Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Zvonko Koprivčić: Optimistični rast, ali i zaostajanje

Aktualno

• Darko Marečić: Zakon o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Aktualno

  Darko Marečić: Zakon o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga

  U Nar. nov., br. 110/21 objavljen je Zakon o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja kojim se utvrđuju zajednička pravila o određenim zahtjevima u pogledu ugovora između trgovaca i potrošača o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga. U svrhu osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta uz istovremeno osiguravanje visokog stupnja zaštite potrošača posebice kod sklapanja ugovora o prekograničnoj isporuci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, Zakonom se propisuju pravila o: - usklađenosti digitalnog sadržaja ili digitalne usluge s ugovorom - prava potrošača u slučaju neusklađenosti ili neisporuke ugovorenog digitalnog sadržaja ili digitalne usluge - te preinaci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika

  Svi poduzetnici obvezni su na kraju godine popisati svu imovinu i obveze. Za obavljanje popisa imenuje se komisija. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama. Temeljem izvještaja komisije o obavljenom popisu, direktor ili druga ovlaštena osoba dužna je donijeti odluku o postupanju s utvrđenim inventurnim razlikama.

  Za utvrđeni manjak treba teretiti odgovornu osobu. Ako osoba koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe to ne učini, u skladu s propisima o porezu na dohodak, utvrđeni manjak uvećan za obračunani PDV smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada te osobe. PDV na manjak utvrđen godišnjim popisom treba iskazati u obrascu PDV za prosinac.

  Porezna osnovica u prijavi poreza na dobit uvećava se za manjak knjižen na teret društva ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti neke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

• Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Vrijednosno usklađenje zaliha

  U slučajevima kada je tržišna (neto utrživa) vrijednost zaliha u poslovnim knjigama poduzetnika niža od njihove knjigovodstvene vrijednosti, poduzetnik bi trebao obaviti vrijednosna usklađenja na niže kako bi se knjigovodstvena vrijednost svela na neto utrživu vrijednost. Otpisivanje vrijednosti zaliha ispod knjigovodstvene do neto utržive vrijednosti u skladu je s računovodstvenim načelom opreznosti odnosno iskazivanjem imovine u iznosima koji nisu veći od iznosa koji se očekuje realizirati njihovom prodajom ili uporabom. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Rashodi koji nastaju od vrijednosnim usklađenjem zaliha porezno se priznaju u onom razdoblju (poslovna godina) u kojem su zalihe prodane, utrošene, na drugi način otuđene ili uništene. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2021. te u istom poreznom razdoblju na jedan od propisanih načina „realizirao“ takve zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno priznati u 2021. Ako je poduzetnik vrijednosno uskladio zalihe u 2021., a u istom poreznom razdoblju nije uspio „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja biti će porezno nepriznati u 2021., što će za posljedicu imati povećanje porezne osnovice u prijavi poreza na dobit za 2021. u visini iskazanog rashoda od vrijednosnog usklađenja. U nekom od slijedećih poreznih razdoblja u kojima poduzetnik uspije „realizirati“ predmetne zalihe, rashodi od obavljenog vrijednosnog usklađenja u 2021. postaju porezno priznati te poduzetnik za taj iznos ima pravo na umanjenje porezna osnovice u prijavi poreza na dobit.  Kada poduzetnik u jednom poreznom razdoblju vrijednosno uskladi zalihe, a u istom poreznom razdoblju ih ne realizira, nego to obavlja u nekom od slijedećih poreznih razdoblja, nastaje privremena razlika između računovodstvene i porezne osnovice zaliha, te obveza iskazivanja odgođene porezne imovine. 

   

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo zajedničkih poslova - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Računovodstvo zajedničkih poslova

  Zajednički posao je posao koji je pod zajedničkom kontrolom dviju ili više osoba. Ovisno o vrsti zajedničkog posla, poslovi se mogu, ali i ne moraju odvijati putem zasebnog subjekta. MSFI 11 razlikuje dvije vrste zajedničkih poslova, a to su zajedničko upravljanje i zajednički pothvat, dok HSFI 2 zajedničke pothvate (poslove) klasificira u 3 vrste, i to: zajednički kontrolirana imovina, zajednički kontrolirane djelatnosti i zajednički kontrolirani subjekti. Kakav je računovodstveni tretman pojedine vrste zajedničkog posla, pojašnjavamo u članku.

Revizija

• mr. sc. Mladen Štahan: Prva trogodišnja prijava stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Revizija

  mr. sc. Mladen Štahan: Prva trogodišnja prijava stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora

  Ovlašteni revizori dužni su se stručno usavršavati, a do 29. studenog 2021. trebaju u Ministarstvo financija dostaviti svoju prvu trogodišnju prijavu - popunjen obrazac  Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenog revizora (dio A, B i C). Dostavom obrasca ovlašteni revizori  dokazuju da su prikupili sve potrebne propisane bodove za održavanje svoje revizorske licence, u skladu sa Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 107/17) i Pravilnikom o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora (Nar. nov., br. 104/18 i 144/20).  U članku pišemo o izmjenama i dopunama Pravilnika i obvezama ovlaštenih revizora, te o načinu popunjavanja prve trogodišnje prijave - Evidencije o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenog revizora (dio A, B i C) i dr.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Prestanak poslovanja trgovačkog društva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Prestanak poslovanja trgovačkog društva

  Razlozi koji mogu dovesti do prestanka društva navedeni su u Zakonu o trgovačkim društvima. Nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija, ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj. Međutim, društvo ne prestaje u trenutku nastanka razloga za prestanak, nego u posljednjem razdoblju postojanja društva (likvidacije ili stečaja) treba završiti sve pravne odnose i poslove koji su nastali za vrijeme njegova postojanja. Odredbama ZTD-a propisano je da likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti tražbine društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo. U članku je obrađen porezni aspekt isporuka dobara/usluga obavljenih u postupku likvidacije ili stečaja, kao posljednjem razdoblju postojanja društva, a time i u posljednjem poreznom razdoblju, te raspodjele imovine društva članovima društva.

• Gordana Lončar: Porezni tretman premija osiguranja koje poslodavci uplaćuju za svoje radnike - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Porezni tretman premija osiguranja koje poslodavci uplaćuju za svoje radnike

  Poslodavci mogu za svoje radnike, na svoj teret, uplaćivati različite vrste premija osiguranja te se u praksi postavlja pitanje poreznog tretmana tako uplaćenih premija.  Autorica u članku obrazlaže porezni tretman premija osiguranja ovisno o vrstama osiguranja i uvjetima koji trebaju biti ispunjeni da bi se iste mogle neoporezivo uplatiti te navodi mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave vezana uz porezni tretman premija osiguranja ovisno o vrstama osiguranja.

  Iz članka izdvajamo:

  • premije životnog osiguranja koje plaća poslodavac za svoje radnike smatraju se primitkom po osnovi nesamostalnog rada odnosno plaćom, ali moguća je i situacija da se premija osiguranja po polici životnog osiguranja ne smatra plaćom radnika,
  • premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja se do propisanog iznosa ne smatraju oporezivim primicima, a za isto moraju biti ispunjeni propisani uvjeti i dr.

• mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman per diem dnevnica i ostalih naknada troškova službenog puta - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman per diem dnevnica i ostalih naknada troškova službenog puta

  Poreznim su propisima propisane određene naknade, potpore i nagrade koje se mogu isplatiti neoporezivo. Među tim primicima su i naknade radnicima i drugim fizičkim osobama za službeni put, među kojim se ističu per diem dnevnice.

  Brojni programi različite tematike i namjene se financiraju iz raznih fondova EU te se često vanjskim suradnicima angažiranima na pojedinom projektu iz različitih institucija isplaćuju per diem dnevnice.

  Europska komisija redovito objavljuje maksimalne iznose per diem dnevnica koje se mogu isplatiti u okviru fondova EU za vanjske ugovore pomoći pri čemu ta dnevnica pokriva smještaj, hranu, putovanja unutar mjesta i sve druge troškove.

  Autorica članka obrazlaže kome se mogu isplatiti per diem dnevnice, u kojim iznosima te način izvještavanja o isplaćenim per diem dnevnicama.

• Željka Marinović: Trošarinski institut male nezavisne pivovare - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Porezi i doprinosi

  Željka Marinović: Trošarinski institut male nezavisne pivovare

  Trošarinsko poslovanje male nezavisne pivovare uređeno je Zakonom i Pravilnikom o trošarinama. Na pivo koje proizvedu male nezavisne pivovare i koje se pušta u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske primjenjuje se snižena visina trošarine. Pivo je trošarinski proizvod unutar kategorije alkohola i alkoholnih pića, a trošarinska osnovica na pivo je 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda.

  Autorica u članku piše o uvjetima za poslovanje male nezavisne pivovare, načinu obračuna trošarine na pivo te posebnostima kretanja piva proizvedenog u maloj nezavisnoj pivovari.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić, Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić, Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza

  Proračuni i proračunski korisnici obvezni su obaviti godišnji popis imovine i obveza i krajem ove godine. Popisati se moraju cjelokupna imovina, sve obveze i izvanbilančni zapisi sa stanjem na dan 31. prosinca. Oštećena i neupotrebljiva imovina, te sumnjiva i sporna potraživanja i obveze popisuju se na posebnim listama, a u izvještaju u popisu predlaže se daljnje postupanje s njima (prijedlog imovine za rashodovanje, prijedlog za ispravak vrijednosti potraživanja, otpis obveza i dr.).Popisne liste moraju sadržavati nazive predmeta popisa, količine i vrijednosti, za popisno (stvarno) stanje i knjigovodstveno stanje. Popisne liste su knjigovodstvene isprave što znači da moraju biti vjerodostojne i istinite što svojim potpisima ovjeravaju članovi povjerenstva za popis.

  Nakon popisa obveza povjerenstva za popis je sastaviti izvješće o popisu i dostaviti ga zakonskom predstavniku. U okviru svojih ovlasti, čelnik mora donijeti odluku o popisnim razlikama (viškovima i manjkovima, rashodovanju imovine i dr.) i dostaviti ju u računovodstvo na evidentiranje.

  Rezultati popisa za određenu proračunsku godinu moraju se iskazati u poslovnim knjigama za tu proračunsku godinu.

  Ukoliko ste propustili webinar Godišnji popis imovine i obveza kod proračuna i proračunskih korisnika na primjerima iz prakse, pogledajte snimku, više informacija ovdje - https://www.teb.hr/snimke-webinara/snimka-webinara-godisnji-popis-imovine-i-obveza-kod-proracuna-i-proracunskih-korisnika-na-primjerima-iz-prakse/

Neprofitne organizacije

• Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2021. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Godišnji popis imovine i obveza za 2021. godinu

  Svaka neprofitna organizacija - bez obzira vodi li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo, obvezna je popisati svu svoju imovinu i obveze sa stanjem na dan 31. prosinca 2021. Izuzetak je jedino popis knjiga, kod neprofitnih organizacija koje obavljaju knjižničnu djelatnost, koji se može obavljati svake 3 godine.

  Zakonski zastupnik neprofitne organizacije određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama te na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista te sukladno ovlastima koje proizlaze iz statuta ili drugih najviših općih akata neprofitne organizacije odlučuje o rezultatima popisa.

  Popisne liste trebaju sadržavati podatke o popisnom (stvarnom) i knjigovodstvenom stanju imovine i obveza (predmeta popisa), u naturalnim i vrijednosnim izrazima.

  Povjerenstvo je obvezno nakon završetka popisa sastaviti izvještaj na temelju popisnih lista i svojih zapažanja i predati ga zakonskom zastupniku.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti

  Trajna obustava obavljanja samostalne djelatnosti može nastati odjavom – voljom obrtnika ili po sili zakona, ali to može biti i otuđenje obrta sa ili bez nastavka djelatnosti. Pri otuđenju obrta, sa stajališta propisa o porezu na dohodak, moguća su tri slučaja: otuđenje obrtničke djelatnosti nakon koje djelatnost nastavlja stjecatelj, otuđenje obrtničke djelatnosti nakon koje stjecatelj ne nastavlja djelatnost i likvidacija obrta. Likvidacija obrta predstavlja trajni prestanak obavljanja djelatnosti. U članku je na praktičnim primjerima pojašnjeno evidentiranje primitaka i izdataka odnosno dohotka u slučaju otuđenja obrta, te kod likvidacije obrta.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada

  Najkasnije do 31.12.2021. poslodavac ima obvezu utvrditi godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada kada isplaćuje zadnji primitak od nesamostalnog rada (plaću) u 2021. godini radnicima koji nisu iskoristili osobni odbitak zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski dopust, bolovanje iznad 42 dana i ostvarivanja naknade plaće na teret HZZO-a, većeg poreznog opterećenja tijekom godine, i sl.

  U članku autor piše za koje radnike poslodavac treba obaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza od nesamostalnog rada, načinu utvrđivanja tog godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada kada se isplaćuje odnosno ne isplaćuje zadnji primitak od nesamostalnog rada (plaća), o izvješćivanju na JOPPD obrascu o učinjenom obračunu te načinu ispravljanja greške u obračunu ukoliko se ista dogodila.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović, mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Menadžerski ugovor i porezni status isplaćene otpremnine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović, mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Menadžerski ugovor i porezni status isplaćene otpremnine

  Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) je ostavio određene nedoumice koje se osobe mogu smatrati menadžerima i koje mogu biti stranke ugovora i  sklapati menadžerske ugovore. Naime, ZR u niti jednoj svojoj odredbi ne navodi i ne određuje pojam menadžera.

  Menadžer je osoba koja je prema Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/99 – 40/19; u nastavku: ZTD), kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove za poslodavca.

  Poslove za poslodavca fizička osoba koja je menadžer može voditi kao osoba u radnom odnosu, a može ih voditi i bez zasnivanja radnog odnosa, a može, ali i ne mora, i kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.

  Ako su menadžeri u radnom odnosu kod poslodavca, u tom slučaju imaju i sva prava i obveze iz radnog odnosa uz iznimke izrijekom propisane ZR-om, te se na ove osobe ne primjenjuju odredbe ZR-a o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.

  Prava i obveze između menadžera i poslodavca uređuju se menadžerskim ugovorom koji je dvostrani ugovor „sui generis“, kojim obje ugovorne strane preuzimaju i prava i obveze, a može sadržavati samo elemente obveznog prava ili elemente obveznog i radnog prava, a može sadržavati i elemente  ugovora o djelu, ugovora o nalogu i dr.

  Menadžerski ugovor se sklapa na određeno vrijeme, a njegovi bitni uglavci su oni kojima se određuju ovlast i obveze menadžera, te plaća i druga materijalna prava a mogu se sastojati od plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanja premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja.

  Pored navedenih prava menadžerskim ugovorom se ugovara i pravo menadžera na otpremninu i njezin iznos koja se isplaćuje na način koji ovisi o tome da li je menadžer u radnom odnosu kod poslodavca ili nije.

  Ako menadžer nije u radnom odnosu kod poslodavca, sve isplate takvoj osobi smatraju se drugim dohotkom te se i oporezuju na način propisan za drugi dohodak (čl. 39. Zakona o porezu na dohodak; Nar. nov., br. 115/16 – 138/20) i plaća porez na dohodak po stopi od 20% i možebitni prirez porezu, doprinosi za mirovinsko osiguranje (10%, odnosno 7,5% + 2,5%) i zdravstveno osiguranje (7,5%).

  Menadžer odnosno član uprave koji je u radnom odnosu kod poslodavca za svoj rad ostvaruje plaću koja podliježe plaćanju poreza na dohodak (20% na poreznu osnovicu do 30.000,00 kn te 30% na razliku iznad 30.000,00 kn) kao i doprinosa za mirovinsko osiguranje (20%/15% + 5%) i zdravstveno osiguranje (16,5%).

  Opširnije o menadžerski ugovor i porezni status isplaćene otpremnine pročitajte u našem tiskanom izdanju.

Javna nabava

• Ante Loboja: Iskustvo osoblja koje će izvršavati ugovor o javnoj nabavi, kao kriterij odabira ponude u postupcima javne nabave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Javna nabava

  Ante Loboja: Iskustvo osoblja koje će izvršavati ugovor o javnoj nabavi, kao kriterij odabira ponude u postupcima javne nabave

  Iskustvo predloženog stručnjaka, koji će sudjelovati u izvršenju ugovora, može biti element koji će utjecati na kvalitetu izvršenja ugovora i na ekonomsku vrijednost ponude. U tom smislu i Zakon o javnoj nabavi izrijekom navodi da se iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, može koristiti kao kriterij za odabir ponude, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora. Uz odgovore na pitanja na temelju čega se utvrđuje ekonomski najpovoljnija ponuda, koja je razlike kriterija za odabir gospodarskog subjekta i kriterija za odabir ponude, u ovome članku autor obrađuje ovaj kriterij odabira ponude kroz primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnoga suda RH.

Zdravstveno osiguranje

• mr. Renata Turčinov: Brexit i prava iz zdravstvenog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Zdravstveno osiguranje

  mr. Renata Turčinov: Brexit i prava iz zdravstvenog osiguranja

  Novi partnerski odnosi između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, kao bivše države članice koja se povukla iz EU 31.1.2020. sukladno Sporazumu o povlačenju, uređeni su, između ostalog, i Sporazumom o trgovini i suradnji Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (Sporazum).  Sporazum se privremeno primjenjivao od 1.1.2021., a formalno je stupio  na snagu 1.5.2021. S obzirom na potpisani Sporazum, kojim je obuhvaćena i socijalna sigurnost, autorica u članku ukazuje na obuhvat zdravstvenog osiguranja u UK te potrebnu dokumentaciju za primjenu Sporazuma, s posebnim osvrtom na izaslane radnike, studente i doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.

   

Zaštita osobnih podataka

• Mateo Gulam: Ispunjavamo li u cijelosti obveze iz Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka? - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Zaštita osobnih podataka

  Mateo Gulam: Ispunjavamo li u cijelosti obveze iz Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka?

  Od stupanja na snagu odredaba GDPR-a prošlo je više od tri godine te se postavlja pitanje jesmo li doista usklađeni s njegovim odredbama, odnosno jesmo li poduzeli sve potrebne mjere kako bi, kao voditelji obrade osobnih podataka, zaštitili osobne podatke kojima raspolažemo u obavljanju naše djelatnosti, uključujući i one o vlastitim zaposlenicima. GDPR donosi jako puno novih obveza i zahtjeva za sve voditelje i izvršitelje obrade osobnih podataka, a neki od ključnih zahtjeva koji se moraju usvojiti su: transparentnost, načela obrade, privola, zahtjevi ispitanika, interne politike i procesi te ugovori s trećima, poduzete mjere zaštite podataka, te dokazivanje usklađenosti. Nastavno na te ključne zahtjeve, u ovome članku dajemo kratki pregled koje je nužno ispuniti kako bismo bili usklađeni s njegovim odredbama.

Obvezno pravo

• Antonio Marečić: Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 11/2021

  Obvezno pravo

  Antonio Marečić: Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija)

  Cilj ovog članka je prikaz instituta odgovornosti prodavatelja, odnosno proizvođača po osnovi jamstva (garancije) za ispravnost stvari kako ga uređuje Zakon o obveznim odnosima uz osvrt na neke posebnosti propisane Zakonom o zaštiti potrošača, te uz

  osvrt na primjenu tog instituta u praksi i nedoumice koje se pri tome javljaju. Pored toga, s obzirom su pred nama izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kojima će se institut odgovornosti po osnovi jamstva (garancije) za ispravnost stvari uskladiti s odredbama Direktive (EU) br. 2019/771 o određenim aspektima ugovora o kupoprodaje robe, bilo je nužno ukratko prikazati taj institut de lege ferenda.

Pitajte TEB

• mr. sc. Ida Dojčić: Darivanje kupaca u sklopu promidžbene akcije
• Jasminka Rakijašić: Isplata stipendije od dva isplatitelja
• Irena Slovinac: Povratna naknada u kušaoni
• Ljubica Đukanović: Određivanje naknade plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika
• Nikolina Bičanić: Evidentiranje plaće po sudskoj presudi za bivšeg radnika

TEB-ov Poslovni info br. 11/21

• TEB-ov Poslovni info br. 11/21