Financije, pravo i porezi 8/2025
Aktualno
Melita Čičak: Novi Zakon o mirovinskom osiguranju
Hrvatski mirovinski sustav, unatoč negativnim demografskim trendovima, dugoročno je održiv uz pretpostavku zadržavanja sadašnjih uvjeta u pogledu propisane dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Dob za umirovljenje slična je dobi u drugim članicama EU, ali su mogućnosti za prijevremeno umirovljenje fleksibilnije.
U pogledu uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike – muškarce, zadržan je uvjet od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža za starosnu mirovinu (čl. 38.), odnosno 60 godina i 35 godina mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu (čl. 40.).
Uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu/prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike – žene, i nadalje se postupno povećava dob po 3 mjeseca za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu (i mirovinski staž), odnosno nastavlja se prijelazno razdoblje započeto 1. studenoga 2010., zaključno do kraja 2029. kada će se izjednačiti uvjeti za žene i muškarce.
Smanjenje prijevremene starosne mirovine i dalje iznosi 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno maksimalno 12% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Zakonom su predviđene dvije vrste mirovine koja se ostvaruju sa 60 godina života bez smanjenja, i to starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika (čl. 39.) uz propisani uvjet od 41 godine staža osiguranja u efektivnom trajanju i prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca (čl. 41.) za osiguranike koji ostaju bez posla zbog stečaja, ako su najmanje dvije godine prijavljeni kao nezaposlene osobe i imaju navršenih 35 godina mirovinskoga staža.
U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada i umirovljenja nakon propisane starosne dobi, redefinirano je povećanje polaznog faktora tzv. bonifikacije od 0,45 % za svaki mjesec nakon navršenih godina života za ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon zakonski propisane dobi, i to na način da se više ne uvjetuje s navršenim mirovinskim stažem od 35 godina te da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno maksimalno na 27%.
Primjena bonusa za kasniji odlazak u starosnu mirovinu učvršćuje odnos između uplaćenih doprinosa i troška doživotne mirovine, odražavajući kraće razdoblje isplate mirovine, čime se smanjuju kumulativni izdaci za odgođene starosne mirovine u usporedbi s mirovinama ostvarenim u mlađoj dobi. Faktor od 0,45% po mjesecu blizu je aktuarski neutralne razine i sličan je bonusima koji se primjenjuju u drugim državama članicama EU.
Novim Zakonom dodatno su proširene mogućnosti rada umirovljenika. Omogućeno je korisnicima starosne/prijevremene starosne/obiteljske i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika s navršenih 65 godina života, koji se tijekom korištenja mirovine zaposle dulje od polovice punog radnog vremena, korištenje pola iznosa mirovine.