Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.
U pripremi je još jedan krug porezne reforme, a o novinama koje se očekuju u području doprinosa za obvezna osiguranja te u propisima o porezu na dohodak i koje bi trebale stupiti na snagu od 1. siječnja 2025. godine, više od autorice članka.
Krajem srpnja ove godine stupio je na snagu novi Zakon o računovodstvu kojim je propisan novi izvještaj o održivosti, ali i druge novine od kojih izdvajamo:
- novi i drugačiji pokazatelji za razvrstavanje poduzetnika na mikro, male, srednje i velike i grupa poduzetnika na male, srednje i velike,
- novi pokazatelji za određivanje obveznika zakonske revizije,
- novi rok čuvanja isplatnih lista,
- novi elektronički format izvještavanja za javnu objavu godišnjih financijskih i drugih izvještaja i dr.
Izvještaj o održivosti za 2024. godinu dužni su sastavljati i objavljivati samo najveći poduzetnici i matice grupa poduzetnika, no broj obveznika povećavat će se iz godine u godinu.
Pokazatelji za razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika povećani su za 25% do čak 28,6%, a pokazatelj „prihod“ zamijenjen je „netoprihodom“. Ovo razvrstavanje je važno jer će radi povećanih pokazatelja pojedini poduzetnici promijeniti svoju dosadašnju skupinu, a promjena veličine može utjecati na broj i vrste financijskih izvještaja koje su poduzetnici dužni sastavljati, računovodstvene standarde koje su dužni primijeniti, obvezu revizije, itd.
Također, radi povečanih pokazatelja za određivanje obveznika zakonske revizije, smanjit će se broj obveznika revizije.
O tome što su, od kada, na koji način i koji poduzetnici dužni primijeniti, pročitajte u članku.
U Nar. nov., br. 84/24 objavljen je novi HSFI 18 - Vremenska ograničenost poslovanja koji stupa na snagu 1.1.2025. Obvezni su ga pri sastavljanju financijskih izvještaja primjenjivati svi poduzetnici koji su donijeli odluku o prestanku poslovanja, odnosno kod kojih je pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, osim poduzetnika čije je poslovanje uređeno posebnim propisima.
HSFI 18 sadrži pravila za utvrđivanje primjerenosti korištenja pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja te računovodstvena pravila koja se primjenjuju za priznavanje i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda, prezentaciju i obvezna objavljivanja te pravila o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja poduzetnika u stečaju ili likvidaciji.
Nakon početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine, poduzetnici kao metodu naknadnog mjerenja trebaju odabrati metodu troška ili metodu revalorizacije kao svoju računovodstvenu politiku i primijeniti ju na cjelokupnu skupinu dugotrajne materijalne imovine. Primjenjujući metodu troška, poduzetnik pojedinu dugotrajnu materijalnu imovinu u svojim poslovnim knjigama iskazuje po utvrđenom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Primjenjujući metodu revalorizacije, poduzetnik pojedinu dugotrajnu materijalnu imovinu, čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti, iskazuje u revaloriziranom iznosu. Metoda revalorizacije kao alternativna metoda naknadnog mjerenja dugotrajne imovine zahtjeva od poduzetnika da imovinu na datum bilance iskazuje u revaloriziranom iznosu odnosno prema njenoj fer vrijednosti. Uz specifičan računovodstveni postupak, primjena metode revalorizacije rezultira i određenim negativnim poreznim učincima.
Zakonom o PDV-u propisan je posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Malim poreznim obveznikom, u smislu PDV-a, smatra se tuzemna pravna ili fizička osoba čija vrijednost obavljenih isporuka u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini nije bila veća od 40.000,00 eura. Iako na svoje isporuke ne obračunavaju PDV, u poslovanju s inozemnim poduzetnicima dolazi do prijenosa porezne obveze. U članku se pojašnjava o tuzemnim i inozemnim isporukama malih poreznih obveznika te obvezama plaćanja PDV-a na primljene usluge i isporuke.
Cijene ugovorene između povezanih osoba (transferne cijene) mogu se razlikovati od onih koje se postižu u nenadziranim transakcijama. Pri utvrđivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od metoda iz čl. 13. Zakona o porezu na dobit. Kod odabira metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija u određenom slučaju. U članku autorice analiziraju metodu transakcijske neto marže, kao metodu za utvrđivanje transfernih cijena.
Fizičkim osobama u svrhu rješavanja zdravstvenih potreba (operativnih zahvata, liječenja, nabave lijekova i ortopedskih pomagala te troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) druge pravne i fizičke osobe daruju sredstva. U članku se pojašnjavaju uvjeti pod kojima se darovanja za zdravstvene potrebe fizičkim osobama ne smatraju oporezivim dohotkom, a ujedno se isplatiteljima pravnim osobama smatraju porezno priznatim rashodom.
Trošarinsko postupanje s označenim dizelskim gorivom - lož uljem uređeno je Zakonom i Pravilnikom o trošarinama. U tekstu članka autorica potanje piše o označavanju lož ulja, namjeni korištenja lož ulja i nadzoru korištenja istog, te radnjama koje se obavljaju kod prodaje i nabave lož ulja.
Sukladno odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 37/22; u nastavku: Pravilnik) proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su sastaviti i učitati u aplikaciju RKPFI financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna. Rokovi predaje kao i izvještaji koje pojedini obveznici sastavljaju za ovo razdoblje utvrđeni su Pravilnikom.
Za ovo razdoblje svi obveznici predaju Obrazac: PR-RAS. Osim toga JLP(R)S-i i izvanproračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju i Obrazac: Obveze te Bilješke, a proračunski korisnici državnog proračuna Obrazac: Obveze. Proračunski korisnici državnog proračunana razini razdjela organizacijske klasifikacije. trebaju konsolidirati Izvještaj o obvezama.
Ministarstvo financija, kao i svake godine, priprema Okružnicu o predaji za subjekte u sustavu općeg proračuna. U članku se daje kratak pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih napomena na koje je potrebno obratiti pažnju prilikom predaje devetomjesečnih financijskih izvještaja za 2024.
JLP(R)S-i i proračunski korisnici često imaju nedoumice vezano uz provođenje preraspodjele, a posebno zbog različitog tumačenja odredbi Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 144/21; u nastavku: Zakon). U ovom tekstu daju se odgovori na neka od pitanja koja postavljaju.
Mogućnost, kriteriji te način provođenja i izvještavanja o provedenim preraspodjelama utvrđeni su u čl. 60. Zakona. Rashodi i izdaci mogu se preraspodijeliti najviše do pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije, koju donosi Sabor odnosno predstavničko tijelo, a koja se smanjuje. ako se preraspodjelom osigurava povećanje sredstava učešća planiranih za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, preraspodjelom se skupina može smanjiti najviše do 15%. U čl. 60. utvrđene su još neke iznimke kao i slučajevi u kojima se daje mogućnost da se preraspodjelom otvori nova stavka i aktivnost odnosno projekt.
Dodatno, iznimke od odredbi čl. 60. utvrđene su u čl. 58., 59., 74. i 75. Zakona, ali i u nekim drugim propisima kao što su zakoni o izvršavanju Državnog proračuna za pojedine godine te Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Nar. nov., br. 21/23).
Uslijed sve veće uporabe platnih kartica i usmjeravanja platnog prometa putem transakcijskih računa u bankama uporaba gotovog novca svakodnevno se smanjuje, no poslovanje s gotovim novcem nije moguće izbjeći. Neprofitne organizacije koje raspolažu s gotovim novcem (primaju uplate gotovog novca i plaćaju gotovim novcem) moraju takve uplate i isplate dokumentirati (sastavljati odgovarajuće knjigovodstvene isprave – blagajničke uplatnice, blagajničke isplatnice i blagajnički izvještaj) i evidentirati u poslovnim knjigama, putem blagajne. Blagajničko poslovanje nije detaljno uređeno propisima o neprofitnom računovodstvu, stoga svaka neprofitna organizacija taj segment poslovanja treba urediti za sebe, a pritom mora voditi računa o mogućnostima te ograničenjima i zabrani u plaćanju gotovim novcem. Blagajničkom poslovanju je stoga, kao jednom segmentu poslovanja neprofitnih organizacija, potrebno posvetiti dužnu pažnju i potrebno ga je ustrojiti u skladu s propisima.
Plaća koju isplaćuje poslodavac svom radniku uređuje se izvorom radnog prava koji primjenjuje poslodavac, a ista se može isplaćivati u novcu ili davati u naravi. U članku autor potanje piše o utvrđivanju plaće u naravi (i u novcu) po odredbama općeg propisa o radu, te obračunu javnih davanja i izvješćivanju na JOPPD obrascu od strane poslodavca.
Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MO I. stup), u slučaju kada radnik tijekom mjeseca prelazi raditi kod novog poslodavca, moguće je isključivo na temelju izjave radnika o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca koja se isplaćuje u tom mjesecu. U članku, na više primjera, autorica pojašnjava primjenu umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO I. stup u slučaju kada radnik mijenja poslodavca tijekom mjeseca.
Tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma može doći, a često i dolazi, do potrebe za izmjenom prvobitno ugovorenih uvjeta. Niz faktora može utjecati na potrebu za izmjenom sklopljenog ugovora. Neovisno od toga jesu li okolnosti postojale prije ili su nastale naknadno, važno je i pitanje radi li se o okolnostima koje su se u vrijeme provođenja postupka mogle predvidjeti da bi mogle nastati ili će nastati. Svaku promatranu izmjenu prvotno ugovorenih uvjeta potrebno je promatrati kroz prizmu odredaba čl. 315. – 321. ZJN 2016. To stoga, što za razliku od subjekata iz privatnog sektora, obveznici javne nabave smiju izmijeniti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s tim odredbama. Uz opis uvjeta koji moraju biti ispunjeni za pristupanje izmjenama, u ovome članaka analizira se praksa Suda Europske unije, Državne komisije za kontrolu postupaka javne i Visokog upravnog suda RH u vezi s produženjem rokova izvršenja.
Upućivanje radnika iz Republike Hrvatske u drugu državu da u toj državi obavlja poslove za poslodavca u određenom razdoblju je izaslanje radnika i takav radnik se smatra upućenim ili izaslanim radnikom.
Ako poslodavac upućuje svoga radnika na ograničeno vrijeme u inozemstvo radi privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga, a taj rad radnika traje duže od četiri uzastopna tjedna, u tom slučaju pisani ugovor o radu prije odlaska u inozemstvo, osim obveznih podataka iz čl. 15. Zakona o radu (ZR-a), mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 18. st. 2. ZR-a. U okviru privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga poslodavac može svoga radnika uputiti i u povezano društvo sa sjedištem u inozemstvu uz radnikovu pisanu suglasnost.
Upućeni radnici mora biti u radnom odnosu kod poslodavca odnosno imat s poslodavcem sklopljen ugovor o radu.
Ukoliko osoba dolazi iz države Europske Unije (u nastavku: EU) raditi kod poslodavca u Republiku Hrvatsku (u nastavku: RH) koja nije država poslovnog nastana ili poslovanja poslodavca iz RH, a zaposlena je preko agencije za privremeno zapošljavanje, u tom slučaju mora postojati radni odnos između te osobe i agencije za privremeno zapošljavanje.
Poslodavac može upućivati svoje radnike na rad u drugu državu i ako su ti radnici državljani trećih zemalja (izvan EU-a), s tim da oni moraju imati odobreno pravo boravka u jednoj od država članica EU-a, a pravila EU-a o upućivanju primjenjuju se i na njih.
Radnik koji je upućen na rad odnosno koji je izaslan na rad u drugu državu članicu EU-a i za vrijeme upućivanja ostaje obuhvaćen sustavom socijalnog osiguranja (mirovinskog i obveznog zdravstvenog) u RH odnosno države iz koje je upućen, a doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se u RH koja je matična država radnika.
Na izaslanog radnika i za vrijeme izaslanja se primjenjuje zakonodavstvo RH iz koje je izaslana pod uvjetom da:
Više o upućivanju radnika u inozemstvo pročitajte u našem tiskanom izdanju časopisa Financije pravo i porezi br. 10.
Neprehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske moraju biti označeni najmanje podacima propisanim Zakonom o zaštiti potrošača, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a ako je to za pojedine skupine proizvoda posebnim propisima određeno (označavanje strojeva, električnih uređaja, odjeće, obuće, kozmetičkih proizvoda, građevinskih proizvoda i dr.), i dodatnim podacima, znakovima, piktogramima, simbolima i/ili drugim oznakama.
Proizvođač odnosno uvoznik odgovaraju za točnost i potpunost označavanja proizvoda propisanim podacima i oznakama, a distributer (trgovac na veliko i/ili na malo) odgovara za potpunost označavanja proizvoda.
Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. Posljedica toga je da društvo odgovara za preuzete obveze. „Hoće li za te obveze odgovarati i član društva, ovisi: a) o tipu društva, b) dodatnim okolnostima propisanih zakonom ili c) o tome je li član preuzeo odgovornost za obveze društva nekim pravnim poslom (primjerice jamstvom, garancijom, pristupanjem dugu. U ovome članku u prvome dijelu pišemo o odgovornosti članova društva osoba za obveze tih trgovačkih društava (javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje), a u drugome dijelu o odgovornosti članova društva kapitala za obveze tih trgovačkih društava (dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću). Uz bogati pregled sudske prakse, autor pojašnjava zakonske pretpostavke za proboj pravne osobnosti, aktivnu i pasivnu legitimaciju, te zastaru i teret dokazivanja okolnosti za proboj pravne osobnosti.
Uvjet mirovinskog staža jedan je od primarnih uvjeta o kojima ovisi ostvarenje prava na određeni oblik mirovine. Uz pojam mirovinskog staža, ostvarivanje pojedinih prava vezano je uz pojam radnog staža koji nije definiran općim propisom o radu.
Najčešće se posebnim izvorima prava poput Kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu propisuje da ostvarenje pojedinih materijalnih prava radnika ovisi o trajanju radnog staža poput prava na uvećanje plaća, prava na otpremninu, prava na uvećanje trajanja godišnjeg odmora i sl. Također, svakodnevno u raznim natječajima za posao nailazimo upravo na uvjet radnog staža.
Radnik koji želi ostvariti pojedino pravo po osnovi radnog staža, dužan je to potkrijepiti određenim dokazom. Za razdoblja osiguranja ostvarena u RH u većini slučajeva kao dokaz koristi se popularna potvrda znana pod kraticom "ERPS", odnosno elektronički zapis o radnopravnom statusu (e-radna knjižica).
Pored radnog staža ostvarenog u RH, za ostvarivanje pojedinih prava uzima se i radni staž ostvaren u inozemstvu. Osiguranik može utvrđivati razdoblja osiguranja navršena u inozemstvu kod onih država s kojima RH ima sklopljene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju ili je područje socijalne sigurnosti uređeno kroz primjenu uredbi Europske Unije.
Osiguranik može podnijeti zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu koji se podnosi putem tiskanice 1.6a., koja se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Više o utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Financije, pravo i porezi.