Financije, pravo i porezi 3/2018
Zdravstveno osiguranje
Ljubica Đukanović: Neopravdano bolovanje i njegove posljedice
Bolovanje odnosno privremena nesposobnost za rad je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati obvezu rada u skladu s sklopljenim ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Za vrijeme bolovanja, osim prava na zdravstvenu zaštitu, osiguranik ima pravo na naknadu plaće odnosno novčanu naknadu i naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Ako je osiguranik odsutan s rada zbog bolovanja za koje ne postoje medicinske indikacije u tom slučaju bolovanje nije medicinski opravdano.
Razlozi za izostanak s posla zbog koga se koristi bolovanje a koja nisu medicinski opravdana i za koje ne postoje medicinske indikacije su mnogobrojni među kojima su najčešće obiteljske obveze, produženi vikend, dodatna zarada, iscrpljenost poslom, stres na poslu, putovanja, poljoprivredni radovi, produljenje otkaznog roka i mnogi drugi.
Zakonom su propisani slučajevi kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće iako je privremeno nesposoban obavljati poslove u skladu s sklopljenim ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Prema dostupnim službenim podacima HZZO-a ukupno u 2016. dnevno zbog bolovanja izostalo je 45.832 osiguranika, odnosno svaki zaposleni u RH u 2016. bio je na bolovanju 9,61 dan, a najviše zaposleni u Gradu Zagrebu koji su u 2016. bili prosječno na bolovanju 11,05 dana. Neopravdanih odnosno lažnih bolovanja, prema nekim procjenama u RH ima oko 13%, iako se smatra prema mišljenjima nekih poslodavaca, da takvih bolovanja ima znatno više. Neopravdanih bolovanja u pravilu je više u tvrtkama koje imaju veći broj zaposlenih kao i u javnom sektoru. O zloupotrebi bolovanja i njezinim posljedicama pročitajte više u tiskanom izdanju.
