Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Sandra Švaljek: Porezni tretman zadruga u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Aktualno

• mr. sc. Dragica Kemeter: Zakon o komunalnom gospodarstvu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Aktualno

  mr. sc. Dragica Kemeter: Zakon o komunalnom gospodarstvu

  Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov, br. 68/18) definira komunalno gospodarstvo kao cjeloviti sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba, uređuje načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.

  Novost su dvije skupine komunalnih djelatnosti. U prvu skupinu spadaju komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture (djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti), a u drugu uslužne komunalne djelatnosti (kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području JLS).

  O navedenim novinama, organizacijskim oblicima obavljanja komunalne djelatnosti, načinu financiranja komunalnih djelatnosti i dr. piše autorica članka.

• Ivana Ravlić Ivanović: Prikaz najvažnijih novosti u području platnog prometa - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Aktualno

  Ivana Ravlić Ivanović: Prikaz najvažnijih novosti u području platnog prometa

  Novi Zakon o platnom prometu stupio je na snagu 28. srpnja 2018., u najvećem dijelu, osim manjeg dijela odredbi koje stupaju na snagu s odgodom (stupaju na snagu 1. siječnja 2019., 14. rujna 2019. i dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o platnom prometu).

  Novi Zakon uvodi dvije nove platne usluge, a to su usluga iniciranja plaćanja i usluga informiranja o računu. Riječ je o uslugama koje su se pojavile, posebice u području plaćanja putem interneta. S obzirom da su te usluge do sada bile neregulirane, pojavila su se pitanja u svezi zaštite potrošača, sigurnosti, odgovornosti, zaštite podataka korisnika platnih usluga, stoga je na razini EU odlučeno kako ih je potrebno ipak urediti te autorica u članku, pored ostalog, ukazuje i na najznačajnije karakteristike ovih novih usluga.

  Od ostalih novina uz navedeni zakon ističemo smanjenu odgovornost platitelja za neautorizirane platne transakcije, skraćeni rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor, nove rokove za odgovor na prigovor potrošača i dr.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Ugostiteljska djelatnost - porezni i računovodstveni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Ugostiteljska djelatnost - porezni i računovodstveni aspekt

  Ugostiteljska djelatnost može se obavljati pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i provedbenim pravilnicima, a podrazumijeva pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja.

  Ugostitelj koji pruža usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka mora utvrditi normative.

  Na usluge pripremanja i usluživanja jela i pića PDV se plaća po stopi 25%, a na usluge smještaja u ugostiteljskim objektima PDV po stopi 13%. Na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskom objektu ugostitelj je dužan platiti porez na potrošnju.

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 15 – Priznavanje prihoda s obzirom na ispunjenje obveze izvršenja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: MSFI 15 – Priznavanje prihoda s obzirom na ispunjenje obveze izvršenja

  Prilikom sklapanja ugovora subjekt treba utvrditi obvezu izvršenja, tj. utvrditi robu ili usluge za čiju se isporuku ili izvršenje obvezalo u ugovoru s kupcem i kao obvezu izvršenja identificirati svaku ugovorenu isporuku robe ili usluge (ili paketa roba ili usluga) koja se razlikuje, ili niza različitih roba ili usluga koje su u suštini iste i imaju isti raspored prijenosa kupcu. U članku se obrađuje u kojem trenutku se priznaju prihodu u skladu s MSFI-om 15 – Prihodi od ugovora s kupcima, a napose u slučaju obveza izvršenja koje se ispunjavaju tijekom vremena.

• Domagoj Zaloker: Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

  Nakon početnog priznavanja dugotrajne materijalne imovine, poduzetnici kao metodu naknadnog mjerenja trebaju odabrati metodu troška ili metodu revalorizacije kao svoju računovodstvenu politiku i primijeniti ju na cjelokupnu skupinu dugotrajne materijalne imovine. Primjenjujući metodu troška, poduzetnik pojedinu dugotrajnu materijalnu imovinu u svojim poslovnim knjigama iskazuje po utvrđenom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Primjenjujući metodu revalorizacije, poduzetnik pojedinu dugotrajnu materijalnu imovinu, čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti, iskazuje u revaloriziranom iznosu. Metoda revalorizacije kao alternativna metoda naknadnog mjerenja dugotrajne imovine zahtjeva od poduzetnika da imovinu na datum bilance iskazuje u revaloriziranom iznosu odnosno prema njenoj fer vrijednosti. Uz specifičan računovodstveni postupak, primjena metode revalorizacije rezultira i određenim negativnim poreznim učincima.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje nasljedstva i darovanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Oporezivanje nasljedstva i darovanja

  Oporezivanje nasljedstva i primljenih darova u RH regulirano je sa nekoliko poreznih propisa, ovisno o tome što je predmet nasljeđivanja ili darovanja. Ako je naslijeđena, daro­vana ili bez naknade stečena pokretnina, gotov novac ili vri­jednosni papiri, primjenjuje se Zakon o lokalnim porezima. Kada darovatelj/ostavitelj nije poduzetnik, na naslijeđenu ili po nekoj drugoj osnovi bez naknade stečenu imovinu – pokretninu (npr. sliku), gotovinu, novčane tražbine, imovinska prava i vrijednosne papire (npr. dionice), primatelj plaća porez na nasljedstva i darove. Ovaj imovinski porez prihod je jedinice područne (regionalne) samouprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu nasljednika ili daroprimatelja. Ako nasljednik ili daroprimatelj nema prebivalište ili uobičajeno boravište ili sjedište na području Republike Hrvatske, porez na nasljedstva i darove prihod je jedinice područne (regionalne) samouprave prema prebivalištu ostavitelja ili darovatelja. Obveznici plaćanja poreza na nasljedstva i darove su fizičke i pravne osobe koje na području RH naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. U slučaju da se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porezni obveznik je osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno. Ukoliko je predmet nasljeđivanja nekretnina, stjecanje nekretnine, pod kojim se podrazumijeva i nasljeđivanje i darovanje, regulirano je Zakonom o porezu na promet nekretnina. Ukoliko je ostavitelj ili darovatelj poduzetnik u susta­vu PDV-a, darovane nekretnine ili pokretnine mogu podlijegati oporezivanju PDV-om, prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

• Dinko Lukač: Tuzemni prijenos porezne obveze - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Tuzemni prijenos porezne obveze

  Tuzemni prijenos porezne obveze primjenjuje porezni obveznik (primatelj isporuke) upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj (RH) kada mu drugi porezni obveznik PDV-a iz RH, između ostalog obavi građevinsku uslugu ili isporuku rabljenog materijala i otpada. Navedeni postupak je obvezan a ne opcionalan. Odredbe o tuzemnom prijenosu porezne obveze na isti način primjenjuju porezni obveznici PDV-a prema obavljenim isporukama (tzv. R1 obveznici) i porezni obveznici PDV-a prema naplaćenim naknadama. O korištenju navedenog postupka, obračunavanju PDV-a i iskazivanju istog u poreznim evidencijama i prijavama od strane tuzemnog poreznog obveznika te stranog poreznog obveznika može se pročitati u članku.

• Gordana Lončar: Porezni tretman stipendija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Porezni tretman stipendija

  U sustavu poreza na dohodak postoje stipendije koje su, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak do propisanog iznosa oslobođene plaćanja ili su u potpunosti oslobođene, ovisno o izvoru financiranja.

  Autorica u članku ukazuje na uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi učenici i studenti mogli ostvariti pravo na neoporezivi iznos stipendije, ali i način oporezivanja u slučaju isplaćenih stipendija koje su više od propisanih neoporezivih iznosa.

• Monika Horvat Mrkonjić: Podnošenje MNP – CbCr „Izvještaja po državama – multinacionalna poduzeća – administrativna suradnja“ - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Porezi i doprinosi

  Monika Horvat Mrkonjić: Podnošenje MNP – CbCr „Izvještaja po državama – multinacionalna poduzeća – administrativna suradnja“

  Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza (Nar. nov., br. 115/16 i 130/17)  te Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (Nar. nov., br. 18/17) propisana je obveza podnošenja izvještaja za multinacionalna poduzeća. Obveznici podnošenja izvještaja su skupine multinacionalnih poduzeća, čiji ukupni konsolidirani prihod skupine prelazi 750 mil. EUR-a ili kunski iznos koji odgovara iznosu od 750 mil. EUR-a tijekom porezne godine koja prethodi izvještajnoj poreznoj godini. Obveznici podnošenja izvještaja po državama obvezni su Poreznoj upravi RH dostaviti izvještaj MNP-CbCr u roku 12 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine i to elektroničkim putem korištenjem usluge ePorezna. Prvo izvješće podnosi se za fiskalnu godinu koja počinje od 1. siječnja 2016. godine ili nakon tog datuma, ovisno o početku razdoblja fiskalne godine. Prethodno je potrebno do 30. travnja tekuće godine obavijestiti Poreznu upravu tko će za prethodno razdoblje dostaviti izvještaj. U članku je pojašnjeno kako se dostavlja izvješće MNP-CbCr, koje podatke sadrži, te kako se podnosi ispravak već podnesenog izvješća.

Proračunsko računovodstvo

• Pripremila Nikolina Bičanić: Neki primjeri ispravne ekonomske klasifikacije prihoda i rashoda - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Proračunsko računovodstvo

  Pripremila Nikolina Bičanić: Neki primjeri ispravne ekonomske klasifikacije prihoda i rashoda

  Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 15/15) propisana je primjena proračunskih klasifikacija. One su okvir su kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Prihodi i primici iskazuju se po ekonomskoj klasifikaciji i klasifikaciji izvora financiranja, a rashodi prema svim proračunskim klasifikacijama: organizacijskoj, lokacijskoj, funkcijskoj, ekonomskoj, programskoj te izvorima financiranja.

  Primjena ekonomske klasifikacije u knjigovodstvenim evidencijama osigurava se kroz primjenu propisanog Računskog plana koji je sastavni dio Pravilnika o proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18). Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe. U tekstu se prikazuju neki primjeri ispravne ekonomske klasifikacije prihoda i rashoda, koje je dalo Ministarstvo financija u ovogodišnjim i prošlogodišnjim uputama za planiranje i okružnici.

• Nikolina Bičanić: Devetomjesečno financijsko izvještavanje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Devetomjesečno financijsko izvještavanje

  Obveznici vođenja proračunskog računovodstva obvezni su u listopadu sastaviti i prezentirati devetomjesečne financijske izvještaje za 2018. Izvještaji se sastavljaju u skladu s odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17 i 28/17). Proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju izvještaje na obrascima: PR-RAS i OBVEZE do 10. listopada, a razdjeli imaju obvezu konsolidacije izvještaja o obvezama do 15. listopada. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju izvještaje na obrascima: PR-RAS  i OBVEZE, s Bilješkama do 20. listopada. Izvještaj na obrascu: PR-RAS do 10. listopada sastavljaju proračunski korisnici JLP(R)S-a, a izvanproračunski korisnici JLP(R)S-a do 20. listopada. JLP(R)S-i su obvezni sastaviti i prezentirati izvještaje na obrascima: PR-RAS  i OBVEZE, s Bilješkama do 10. listopada.

Neprofitne organizacije

• mr. sc. Ivana Jakir Bajo: Planiranje za 2019. godinu kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Neprofitne organizacije

  mr. sc. Ivana Jakir Bajo: Planiranje za 2019. godinu kod neprofitnih organizacija

  Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14; u nastavku: Zakon)  obvezuje neprofitne organizacije obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva na izradu godišnjeg programa rada i financijskog plana za njegovu provedbu. Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo iako udovoljavaju uvjetima iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, nemaju obvezu primjenjivati odredbe Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15) u dijelu planiranja. Propisanu metodologiju planiranja ne primjenjuju ni političke stranke, kao niti vjerske zajednice.

  Prema Zakonu, financijski plan za 2019. godinu obvezno je donijeti najviše tijelo neprofitne organizacije (skupština), odnosno tijelo koje je na temelju statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. prosinca 2018. Obvezni, Zakonom propisani, dijelovi financijskog plana su plan prihoda i rashoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje financijskog plana.

Plaće i naknade plaća

• Irena Đurica: Rad za poslodavca sa sjedištem u inozemstvu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Plaće i naknade plaća

  Irena Đurica: Rad za poslodavca sa sjedištem u inozemstvu

  Rad za poslodavca u inozemstvu pretpostavlja da osoba živi i radi u Republici Hrvatskoj, a ugovor o radu je potpisan s poslodavcem čije je sjedište u inozemstvu. Navedene osobe u pravilu ostaju u sustavu osiguranja RH. Pritom doprinose može obračunavati poslodavac ili radnik, ovisno o tome je li radnik preuzeo obvezu plaćanja doprinosa ili ne. Status preuzimatelja stječe se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe – preuzimatelja obveze doprinosa (čl. 265.a Pravilnika o doprinosima). Podnesak se predaje Poreznoj upravi na obrascu „Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa“ (Obrazac INOPRE – DOP).

  Doprinosi obračunani prema plaći što je isplaćuje poslodavac iz inozemstva dospijevaju na naplatu u roku od 30 dana od dana isplate plaće. Što se tiče poreza na dohodak i prireza, radnik je sam dužan obračunati i uplatiti porez u roku od 30 dana od dana primitka.

  Osim navedenoga, autorica objašnjava način popunjavanja obrasca JOPPD te ob

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Branka Tuđen: Izdavanje zamjenske isprave o podrijetlu radi dijeljenja pošiljke u EU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Branka Tuđen: Izdavanje zamjenske isprave o podrijetlu radi dijeljenja pošiljke u EU

  U međunarodnoj se trgovini često događa da se određena pošiljka robe koju prati jedan dokaz o podrijetlu pušta u slobodan promet u više carinskih ureda u istoj ili različitim državama članicama Europske unije (EU), te je potrebno jedan dokaz o podrijetlu ili statusu Carinske unije koji prati robu iz zemlje izvoznice do zemlje uvoznice podijeliti na više njih, a sve to radi primjene preferencijalne stope carine pri uvozu. Svrha izdavanja/sastavljanja zamjenske isprave o podrijetlu je slanje svih ili nekih proizvoda drugdje unutar Unije. Zamjenska isprava o podrijetlu može biti izdana ili sastavljena u istom obliku kao i početna isprava o podrijetlu ili u obliku zamjenske tvrdnje o podrijetlu. Autorica u članku piše o podijeli robe i izdavanju isprave o podrijetlu te drugim specifičnostima u postupanju.

Radno pravo

• dr. sc. Dragan Zlatović: Učinci statusnih promjena ustanova na radnopravni status zaposlenika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Radno pravo

  dr. sc. Dragan Zlatović: Učinci statusnih promjena ustanova na radnopravni status zaposlenika

  Slično kao i kod trgovačkih društava, u statusne promjene ustanove ubrajaju se pripajanje, spajanje i podjela. Pred navedenog, zakonom je uređeno i pretvaranje (preoblikovanje) ustanove u trgovačko društvo, a predviđena je i mogućnost pripajanja ustanove trgovačkom društvu. O tome temeljem koje osnove se provode statusne promjene, te kada i kakvi učinci nastaju provedbom statusnih promjena, uključujući i učinak na radne odnose, piše autor u ovome članku.

Javna nabava

• Antonija Ćurić: Revizija postupaka javne nabave EU projekata i najčešće utvrđene nepravilnosti s financijskim korekcijama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Javna nabava

  Antonija Ćurić: Revizija postupaka javne nabave EU projekata i najčešće utvrđene nepravilnosti s financijskim korekcijama

  Revizija postupaka javne nabave EU projekata odgovoran je posao koji se obavlja u skladu sa svim relevantnim zakonskim propisima, kako bi se donio zaključak jesu li izdaci utrošeni na zakonit i pravilan način.

  Ukoliko se tijekom postupka revizije utvrdi neka nepravilnost, dalje se utvrđuje ima li utvrđena nepravilnost potencijalni financijski učinak, a ako je utvrđeno da nepravilnost ima potencijalni financijski učinak, nakon što se utvrde sve otegotne i olakotne okolnosti, odlučuje se o postotku korekcije.

  Primjeri nepravilnosti koje se obrađuju u ovome radu su nepravilnosti koje slijede Smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija, te se odnose na programsko razdoblje 2007-2013 i u tom trenutku važeći Zakon o javnoj nabavi. Međutim, opisane nepravilnosti su itekako primjenjive i u smislu trenutno važećeg ZJN 2016.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima

  Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti jedno je od prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ovo pravo se osigurava i ostvaruje pod jednakim uvjetima i na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju  (Nar. nov., br. 80/13, 137/13; u nastavku: Zakon) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14, 51/14 - ispravak, 11/15, 17/15, 123/16 - ispravak, 129/17; u nastavku: Pravilnik).

  Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad pripada osiguranicima kada su odsutni s rada zbog bolesti, ozljede odnosno drugih okolnosti radi kojih su spriječeni izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom i to samo za dane, odnosno sate za koje bi imali pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu.

  Privremenu nesposobnost za rad zbog bolesti odnosno ozljede i drugih okolnosti utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite s tim da dužinu trajanja određuje ovisno o vrsti bolesti.

  Za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna dok izabrani doktor, odnosno ovlašteni doktor HZZO-a ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad.

  Koje osobe mogu ostvariti naknadu plaće i za koje slučajeve, kako se ona određuje i u kojoj visini kao i o drugim pitanjima vezanim na utvrđivanje naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti, ozljede odnosno drugih okolnosti pročitajte više u tiskanom izdanju

Mirovinsko osiguranje

• Vesna Dejanović: Sezonski rad u sustavu mirovinskog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Mirovinsko osiguranje

  Vesna Dejanović: Sezonski rad u sustavu mirovinskog osiguranja

  Radnici koji rade na određeno vrijeme, a obavljaju sezonske odnosno stalne sezonske poslove obvezno

  se prijavljuju na mirovinsko osiguranje pri čemu poslodavci moraju osobito voditi računa o rokovima prijave.

  Osim o navedenom, autorica ukazuje i na pravilno popunjavanje prijave za navedene radnike te izračun

  staža osiguranja budući oni, u pravilu, rade tek nekoliko mjeseci u godini.

   

Obvezno pravo

• Antonio Marečić: Predugovor - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2018

  Obvezno pravo

  Antonio Marečić: Predugovor

  Predugovor je ugovor kojim se stranke obvezuju sklopiti neki drugi, glavni ugovor, a koji obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Ako jedna ugovorna strana odbija sklopiti glavni ugovor, drugoj ugovornoj strani preostaje podnijeti tužbu kojom će zahtijevati od suda da joj naloži sklapanje glavnog ugovora.

  Cilj ovog članka je prikaz predugovora kako ga uređuje Zakon o obveznim odnosima, uz osvrt na primjenu tog instituta u praksi te nedoumice koje se pri tome javljaju. U članku se daju i ogledni primjeri predugovora o kupoprodaji nekretnine, te ogledni primjer tužbe radi sklapanja kupoprodajnog ugovora.

   

Pitajte TEB

• Jasminka Rakijašić: Olakšica od doprinosa za prvo zapošljavanje
• Dinko Lukač: Obračun PDV-a na pravo građenja i zakup
• Irena Slovinac: Isticanje cijena u slučaju popusta i sniženja

TEB-ov podsjetnik

• Fond sati, kalendar, blagdani i neradni dani - Pročitajte cijeli članak
• Pravilnik o porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Dnevnice u inozemstvu - Pročitajte cijeli članak
• Plaće - Pročitajte cijeli članak
• Stope prireza porezu na dohodak - Pročitajte cijeli članak
• Obrtnici i slobodna zanimanja - Pročitajte cijeli članak
• Zdravstveno i mirovinsko osiguranje - Pročitajte cijeli članak
• Drugi dohodak, dohodak od kapitala i imovine - Pročitajte cijeli članak
• Naknade i članarine za 2018. - Pročitajte cijeli članak
• Da se ne zaboravi - Pročitajte cijeli članak
• Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe - Pročitajte cijeli članak
• Stope zakonskih zateznih kamata - Pročitajte cijeli članak
• Pregled oporezivosti zateznih kamata - Pročitajte cijeli članak
• Novi ekonomsko-financijski propisi - Pročitajte cijeli članak
• Pregled uplatnih računa - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova biblioteka - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova stalna izdanja - Pročitajte cijeli članak
• TEB-ova stalna izdanja - Pročitajte cijeli članak

TEB-ov poslovni info

• TEB-ov Poslovni info br.10/18