Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Zvonko Koprivčić: Dohodak kućanstva po glavi stanovnika

Aktualno

• Marko Josipović: Temeljno vojno osposobljavanje i podaci u matičnoj evidenciji HZMO-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Aktualno

  Marko Josipović: Temeljno vojno osposobljavanje i podaci u matičnoj evidenciji HZMO-a

  Izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske  uvedeno je temeljno vojno osposobljavanje kao program osposobljavanja mladih osoba temeljnim vojnim vještinama, a provodi se radi stjecanja znanja i sposobnosti potrebnih u kriznim stanjima.

  Državljani Republike Hrvatske imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani, a jedan od načina kroz koji se ostvaruju dužnosti i prava u obrani je vojna obveza koja obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način. Sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

  Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca, a na njega se upućuje novak u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života i novak stariji od 19 godina, a najkasnije do isteka 30 godina života.

  Odredbom čl. 109. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25) propisani su rokovi u kojima obveznici dostavljaju podatke za vođenje matične evidencije pri čemu je, vezano uz temeljno vojno osposobljavanje i obavljanje civilne službe, potrebno istaknuti sljedeće rokove:

  • podaci o početku osiguranja dostavljaju se najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
  • podaci o prestanku osiguranja dostavljaju se u roku 24 sata od prestanka rada odnosno radnog odnosa,
  • podaci o promjeni tijekom osiguranja dostavljaju se u roku 24 sata od nastale promjene.

  Prijava o početku osiguranja uspostavlja se putem obrasca eM-1P/tiskanice M-1P, prijava o prestanku osiguranja putem obrasca eM-2P/tiskanice M-2P, a prijava o promjeni tijekom osiguranja temeljem obrasca eM-3P/tiskanice M-3P.

  Detaljnije o navedenoj temi možete pročitati u  TEB-ovom časopisu Financije, pravo i porezi br. 4/26,  u članku „Temeljno vojno osposobljavanje i podaci u matičnoj evidenciji HZMO-a“ autora Marka Josipovića.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Predujmovi - računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Predujmovi - računovodstveni i porezni aspekt

  Za primatelja predujma predujam predstavlja obvezu, a za davatelja potraživanje za unaprijed plaćenu robu ili usluge. Porezni obveznik koji primi predujam obvezan je izdati račun za predujam i u njemu obračunati PDV. Po obavljenoj isporuci račun za predujam se stornira i izdaje račun za obavljenu isporuku. U članku se daju primjeri oporezivanja, fiskalizacije i evidentiranja računa i eRačuna za isporuke plaćene predujmom, u zemlji i inozemstvu.

• Domagoj Zaloker: Umanjenje vrijednosti dugotrajne imovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Umanjenje vrijednosti dugotrajne imovine

  Računovodstveni postupci u svezi s umanjenjem vrijednosti dugotrajne imovine određeni su zahtjevima HSFI-a 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina, HSFI-a 6 - Dugotrajna materijalna imovina i MRS-a 36 - Umanjenje imovine. Nakon početnog priznavanja dugotrajne imovine u poslovnim knjigama društva, imovina se naknadno mjeri primjenom metode troška ili metode revalorizacije, a što bi trebalo biti definirano računovodstvenim politikama svakog društva. Bez obzira na navedeno, društvo je dužno na svaki datum bilance ocijeniti postoji li bilo kakav pokazatelj o umanjenju vrijednosti pojedine imovine, te ako on postoji potrebno je procijeniti nadoknadivi iznos imovine. Nadoknadivi iznos imovine koji je predmetom procjene društva prije odluke o umanjenju njene vrijednosti definira se kao viši iznos između neto prodajne cijene (fer vrijednosti imovine umanjene za troškove prodaje) i vrijednosti imovine u uporabi. Ako je bilo koji od ova dva navedena iznosa viši od knjigovodstvene vrijednosti imovine, imovina se ne umanjuje i nije nužno procjenjivati drugi iznos. Ako porezni obveznik u poslovnim knjigama iskazuje vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine navedene u ovom članku, u porezno priznate rashode poreznog razdoblja može se uključiti samo iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Rashodi od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koji prelaze iznose utvrđene primjenom amortizacijskih stopa iz čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, mogu se porezno priznati samo ako se radi o izvanrednom oštećenju dugotrajne imovine koje je porezni obveznik dokazuje temeljem vjerodostojne dokumentacije. Porezni obveznik dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti posebnu evidenciju o iznosima porezno priznatih rashoda amortizacije dugotrajne imovine te iznose vrijednosnog usklađenja, od početka korištenja određene dugotrajne imovine.

• Domagoj Zaloker: Knjiženje prodaje dugotrajne imovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Knjiženje prodaje dugotrajne imovine

  Dugotrajna materijalna imovina u poslovnim knjigama poduzetnika prestaje se priznavati u trenutku otuđenja (prodaje) ili kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od upotrebe ili otuđenja te imovine. Za razliku od prodaje kratkotrajne materijalne imovine (zaliha), gdje se prihodi i rashodi od prodaje priznaju primjenom tzv. bruto načela, dobici i gubici od prodaje dugotrajne imovine priznaju se primjenom tzv. neto načela. Kod prodaje kratkotrajne materijalne imovine (npr. trgovačke robe), poduzetnici prihode od prodaje utvrđuju u visini iskazanog potraživanja od kupca (umanjeno za obračunani PDV, ako je poduzetnik obveznik PDV-a), dok se rashodi od prodaje utvrđuju u visini knjigovodstvene vrijednosti kratkotrajne materijalne imovine. Kod prodaje dugotrajne materijalne imovine prihodi i rashodi (dobici ili gubici) od prodaje utvrđuju se na neto osnovi, odnosno utvrđuju se u visini razlike između neto iznosa potraživanja od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti imovine. Dobitak ili gubitak od transakcije prodaje dugotrajne materijalne imovine uključuje se u račun dobiti i gubitka.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID za 2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Kontrolirana inozemna društva i Obrazac PD-KID za 2025.

  Prema čl. 39.c Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 16/25), podaci potrebni za utvrđivanje dobiti kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu na PD obrascu, dostavljaju se na Izvješću o dobiti kontroliranog inozemnog društva - Obrazac PD-KID. Obrazac PD-KID se dostavlja uz PD prijavu. U članku se detaljno pojašnjava primjena pravila o kontroliranim inozemnim društvima i iskazivanju podataka na Obrascu PD-KID za 2025. godinu.

• Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa za drugu djelatnost obveznika poreza na dobit za 2025. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  Jasna Prepeljanić: Obveze doprinosa za drugu djelatnost obveznika poreza na dobit za 2025.

  Zakon o doprinosima definira drugu djelatnost kao samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost postaje obveznik poreza na dobit na svoj osobni zahtjev ili po sili zakona ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1.000.000,00 eura. Kroz primjere pojašnjava se način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti za 2025. godinu fizičkoj osobi koja dobit utvrđuje temeljem poslovnih knjiga.

• Ksenija Cipek: Porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i udjela - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  Ksenija Cipek: Porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i udjela

  Jedan od uobičajenih načina nagrađivanja top menadžera za postignute rezultate je dodjela dionica ili udjela društva kojim upravljaju. Na taj način menadžeri dijele sudbinu vlasnika, a njihova zarada direktno je vezana za kretanje vrijednosti kompanije. U RH se na ovaj način nagrađuju i predsjednici i članovi uprave te radnici koji su ostvarili zapažene rezultate, a u pojedinim slučajevima je radnicima i članovima uprave omogućeno da otkupe dionice po povoljnijim uvjetima.

  Osim dodjele ili povoljnije kupnje dionica te dodjele udjela u društvu, navedenim osobama se omogućuje opcijska kupnja dionica po unaprijed dogovorenoj cijeni. Opcijska kupnja vlastitih dionica je ugovorna obveza između dioničkog društva i članova uprave ili radnika društva prema kojoj društvo tim osobama tijekom ugovorenog roka trajanja opcije omogućuje kupnju vlastitih dionica po cijeni koja je utvrđena u opcijskom ugovoru.

  Svi ti oblici nagrađivanja smatraju se oporezivim dohotkom od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala, i to neovisno o radno-pravnom statusu članova uprave, odnosno menadžera (ako su ujedno i radnici tog društva) ili radnika.

• Sandra Pezo: Isplata nagrade za radne rezultate - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Isplata nagrade za radne rezultate

  Nagrada za radne rezultate predstavlja bilo kakvu novčanu nagradu koja se isplaćuje uz plaću, kojoj je svrha dodatno nagrađivanje radnika za njegov rad, bez obzira na njezin naziv dodatak uz mjesečnu plaću, dodatna plaća, trinaesta plaća, bonus i sl.

  Nagrada se može isplaćivati u fiksnim mjesečnim ili godišnjim iznosima, u iznosu manjem ili većem od redovite plaće, primjerice, u određenom postotku od redovite plaće za rad i sl. Porezni propis određuje pod kojim se uvjetima nagrada za radne rezultate može isplatiti neoporezivo.

  Iznos koji se može isplatiti bez plaćanja poreza na dohodak pa tako i doprinosa propisan je u iznosu od 1.200,00 eura godišnje, koji je utvrđen primjenom koeficijenta 2,0 na iznos osnovnog osobnog odbitka od 600,00 eura.

  Poreznim propisima nisu propisani nikakvi posebni uvjeti za isplatu nagrade, osim da se nagrada mora isplatiti na račun radnika, što znači da se ne može isplatiti u gotovini. Dakle, poslodavci ne mogu omogućavati radnicima neoporezivu nagradu izravnim plaćanjima dobavljačima ili omogućiti nagradu u naravi.

• Dinko Lukač: Rad učenika/studenata preko ovlaštenog posrednika u 2026. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Rad učenika/studenata preko ovlaštenog posrednika u 2026.

  Poslodavac (pravna i fizička osoba) kao naručitelj posla može koristiti rad redovnih učenika te redovnih i izvanrednih studenata pri obavljanju svoje djelatnosti, bez zasnivanja radnog odnosa s istima. Propisana minimalna naknada po satu za rad učenika/studenta u 2026. godini iznosi 6,56 eura. Primitak učenika/studenta za rad preko učeničkih i studentskih udruga neoporeziv je do 12.000,00 eura godišnje, a navedeni iznos je zbroj neoporezivog iznosa od 4.800,00 eura godišnje u 2026. te iznosa osobnog odbitka od 7.200,00 eura (600,00 x 12) na godišnjoj razini. Na iznos primitka učenika/studenta iznad 12.000,00 eura godišnje posrednik obračunava predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po nižoj stopi kako ju je utvrdilo svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ili po stopi od 20% ako naprijed navedeno tijelo nije donijelo odluku o godišnjim poreznim stopama. Učenik/student koji u 2026. ostvari naknadu za obavljeni rad preko posrednika do 3.600,00 eura može biti uzdržavano dijete (član) roditelju kod kojega je upisan na Obrascu PK.

• prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Upute Odbora za PDV (EU) iz 2024. godine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Porezi i doprinosi

  prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Upute Odbora za PDV (EU) iz 2024. godine

  Prema odredbi čl. 398. Direktive 2006/112/EZ, PDV Odbor je savjetodavno tijelo, kojeg čine predstavnici države članica i predstavnik Komisije. Na sjednicama Odbora se usvajaju stajališta o pojedinim pitanjima koja delegiraju države članice, a s ciljem jedinstvene primjene odredbi Direktive 2006/112/EZ. Budući da Odbor ima isključivo savjetodavni karakter, te nema nikakvu zakonodavnu moć, njegove odluke (upute) nemaju pravno obvezujuće značenje. Unatoč tome, njegove odluke mogu osigurati određene upute o tumačenjima relevantnih propisa, pa tako i Direktive 2006/112 o zajedničkom sustavu PDV-a. U članku se prikazuju Upute PDV Odbora iz 2024. godine.  

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Financijski i drugi izvještaji u travnju - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Financijski i drugi izvještaji u travnju

  Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna sukladno odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 37/22, 52/25 i 156/25; u nastavku: Pravilnik) su svi subjekti utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a to su:

  • državni proračun,
  • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S),
  • proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna te
  • proračunski i izvanproračunski korisnici JLP(R)S-a.

  Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. svi obveznici predaju obrasce PR-RAS, EU izvještaj i Bilješke, a proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna te JLP(R)S-i predaju i obrazac Obveze.

  U odnosu na prethodnu godinu, posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika rok za predaju financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine za proračunske korisnike i JLP(R)S-e produžen je za 5 dana, dok je rok za izvanproračunske korisnike ostao nepromijenjen.

  Sukladno čl. 25. Pravilnika za ovo razdoblje JLP(R)S-i ne konsolidiraju financijske izvještaje, dok razdjeli državnog proračuna konsolidiraju samo izvještaj o obvezama i sastavljaju Bilješke uz taj izvještaj.

  Osim financijskih izvještaja koji su propisani Pravilnikom, subjekti općeg proračuna u travnju imaju i obveze propisane drugim propisima koje su navedene u članku „Financijski i drugi izvještaji u travnju".

• Vesna Lendić Kasalo: Standardi financiranja programa i projekata udruga iz javnih izvora – 1. dio - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Vesna Lendić Kasalo: Standardi financiranja programa i projekata udruga iz javnih izvora – 1. dio

  Za davatelja financijskih sredstava iz javnih izvora pri financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge propisani su osnovni standardi koji se moraju primjenjivati.

  Zakonom o udrugama (Nar. nov., br. 74/14 do 151/22) jasno su definirane aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode udruge, dok Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Nar. nov., br. 26/15 i 37/21), kao provedbeni propis Zakona o udrugama, propisuje osnovne standarde koje primjenjuje davatelj financijskih sredstava iz javnih izvora pri financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a to su prije svega nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi i tijela te druge javne institucije na državnoj razini JLP(R)S-i.

  Prioritetna područja za financiranje programa i projekata utvrđuju se za proračunsku godinu na temelju procjene potreba u određenom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata za čiju provedbu je odgovoran davatelj financijskih sredstava. Financiranje se provodi putem javnog natječaja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga.

  Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava te se evidentira u objedinjenom godišnjem planu javnih natječaja dostupnom na mrežnim stranicama Ureda za udruge. Javni natječaj propisuje uvjete za prijavu, mjerila za ocjenjivanje prijava, postupak odobravanja financijskih sredstava i postupak za podnošenje prigovora, a otvoren je za prijavu programa ili projekta najmanje 30 dana od dana javnog objavljivanja.

  Uvjetima javnog natječaja planira se okvirni broj programa, odnosno projekata koji će se financirati te najniži i najviši iznos koji se može odobriti za financiranje pojedinog programa, odnosno projekta. Javnim natječajem unaprijed su utvrđeni postupci za sprječavanje sukoba interesa osoba uključenih u postupak dodjele financijskih sredstava.

  Program i projekt prijavljuju se na propisanim obrascima koji su sastavni dio Uputa za prijavitelje. Za prijavu programa i/ili projekata obvezni su Obrazac opisa programa ili projekta i Obrazac proračuna projekta.

  Prije isteka roka za prijavu, davatelj financijskih sredstava potencijalnim prijaviteljima pruža podršku u vidu javne objave odgovora na pitanja i/ili pripremnih radionica za izradu projektnih prijava.

  Sukladno uvjetima javnog natječaja, prijave s popratnom dokumentacijom dostavljaju se elektronički i/ili u jednom ili više primjeraka u papirnatom obliku u zatvorenoj omotnici na adresu davatelja financijskih sredstava i u roku propisanom uvjetima javnog natječaja.

Neprofitne organizacije

• Ana Maljevac: Financijsko poslovanje neprofitnih organizacija u praksi - odabrana pitanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Neprofitne organizacije

  Ana Maljevac: Financijsko poslovanje neprofitnih organizacija u praksi - odabrana pitanja

  Neprofitne organizacije u svom poslovanju primjenjuju odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14 i 114/22; u nastavku: Zakon) te tri pravilnika koja su donesena temeljem Zakona:

  • Pravilnik o neprofitnom Računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 1/15 – 134/22),
  • Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15 – 21/21) i
  • Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola i izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15 – 134/22).

  Obveze neprofitnih organizacija ovise o tome vode li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo, a o promjeni načina vođenja knjigovodstva obvezne su obavijestiti Ministarstvo financija i to u razdoblju predaje godišnjih financijskih izvještaja.

  Prema Zakonu o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 151/25) neprofitne organizacije u pravilu nisu obveznice poreza na dobit, ali ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje moglo dovesti do neopravdane tržišne prednosti, dužne su se u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava. Računovodstvo takvih organizacija i dalje se vodi prema propisima za neprofitno računovodstvo, a eventualne razlike u odnosu na računovodstvo poduzetnika usklađuju se kroz postupak podnošenja prijave poreza na dobit. Na kraju poslovne godine, uz financijske izvještaje propisane Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu koje dostavljaju Fini, podnose i prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi. Uz obrazac PD potrebno je priložiti bruto bilancu s analitičkom razradom osnovnih računa te račun dobiti i gubitka sastavljen na temelju te bilance.

  Međutim, kada je neprofitna organizacija obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost, dužna je primjenjivati odredbe Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24 - 151/25), uz određene iznimke koje se odnose na konsolidaciju financijskih izvještaja, zakonsku reviziju, godišnji izvještaj, izvještavanje o održivosti i javnu objavu financijskih izvještaja. Takve organizacije dužne su do 30. travnja tekuće godine Fini dostaviti Bilancu i Račun dobiti i gubitka te dodatne podatke za prethodnu godinu.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Evidentiranje potpora kod obavljanja samostalne djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Evidentiranje potpora kod obavljanja samostalne djelatnosti

  Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona o porezu na dohodak (tj. djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva i djelatnost proizvodnje električne energije), dohodak mogu utvrđivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. Navedene osobe mogu primiti potpore, poticaje, subvencije, pomoći i dotacije (namjenske ili nenamjenske) iz različitih izvora, a ovisno o uvjetima koje trebaju ispuniti osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost glede navedenih primitaka ovisiti će i njihovo evidentiranje u poslovnim knjigama te porezni tretman.

Radno pravo

• Marina Kasunić Peris: Struktura plaća pod lupom EU-a: prilagodbe koje čekaju poslodavce - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Radno pravo

  Marina Kasunić Peris: Struktura plaća pod lupom EU-a: prilagodbe koje čekaju poslodavce

  Direktiva (EU) 2023/970 o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja (tzv. Direktiva o transparentnosti plaća) obvezuje sve države članice Europske unije na prenošenje njenih odredaba u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 7.6.2026. godine.

  Za Republiku Hrvatsku ova obveza predstavlja izniman izazov, jer Direktiva zahtijeva temeljito preispitivanje cjelokupnog sustava plaća, od načina strukturiranja sastavnica plaće, preko kriterija za njihovo utvrđivanje, do sustava izvještavanja i transparentnosti. Zakon o radu u uređenju sustava plaća značajan prostor prepušta autonomiji stranaka u radnom pravu, dok Direktiva nameće stroge standarde objektivnosti, mjerljivosti i rodno neutralnog vrjednovanja svih sastavnica plaće.

  Problem nije samo terminološke prirode, već odražava temeljno različite konceptualne pristupe reguliranju plaća. Direktiva razlikuje fiksne i varijabilne komponente plaće te zahtijeva detaljno izvještavanje o razlikama po spolu. Nasuprot tome, Zakon o radu definira plaću kroz tri sastavnice; osnovnu plaću, dodatke i ostale primitke, bez jasnog razlikovanja fiksnih i varijabilnih elemenata.

  Stoga je jako važno naći odgovor na pitanje koje konkretne prilagodbe sustava plaća zahtijeva prenošenje Direktive 2023/970 i s kojim će se izazovima poslodavci suočiti u procesu usklađivanja.

Javna nabava

• Antonija Ćurić: Smjernice za provedbu Uredbe o stranim subvencijama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Javna nabava

  Antonija Ćurić: Smjernice za provedbu Uredbe o stranim subvencijama

  Uredbom (EU) 2022/2560 Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište utvrđuju se pravila i postupci za istrage stranih subvencija kojima se narušava unutarnje tržište i za otklanjanje takvih narušavanja. Takva narušavanja mogu nastati u odnosu na bilo koju gospodarsku djelatnost, a posebno u koncentracijama i postupcima javne nabave.

  Sukladno čl. 46. Uredbe Europska komisija objavila je Smjernice o primjeni određenih odredbi Uredbe (EU) 2022/2560, kojima se dodatno pojašnjava način primjene Uredbe u praksi, osobito u pogledu procjene financijskih doprinosa trećih država i njihova mogućeg utjecaja na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu Europske unije.

Mirovinsko osiguranje

• Ivo Bulaja: Mogućnosti rada i obavljanja djelatnosti umirovljenika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Mirovinsko osiguranje

  Ivo Bulaja: Mogućnosti rada i obavljanja djelatnosti umirovljenika

  Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1.7.2025., uz ranije otvorene mogućnosti rada do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine, proširio je te mogućnosti i na korisnike mirovine prema posebnim propisima iz mirovinskog osiguranja, ali uveo i mogućnost rada na više od polovice punog radnog vremena ili na puno radno vrijeme uz mogućnost isplate 50% iznosa mirovine. Isto tako je otvorena nova mogućnost korisnicima invalidskih mirovina zbog potpunog i trajnog gubitka radne sposobnosti, prema općim i posebnim propisima, isplata mirovine bez obustave isplate ili umanjenja za rad do 3,5 sata dnevno (manje od 3,5 sata). Zakon je propisao i kada aktivni osiguranik može bez prestanka svojstva osiguranika nastaviti raditi odnosno obavljati djelatnost i steći pravo na mirovinu, te mogućnost da se korisniku mirovine koji je navršio 65 godina života ne obustavlja isplata mirovine kada se tijekom korištenja prava zaposli ili počne obavljati djelatnost.

  S obzirom na odredbe Zakona razlikujemo sljedeće mogućnosti:

  • pravo na mirovinu bez prestanka radnog odnosa,
  • pravo na mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti od 1.1.2026.,
  • zaposlenje ili početak obavljanja djelatnosti korisnika mirovine,
  • pravo na obiteljsku mirovinu i mogućnosti rada korisnika obiteljske mirovine,
  • rad korisnika mirovine u punom radnom vremenu prema posebnim propisima.

   

  U praksi ima pitanja i o radu korisnika hrvatske mirovine u državama EU-a ili u državama s kojima RH ima dvostrani Ugovor o socijalnom osiguranju.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Zdravstvena zaštita stranaca u RH - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Zdravstvena zaštita stranaca u RH

  Osoba koja nije hrvatski državljanin već je državljanin Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska) ili treće zemlje ima pravo na zdravstvenu zaštitu, a ostvaruje ju na način, pod uvjetima i u opsegu utvrđenom Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 80/13 -  46/22), Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 - 105/25), propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju.

  Prije korištenja zdravstvene zaštite stranac je obvezan dokazati svoj status dokumentom izdanim od strane policijske uprave, odnosno policijske postaje. Stranac koji se nije obvezan zdravstveno osigurati u skladu sa Zakonom osobno snosi troškove zdravstvene zaštite u RH, osim ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne ostvaruje po drugoj osnovi, odnosno sukladno propisima EU ili međunarodnom ugovoru, ako Zakonom nije drukčije utvrđeno.

  Strancu koji nije zdravstveno osiguran ili mu se zdravstvena zaštita ne osigurava u skladu s propisima EU ili međunarodnim ugovorom, RH osigurava hitnu medicinsku pomoć, uključujući i hitni prijevoz u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu kao i zdravstveno zbrinjavanje za vrijeme prijevoza, koji su neophodni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje, prema standardu prava na zdravstvenu zaštitu iz zdravstvenog osiguranja.

  Stranac je obvezan snositi troškove zdravstvene zaštite, uključujući i troškove prijevoza zbog pružanja hitne medicinske pomoći s uključenim hitnim prijevozom u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme tog prijevoza.

  Detaljnije o navedenoj temi možete pročitati u  TEB-ovom časopisu Financije, pravo i porezi br. 4/26, u članku „Zdravstvena zaštita stranaca u RH“, autorice Ljubice Đukanović.

Ugostiteljstvo

• Darko Marečić: Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – odgovori na pitanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 4/2026

  Ugostiteljstvo

  Darko Marečić: Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – odgovori na pitanja

  U ovom članku, donosimo odgovore na neka od najčešćih pitanja koje iznajmljivači postavljaju, s ciljem dodatnog pojašnjenja primjene propisa iz područja ugostiteljstva i olakšavanja zakonitog pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Izdavanje računa stranom iznajmljivaču upisanom u registar PDV-a za građevinske usluge
• Ksenija Cipek: Isplata stipendije za redovno školovanje i stipendije iz državnog proračuna
• Nikolina Bičanić: Evidentiranje troškova goriva za rent-a-car na službenom putu
• Ljubica Đukanović: Naknada plaće zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 4/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 4/26

TEB-ov Poslovni info br. 4/26

• Poslovni-info-br.4.2026
• Domagoj Zaloker: Vizualizacija eRačuna (PDF) kao podloga za likvidaturu i knjiženje
• Irena Slovinac: Kolike su obveze obrtnika u 2026.?
• mr. sc. Mladen Štahan: Nova pravila za stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora
• mr. sc. Ida Dojčić: Umanjenje obveze PDV-a kod naknadnih popusta
• Ksenija Cipek: Naknada za rad na izdvojenom mjestu rada
• Dinko Lukač: Povrat doprinosa iznad najviše godišnje osnovice za 2025.
• Nikolina Bičanić: Moraju li škole i vrtići voditi analitiku zaliha namirnica?
• Mladenka Karačić: Izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S - Sažetak
• Vedran Jelinović: Primjena KU za graditeljstvo na direktore
• Ljubica Đukanović: Obavljanje poslova za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih prava