaruje i radnik koji u šest mjeseci trajanja radnog odnosa ne radi jer koristi neko drugo pravo npr. spriječenost za rad radi korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili drugog uzroka,  plaćenog dopusta i dr.

    Radnik koji ne ispunjava uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor u tekućoj godini ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Razmjerni dio godišnjeg odmora određuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Pitajte TEB

  • mr. sc. Ida Dojčić: Otpis potraživanja i PDV
  • Irena Slovinac: Prodaja osobnog automobila
  • Dinko Lukač: Prijava adrese nerezidenta u poreznoj kartici
  • Mladenka Karačić: Trošenje vlastitih i namjenskih prihoda
  • Vedran Jelinović: Korištenje godišnjeg odmora na blagdan i neradne dane

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 5/26

  • TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 5/26

TEB-ov Poslovni info br. 5/26

  • Poslovni-info-br.5.2026
  • Vedran Jelinović: Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva
  • Dinko Lukač: Osvrt na Zakon o deviznom poslovanju
  • mr. sc. Mladen Štahan: Smjernica uz Zakon o sprječavanju pranja novca u vezi zaštite osobnih podataka
  • Irena Slovinac: Jesu li iznajmljivači obveznici fiskalizacije?
  • mr. sc. Ida Dojčić: Primjena stope PDV-a na isporuku energenata
  • Domagoj Zaloker: Računi radnicima za Multisport usluge
  • Ksenija Cipek: Obveza postupanja u dobroj vjeri
  • Mladenka Karačić: Uravnoteženje proračuna i financijskog plana
  • Nikolina Bičanić: Izmjene i dopune financijskog plana proračunskog korisnika
  • Ljubica Ðukanović: Pravo na povoljnije dnevnice u školama
  • mr. sc. Ivan Kelebuh: Kretanje zaposlenosti i plaća u Hrvatskoj 2020. - 2025.