arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 7/2021

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Zvonko Koprivčić: Što je razotkrila kriza izazvana pandemijom?

Aktualno

  • Mirela Kovač Jagar: Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Aktualno

    Mirela Kovač Jagar: Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2021.

    U tekstu autorica daje osvrt na najvažnije odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, a koje se odnose na: isplatu razlike plaće u djelatnosti zdravstva, podmirivanje dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova, financiranje sanacije šteta od potresa, postupak preraspodjele sredstava na proračunskim stavkama, krajnji rok za doznaku sredstava proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, JLP(R)S-ima te krajnjim korisnicima (na temelju dospjelih obveza i obveza koje dospijevaju u roku od 90 dana od dana doznake sredstava).

Financije i računovodstvo

  • Irena Slovinac: Dorada i obrada zaliha - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Financije i računovodstvo

    Irena Slovinac: Dorada i obrada zaliha

    U određenim slučajevima poduzetnici materijal, proizvode ili robu daju na doradu. Računovodstveno evidentiranje ovih postupaka ovisi o tome daje li poduzetnik svoje zalihe na doradu ili obavlja doradu, obradu ili oplemenjivanje zaliha drugih poduzetnika. No, i poduzetnik koji daje zalihe na doradu i dorađivač obvezni su pri evidentiranju poštovati zahtjeve HSFI-a i MSFI-a.

  • Domagoj Zaloker: Nadoknada troškova osnivanja trgovačkog društva - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Nadoknada troškova osnivanja trgovačkog društva

    Pravo osnivača na nadoknadu troškova osnivanja trgovačkog društva propisana je odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Pod propisanim uvjetima, članovi društva, bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim osobama, imaju pravo na nadoknadu troškova osnivanja novoosnovanog društva, a članovi društva obveznici poreza na dobit i na porezno priznavanje takvih troškova. Ako članovi d.d.-a žele ostvariti pravo na nadoknadu troškova osnivanja društva, statutom društva je potrebno navesti troškove osnivanja i naknade koje će društvo nadoknaditi svojim osnivačima (dioničarima) ili trećim osobama. Ako statutom društva nisu navedeni troškovi osnivanja i predmetne nadoknade, svaka isplata nadoknada troškova osnivanja je bez pravnog učinka prema društvu. Ako članovi d.o.o.-a i j.d.o.o.-a žele ostvariti pravo na nadoknadu troškova osnivanja društva, društvenim ugovorom (izjavom o osnivanju) je potrebno navesti najvišu naknadu koja se može odobriti osnivačima kao nadoknada troškova osnivanja. Ako drugačije nije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva razmjerno svojim udjelima. mišljenja smo da nema zakonske zapreke da se izdaci za troškove osnivanja smatraju porezno priznatim rashodima ako su temeljeni na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama te ako je njihov nastanak motiviran osnivanjem društva radi obavljanja registrirane djelatnosti i namjerom ostvarivanja budućih prihoda u novoosnovanom društvu. Kako bi se izbjegle potencijalne nedoumice u svezi poreznog priznavanja troškova osnivanja u novoosnovanom društvu, ono u trenutku nadoknade troškova osnivanja treba posjedovati i izvornu dokumentaciju (ili njenu presliku) temeljem koje su predmetni izdaci nastali.

  • mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2020. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Financije i računovodstvo

    mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2020.

    Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika. Obveza sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja odnosi se na poduzetnika koji u grupi ima status matičnog društva. U članku se navode obveznici konsolidacije te moguća izuzeća od te obveze, te se na primjeru pojašnjava način sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje PDV-om usluga u turizmu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje PDV-om usluga u turizmu

    Turizam uključuje niz djelatnosti, od pružanja usluga smještaja gostiju, najma plovnih objekata i drugih prijevoznih sredstava, ugostiteljske usluge, izlete, usluge vodiča itd. U smislu Zakona o pružanju usluga u turizmu, usluge u turizmu su: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora, turističkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turističke ponude (turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge zdravstvenog turizma, turističke usluge u kongresnom turizmu, usluge aktivnog i pustolovnog turizma, turističke usluge ribolovnog turizma, turističke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgajalištu vodenih organizama, lovištu i u šumi šumoposjednika, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car), usluge turističkog ronjenja) i usluge iznajmljivanja opreme za šport i rekreaciju turistima. Kod turističke djelatnosti je dosta zastupljeno agencijsko poslovanje, obzirom da pružatelji usluga u turizmu mogu svoje usluge pružati direktno gostima ili putem putničke agencije. O načinu ugovorenog poslovanja će ovisiti i ispostavljanje računa, te oporezivanje pruženih usluga. U članku je pojašnjen porezni tretman različitih vrsta usluga uključenih u ukupnu turističku ponudu, odnosno kada se primjenjuje povlaštena (13%) a kada opća stopa PDV-a (25%), te primjena pravila o mjestu oporezivanja pojedinih usluga unutar turističke djelatnosti.

  • Dinko Lukač : Putnički promet i povrat PDV-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač : Putnički promet i povrat PDV-a

    Povrat PDV-a može ostvariti putnik (kupac) iz treće zemlje za dobra koja iznese u osobnoj prtljazi iz Republike Hrvatske (RH) tj. iz Europske unije (EU). Da bi putnik ostvario povrat PDV-a moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: - da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području EU (dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom), - da je ukupna vrijednost isporuke (tj. kupljenih dobara s PDV-om) iskazana na jednom maloprodajnom računu veća od 740,00 kn, - da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u RH izvan EU prije isteka roka od 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka, - da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i izvornik Obrasca PDV-P potvrđen od carinarnice države na čijem području su dobra iznesena iz EU.

    Oslobođenje od PDV-a za dobra koja u osobnoj prtljazi iznosi putnik (tj. kupac) ostvaruje se naknadno, tj. tek kad prodavatelj dobara primi dokaz o izvozu dobara od strane putnika. Navedeno oslobođenje od PDV-a primjenjuje se samo za dobra (osim za naftne derivate), a ne i za obavljene usluge.

    Autor u članku potanje piše o povratu PDV-a putniku u putničkom prometu, potrebnim obrascima i evidencijama koje mora izdati i voditi obveznik PDV-a te iskazivanju povrata PDV-a u poreznim prijavama i poslovnim knjigama obveznika PDV-a.

  • Marijana Radusin Lipošinović, Danijela Šrepfler: Utjecaj pandemije COVID-19 na transferne cijene - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Porezi i doprinosi

    Marijana Radusin Lipošinović, Danijela Šrepfler: Utjecaj pandemije COVID-19 na transferne cijene

    Pandemija COVID-19 prouzročila je brojne rizike s kojima su se suočila multinacionalna trgovačka društva, uključujući tržišne rizike (jer je potražnja za pojedinim proizvodima i uslugama nestala), operativne rizike (jer je poremetila opskrbne lance i utjecala na proizvodnju) i financijske rizike (jer su troškovi financiranja u pojedinim industrijama porasli, a kupci su odgodili svoja plaćanja). S obzirom da se ekonomski učinak pandemije COVID-19 uvelike razlikuje u gospodarstvima, industrijama i društvima, kako bi se uspješno premostili novonastali izazovi, u dijelu koji se odnosi na realiziranje načela nepristrane transakcije, kako je to određeno Smjernicama o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave iz 2017. godine. OECD je 18. prosinca 2020. objavio Smjernice o utjecaju pandemije COVID-19 na transferne cijene.  Ove Smjernice obuhvaćaju četiri prioritetna područja, a odnose se na područje ◾ analize usporedivosti ◾ gubitaka i raspodjele specifičnih troškova ◾ državne pomoći (potpore) te ◾ prethodne sporazume o transfernim cijenama (u nastavku: sporazumi). Smjernice ne zamjenjuju aktualne Smjernice, već pojašnjavaju kako se načelo nepristrane transakcije i odredbe Smjernica primjenjuju na izazove koji mogu nastati u kontekstu pandemije COVID-19. U članku se daje sažetak prikaza sva četiri utvrđena prioritetna područja kako je to uređeno Smjernicama o utjecaju pandemije COVID-19 na transferne cijene.

Proračunsko računovodstvo

  • Mladenka Karačić: Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2021. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Proračunsko računovodstvo

    Mladenka Karačić: Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2021.

    Obveznici vođenja proračunskog računovodstva polugodišnje financijske izvještaje sastavljaju i predaju tijekom srpnja.

    Polugodišnje financijske izvještaje do 12. srpnja 2021. predaju: JLP(R)S (razina 22), proračunski korisnici državnog proračuna (razina 11) te proračunski korisnici proračuna JLP(R)S (razine 21 i 31), a do 20. srpnja 2021.: izvanproračunski korisnici državnog proračuna (razina 41) i izvanproračunski korisnici JLP(R)S (razina 42).

    Polugodišnje konsolidirane financijske izvještaje sastavljaju razdjeli državnog proračuna (razina 12) i JLP(R)S-i (razina 23). i predaju do 20. srpnja 2021.

    Financijski izvještaji sastavljaju se elektronski na obrascima dokumenta u MS Excel formatu koji se preuzima s internetske stranice Ministarstva financija ili Fine.

    Svi obveznici za potrebe Ministarstva financija financijske izvještaje (osim Bilješki) predaju FINA-i. Pri preuzimanju, FINA izdaje potvrdu o primitku koja je dokaz o predaji izvještaja, ali samo ako su svi potrebni obrasci popunjeni i ako su sve obvezne kontrole točne.

    U članku se osim pregleda obveznika prezentiranja financijskih izvještaja, s uputama za njihovo sastavljanje daju i upute za evidentiranje nekih poslovnih događaja iz „polugodišnje okružnice“ Ministarstva financija.

Neprofitne organizacije

  • Krešimir Vranar: Polugodišnji financijski izvještaj neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Neprofitne organizacije

    Krešimir Vranar: Polugodišnji financijski izvještaj neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo obvezne su sastaviti polugodišnji financijski izvještaj i predati ga Fini do 30. srpnja 2021. Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo nemaju obvezu polugodišnjeg financijskog izvještavanja.

    Polugodišnji financijski izvještaj sastavlja se na Obrascu: PR-RAS-NPF. Pretpostavka za sastavljanje toga izvještaja je da su provedena knjiženja svih poslovnih događaja koji su nastali do 30.6.2021. Obrazac: PR-RAS-NPF predaje se Fini putem papirnatih obrazaca ili u elektroničkom obliku (s ugrađenim kontrolama), koji su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija i FINA-e. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom zakonskog zastupnika. Neprofitna organizacija koja predaje papirnate obrasce treba koristiti obrasce Narodnih novina.

    Sve neprofitne organizacije koje u svojem sastavu imaju organizacijske dijelove (podružnice) a iste nemaju pravnu osobnost – svoj matični broj/OIB, podnose jedan Obrazac: PR-RAS-NPF na razini neprofitne organizacije.

    Neprofitne organizacije koje su osnovane poslije 1.7.2020. godine u Obrascu: PR-RAS–NPF za razdoblje od 1.1. do 30.6.2021. neće popunjavati podatke u stupcu 4 - Ostvareno prethodne godine.

     

Poslovanje obrtnika

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović : Utvrđivanje dohotka zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović : Utvrđivanje dohotka zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti

    Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, putem jedne Knjige primitaka i izdataka, i raspoređuje na supoduzetnike. Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji se u nadležnoj ispostavi PU zadužuje za plaćanje poreznih obveza, podnošenje izvješća i obrazaca te vođenje poslovnih knjiga i evidencija.

    Ako su isporučitelj i primatelj porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, te ako primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza, tada se prijenos imovine obrta kao gospodarske cjeline, ne smatra isporukom na koju treba obračunati PDV.

    Pojedina fizička osoba može istupiti iz zajedničkog obrta, a nove osobe mogu pristupiti, pri čemu se nastavlja obavljanje obrtničke djelatnosti. Tko u tom slučaju podnosi Obrazac DOH i za koje razdoblje možete detaljno pročitati u ovom članku.

Zdravstveno osiguranje

  • Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Zdravstveno osiguranje

    Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a

    Osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pripada i jedno od temeljnih prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 98/19; u nastavku: Zakon), a to je pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja može ostvariti samo osoba kojoj je utvrđen status osigurane osobe pa tako i jedno od temeljnih prava, pravo na naknadu plaće.

    Privremena nesposobnost za rad, za vrijeme koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. Zakona zbog kojih je osiguranika spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

    Ako radnik ne radi određeno razdoblje zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) za to razdoblje  ima pravo na naknadu plaće a ne na plaću jer se plaća isplaćuje samo za rad.

    Za razdoblje u kojem osiguranik ne radi zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona ostvaruje pravo na naknadu plaće propisanu Zakonom i izvorom prava koji obvezuje poslodavca za razdoblje kada se ta naknada plaće isplaćuje na teret sredstava poslodavca. Kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava poslodavca propisano je čl. 40. Zakona, a kada na teret sredstava   HZZO-a odnosno Proračuna Republike Hrvatske propisano je čl. 41. Zakona.

    Zakon je (čl. 53.) propisao i slučajeve za koje osiguranik nema pravo na naknadu plaće i to od dana nastanka tih slučajeva pa sve do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih.

    Jedan od razloga zbog kojih osiguranik nema pravo na naknadu plaće je ako za vrijeme privremene nesposobnosti radi, odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu kao i bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)

    Više o naknadi plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a pročitajte u našem tiskanom izdanju.

  • mr. Renata Turčinov: Ozljeda na radu nastala u drugoj državi članici Europske unije - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Ozljeda na radu nastala u drugoj državi članici Europske unije

    Autorica u članku pojašnjava način korištenja zdravstvene zaštite te način utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad u slučaju nastanka ozljede na radu ili dijagnosticirane profesionalne bolesti na području druge države članice EU, EEP ili u Švicarskoj radnika, osiguranika HZZO-a, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u jednu od navedenih država.

    Tako se ističe da se u slučaju kada upućeni radnik za vrijeme boravka u drugoj državi članici EU/EEP/Švicarskoj doživi ozljedu na radu, odnosno ako mu se po prvi puta  dijagnosticira profesionalna bolest, ne mora vraćati u Hrvatsku, nego  će njegovo daljnje zdravstveno stanje pratiti ugovorni inozemni liječnik. O nastaloj ozljedi na radu radnik mora obavijestiti svog poslodavca u rokovima prema hrvatskim propisima, a mora se obratiti i inozemnom nositelju zdravstvenog osiguranja.

Mirovinsko osiguranje

  • Vesna Dejanović: Rad umirovljenika - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Mirovinsko osiguranje

    Vesna Dejanović: Rad umirovljenika

    Od 1. siječnja 2019. omogućeno je svim umirovljenicima, bez obzira koju su mirovinu ostvarili, da se zaposle do najviše polovice radnoga vremena pri čemu im se isplata mirovine ne obustavlja. O pojedinim specifičnostima propisanim za određene korisnike mirovina, kao i obvezama poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike, piše autorica članka.

     

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Komunikacija s ponuditeljima u postupku pregleda i ocjene ponuda - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Komunikacija s ponuditeljima u postupku pregleda i ocjene ponuda

    Tijekom pregleda i ocjene ponuda naručitelj se može, a nekad i mora obraćati ponuditelju/ima i/ili drugim subjektima i/ili tijelima kako bi mogao izvršiti kvalitetan pregled i ocjenu ponuda. Zakon o javnoj nabavi na nekoliko mjesta uređuje primjenu tih instituta, primjerice u odnosu na ponude općenito, na kriterije za odabir ponude i cijenu, na kriterije za kvalitativni odabir gospodarskih subjekata. U ovome članku pišemo o tim procesnim institutima i mogućnostima kao i o rokovima koji se u tom slučaju primjenjuju.

Gospodarstvo

  • Darko Marečić: Obveze trgovaca i ugostitelja u poslovanju s hranom - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 7/2021

    Gospodarstvo

    Darko Marečić: Obveze trgovaca i ugostitelja u poslovanju s hranom

    Svi trgovci i ugostitelji, u svrhu osiguranja sigurnosti hrane koju nude potrošačima, dužni su u svim fazama poslovanja s hranom uspostaviti postupke preduvjetnih programa (za objekte niskog rizika od mogućih nastupanja štetnih posljedica na sigurnost hrane) odnosno HACCP sustav temeljen na načelima istog sustava (za objekte srednjeg i visokog rizika) primjenjujući pritom nacionalne priznate vodiče u djelatnosti trgovine odnosno ugostiteljstva. Jednako tako, dužni su registrirati objekte u kojima se posluje s hranom ili osigurati njegovo odobravanje ako je to propisano, a SPH koji trguju s voćem i povrćem, upisati se u Upisnik trgovaca voćem i povrćem.

Pitajte TEB

  • Jasminka Rakijašić,: Ispravak razdoblja u JOPPD obrascu
  • Irena Slovinac: Dobit i porezni gubitak
  • mr. sc. Ida Dojčić: Potpore za očuvanje radnih mjesta i PD obrazac
  • Nikolina Bičanić: Financijsko izvještavanje kod pripajanja udruge
  • Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti radnika umirovljenika starijeg od 65 godina

TEB-ov Poslovni info br. 7-8/21

  • TEB-ov Poslovni info br. 7-8/21