arrow-up arrow-right arrow-left arrow-down basket linkedin search phone youtube google-plus instagram twitter facebook calculator

Pregled izdanja

Financije, pravo i porezi 2/2017

Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

  • Vesna Kavur: Gdje je nestao ples (sa zvijezdama ili bez njih)

Aktualno

  • Renata Kalčić, Lidija Cvitić: Izmjene u oporezivanju PDV-om Zagreb - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Renata Kalčić, Lidija Cvitić: Izmjene u oporezivanju PDV-om Zagreb

    Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost provedene su određene izmjene na području oporezivanja PDV-om. Veći dio izmjena stupio je na snagu 1. siječnja 2017., dio odredbi stupit će na snagu 1. siječnja 2018., kao što je mogućnost odbitka dijela pretporeza kod osobnih automobila, povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, obračunska kategorija pri uvozu dobara i dr., dok odredbe o oporezivanju vrijednosnih kupona stupaju na snagu 1. siječnja 2019. U vezi s time izvršena je i prilagodba provedbenog propisa, te je donesen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Vezano uz nove odredbe koje se primjenjuju se već od 1. siječnja 2017., svakako je najvažnija promjena u primjeni poreznih stopa. U tekstu se razmatraju najznačajnije promjene na području PDV-a, ali i one koje se odnose na odredbe Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013, sa primjenom od 1. siječnja 2017. godine.

  • Mišljenje Porezne uprave Kl.: 410-19/16-02/155; Ur. br.: 513-07-21-01/17-3 od 12. siječnja 2017.: „Oslobođenje od plaćanja PDV-a za zdravstvene usluge"
  • Ksenija Cipek, Marijana Herceg: Novosti u sustavu poreza na dobit - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Ksenija Cipek, Marijana Herceg: Novosti u sustavu poreza na dobit

    Tijekom prosinca 2016. donesene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, koje su stupile na  snagu 1. siječnja 2017. i donijele vrlo bitne izmjene, a odnose se na:  smanjenje poreznih stopa, mogućnost utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu, mogućnost utvrđivanja paušalne porezne osnovice za neprofitne organizacije, porezni tretman otpisa potraživanja iskazanih u prihodima, porezni tretman otpisa potraživanja po osnovi kreditnih plasmana, izmjene u svezi priznavanja rashoda s osnove reprezentacije i troškova sredstava za osobni prijevoz, ukidanje porezne olakšice za reinvestitranu dobit i porezne olakšice na području jedinica lokalne samouprave II. skupine, transferne cijene i mogućnost sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama. U članku nam autorice daju pojašnjenje novosti koje su donijele izmjene Zakona, kao i prateće izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit

     

  • Nikolina Pratzer, Andreja Jakšić: Novosti u lokalnim porezima - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Nikolina Pratzer, Andreja Jakšić: Novosti u lokalnim porezima

    Zakonom o lokalnim porezima ne uvode se nove vrste poreza, već se iste preuzimaju iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primarno uređuje izvore sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada i županije (u nastavku: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Navedenim Zakonom su propisane i vrste poreza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao jedan od izvora njihovog financiranja. Kako bi već iz naziva propisa bio razvidan njegov sadržaj, kroz reformski paket predložilo se dijeljenje odredbi navedenog Zakona na odredbe o financiranju te na odredbe o lokalnim porezima, uz izdvajanje odredbi o lokalnim porezima u zasebni propis: Zakon o lokalnim porezima. Zakon o lokalnim porezima stupio je na snagu 1. siječnja 2017., te u tom dijelu prestaju važiti odredbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

  • Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Značajke novog Pravilnika o porezu na dohodak - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Značajke novog Pravilnika o porezu na dohodak

    Novi Pravilnik o porezu na dohodak, objavljen u Nar. nov., br. 1/17, donio je određene novine u dijelu neoporezivih primitaka, načinu utvrđivanja dnevnica za službena putovanja u inozemstvo i dr. Naime, od 1. siječnja 2017. način utvrđivanja dnevnica za službena putovanja, ako je osiguran jedan/dva obroka, istovjetan je i za tuzemne i inozemne dnevnice s tim da se, što se tiče visine dnevnica, i nadalje za ino dnevnice primjenjuje odluka o visini dnevnica za korisnike državnog proračuna.

    Osim toga, novina je propisana i za inozemne mirovine temeljem kojih će se predujam poreza plaćati samo po rješenju PU pri čemu se PU kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja i isplate prigodnih nagrada od strane inozemnog isplatitelja mirovine.

    Osim navedenoga, autorice u članku ukazuju na ostale novine u odnosu na stari Pravilnik o porezu na dohodak koji je bio na snazi do kraja 2016. godine.

  • Ljubica Đukanović: Aktualnosti u državnim i javnim službama - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Ljubica Đukanović: Aktualnosti u državnim i javnim službama

    Prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u državnim i javnim službama propisana su, između ostalog, i Kolektivnim ugovor za državne službenike i namještenike, Temeljnim kolektivnim  ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (u nastavku: TKU) i kolektivnim ugovorima djelatnosti i to: Granskim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 70/14), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13) i Dodatak I (Nar. nov., br. 96/15), Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14), Kolektivnim ugovorom za zaposlene u osnovnoškolskim ustanovama  (Nar. nov., br.  63/14), Kolektivnim ugovorom za zaposlene u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14).

    TKU i svi kolektivnim ugovori djelatnosti su istekli 12.12.2016. i nalaze se u produženoj primjeni osim Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi do 2.12.2017. Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike njegovo važenje je produženo do sklapanja novog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a najdulje do 1.8.2017.

    Radi činjenice što se kolektivni ugovori nalaze u produženoj primjeni ili istječu tijekom 2017., zahtijeva otvaranje socijalnog dijaloga između Vlade RH i sindikata državnih i javnih službi, kako ne bi bilo ugroženo ustavno načelo i „pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje“ u državnim i javnim službama.

    O aktualnostima u državnim i javnim službama više pročitajte u našem tiskanom izdanju.

  • Vedran Jelinović: Zatezne i ugovorne kamate od 1.1.2017. do 30.6.2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Aktualno

    Vedran Jelinović: Zatezne i ugovorne kamate od 1.1.2017. do 30.6.2017.

    U RH područje zateznih kamata uređuju dva zakona i to Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te Zakon o obveznim odnosima. Rukovodeći se načelom rationae personae primjena jednog od ta dva zakona na konkretan obveznopravni odnos ovisi prvenstveno o statusu subjekata u tom obveznopravnom odnosu, ali i o predmetu činidbe.

    Stope zateznih i ugovornih kamata izračunavaju se na temelju prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima (u nastavku: prosječna kamatna stopa) za određeno referentno razdoblje, a koja stopa se objavljuje svakog 1. siječnja i 1. srpnja objavljuje u »Narodnim novinama«. Budući da je u Nar. nov., br. 1/17 objavljena prosječna kamatna stopa za referentno razdoblje od 1.5.2016. do 31.10.2016., u ovom članku dajemo povijesni pregled visine stope zateznih kamata od 11.9.1996. do 30.6.2017., te povijesni pregled visine stope ugovornih kamata od 1.7.2011. do 30.6.2017. godine.

Financije i računovodstvo

  • Dragutin Kovačić: Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Financije i računovodstvo

    Dragutin Kovačić: Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2016.

    Obveznici će za 2016. sastavljati i podnositi godišnje financijske izvještaje (u nastavku: GFI) prema novim propisima, odnosno prema „novom“ Zakonu o računovodstvu1 i podzakonskim propisima koji su objavljeni tijekom 2016. i koji se tek trebaju objaviti početkom 2017. Iako će se GFI sastavljati i podnositi primjenom novog zakonodavnog okvira, možemo konstatirati da u sustavu eksternog financijskog izvještavanja nema velikih izmjena, da dolazi do njegovog poboljšanja, te da se u njega uvode funkcionalnosti koje su definirane europskim direktivama, koje i Republika Hrvatska mora implementirati u svoj financijski sustav. Kako su već započeli postupci sastavljanja i predaje GFI-a poduzetnika za 2016., u ovom članku informiramo o tome što je novo, a što je izmijenjeno ili dopunjeno u odnosu na uvjete za sastavljanje i predaju GFI-a za 2015., odnosno pod kojim uvjetima i na koji će način obveznici sastavljanja i predaje GFI-a za 2016. moći ispuniti zakonom propisanu obvezu. Osim novina, prezentiramo i one informacije koje ostale nepromijenjene kako bi poduzetnike na njih podsjetili i dali jednu zaokruženu cjelinu obveza u pogledu eksternog financijskog izvještavanja. Osim toga, prezentirane su i izmijenjene i dopunjene informacije o sankcijama koje se primjenjuju prema obveznicima koji ne postupaju u skladu sa Zakonom i Zakonom o sudskom registru2, te o načinu javne objave dokumentacije i besplatnom pristupu svim javno objavljenim izvještajima za razdoblje od 2008. do 2015. koji su svima dostupni korištenjem aplikacije RGFI – javna objava (www.fina.hr).

  • Domagoj Zaloker: Izvještaj o novčanim tokovima za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Izvještaj o novčanim tokovima za 2016.

    Prema odredbama čl. 19. Zakona o računovodstvu, izvještaj o novčanim tokovima obvezno sastavljaju poduzetnici koji su prema čl. 5. Zakona klasificirani kao srednji i veliki poduzetnici. Struktura i sadržaj izvještaja o novčanim tokovima propisana je „novim“ Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja2 koji se primjenjuje na godišnje financijske izvještaje za izvještajna razdoblja koja počinju 1.1.2016. i kasnije. Prema tome, izvještaj o novčanim tokovima za 2016. sastavlja se prema novoj strukturi i sadržaju koja se razlikuje od strukture i sadržaja izvještaja kojeg su poduzetnici sastavljali za 2015. Radi kvalitetnijeg izvještavanja, pri sastavljanju izvještaja o novčanim tokovima, obveznici HSFI-a slobodno primjenjuju odnosne zahtjeve MRS-a 7 – Izvještaj o novčanim tokovima radi činjenice da su zahtjevi  HSFI-a 1 – Financijski izvještaji u svezi postupaka i načina izrade vrlo šturi, dok je zahtjevima MRS-a 7 navedeno detaljnije određeno.

  • Jasminka Rakijašić: Izvještaj o promjenama kapitala za 2016. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Financije i računovodstvo

    Jasminka Rakijašić: Izvještaj o promjenama kapitala za 2016. godinu

    Izvještaj o promjenama kapitala za 2016. obvezno sastavljaju  veliki i srednji poduzetnici te subjekti od javnog interesa. Pritom, za razliku od ranijih godina kada su obveznici HSFI-a taj izvještaj sastavljali prema propisanom najmanjem sadržaju, a obveznici MSFI-a sukladno zahtjevima odgovarajućih MSFI-a, počevši od 2016., svi obveznici sastavljaju ga prema njegovoj propisanoj strukturi i sadržaju, neovisno o tome primjenjuju li HSFI-e ili MSFI-e.

  • Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac: Bilješke uz financijske izvještaje za 2016. godinu za obveznike HSFI-a - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Financije i računovodstvo

    Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac: Bilješke uz financijske izvještaje za 2016. godinu za obveznike HSFI-a

    Bilješke uz financijske izvještaje dio su cjelovitih godišnjih financijskih izvještaja i obvezno ih sastavljaju  svi poduzetnici, pa i oni klasificirani kao mikro i mali. Za sastavljanje bilješki nije propisana forma (obrazac), nego ih poduzetnici oblikuju sami na način da njihov sadržaj bude sukladan zahtjevima za objavljivanjima navedenima u odgovarajućim  standardima. Svrha bilješki je korisnicima financijskih izvještaja pružiti dodatne i dopunske informacije, odnosno one koje nisu prezentirane u bilanci, računu dobiti i gubitka, izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanom tijeku, a koje im mogu pomoći u boljem razumijevanju financijskih izvještaja.

  • Domagoj Zaloker: Evidentiranje odgođenih poreza za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Financije i računovodstvo

    Domagoj Zaloker: Evidentiranje odgođenih poreza za 2016.

    Stavke imovine i obveza u poslovnim knjigama poduzetnika, u određenim slučajevima, sa sobom nose i određene efekte poreza na dobit, koji utječu na visinu odljeva novčanih sredstava, te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom priznavanja tih stavaka u poslovnim knjigama. Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit osnovica za obračun poreza na dobit je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona (čl. 5. st. 1. Zakona). Spomenuta uvećanja i umanjenja porezne osnovice mogu rezultirati razlikama između računovodstvene i porezne osnovice pojedinih stavaka imovine i obveza. Takve razlike mogu biti trajne razlike ili privremene razlike. Trajne razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza koje se ne više nikad ne ispravljaju u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (trajno porezno nepriznati rashodi i trajno neoporezivi prihodi). Privremene razlike su one razlike između računovodstvene i porezne osnovice stavaka imovine i obveza  koje nastaju u jednom poreznom razdoblju i ukidaju se u nekom od slijedećih poreznih razdoblja (nepodudaranje razdoblja računovodstvenog i poreznog priznavanja rashoda ili prihoda). Računovodstveni postupci u svezi priznavanja i mjerenja privremenih razlika određeni su zahtjevima HSFI-a 14 – Vremenska razgraničenja i MRS-a 12 – Porezi na dobit. Privremene razlike mogu biti (toč. 14.13. HSFI-a 14 i toč. 5. MRS-a 12): oporezive privremene razlike – imaju za posljedicu oporezive iznose pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena te rezultiraju iskazivanjem odgođene porezne obveze, ili odbitne privremene razlike – imaju za posljedicu iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućeg razdoblja u kojemu će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena te rezultiraju iskazivanjem odgođene porezne imovine. Prilikom priznavanja odgođenih poreza u bilanci za 2016. poduzetnici primjenjuju nove stope poreza na dobit od 12 ili 18%, ovisno o očekivanoj razini prihoda u 2017.

Porezi i doprinosi

  • mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Porezi i doprinosi

    mr. sc. Ida Dojčić: Prijava poreza na dobit za 2016.

    Obveznici poreza na dobit sastavljaju prijavu poreza na dobit na PD obrascu, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na dobit. Krajem 2016. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, a postupci vezani uz primjenu izmijenjenih odredbi Zakona uređeni su Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit. Izmijenjene će se odredbe uglavnom primjenjivati u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017., međutim, dio tih odredbi odnosi se na sastavljanje prijave poreza na dobit već za 2016. Posljednjim je izmjenama i dopunama Pravilnika izmijenjen i Obrazac prijave poreza na dobit (PD obrazac), međutim, novi PD obrazac će se primjenjivati za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017. Stoga se prijava poreza na dobit za 2016. podnosi na „starom“ PD obrascu, najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit. Prijava poreza na dobit za 2016. sastavlja se sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dobit i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave na PD obrascu do 2.5.2017. U članku pišemo o sastavljanju PD obrasca za 2016., te iskazivanju podataka na propisanim pozicijama.

  • Dražen Opalić, Jasna Prepeljanić: Novine u iskazivanju podataka u Obrascu JOPPD od 1. siječnja 2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Porezi i doprinosi

    Dražen Opalić, Jasna Prepeljanić: Novine u iskazivanju podataka u Obrascu JOPPD od 1. siječnja 2017.

    Novim Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/17) propisane su izmjene u izvješćivanju putem Obrasca JOPPD, a vezano uz zakonske izmjene koje su stupile na snagu s 1. siječnjem 2017. U članku se obrađuje iskazivanje plaće u slučaju neisplate i naknadne isplate plaće, obračun doprinosa za člana uprave koji je istovremeno i radnik u radnom odnosu, te iskazivanje autorske naknade i naknade za isporučeno umjetničko djelo.

  • Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Godišnja prijava poreza na dohodak za 2016. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Porezi i doprinosi

    Ksenija Cipek, Iva Uljanić Škreblin: Godišnja prijava poreza na dohodak za 2016. godinu

    Godišnja prijava poreza na dohodak za 2016. podnosi se do 28. veljače 2017. na Obrascu DOH koji, u odnosu na prethodnu godinu, nije izmijenjen. Koji porezni obveznici su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a na koje će se primijeniti posebni postupak, te na koji način se popunjava Obrazac DOH, potanje se obrazlaže u članku.

  • Jasna Prepeljanić, Dražen Opalić: : Doprinosi po osnovi obavljanja druge djelatnosti za 2016. - obveznici poreza na dohodak - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Porezi i doprinosi

    Jasna Prepeljanić, Dražen Opalić: : Doprinosi po osnovi obavljanja druge djelatnosti za 2016. - obveznici poreza na dohodak

    Godišnja obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti dospijeva na naplatu danom podnošenja Obrasca DOH koji se podnosi do do 28. veljače 2017. godine za 2016. 

    Druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja.  Bez obzira na činjenicu što je osoba osigurana temeljem radnoga odnosa, i po osnovi obavljanja ove djelatnosti postoji obveza plaćanja doprinosa s tim da je propisana najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa koja za 2016. iznosi 62.688,60 kn.

  • Dinko Lukač: Isplata stipendija u 2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Porezi i doprinosi

    Dinko Lukač: Isplata stipendija u 2017.

    Stipendija je novčani iznos koji davatelj stipendije (npr. poduzetnik (pravna ili fizička osoba), tijelo državne uprave, zaklada, fundacija, itd.) daje primaocu stipendije (npr. redovitom učeniku ili studentu) kao potporu za njegovo uspješno školovanje na srednjoj, višoj, visokoj školi i fakultetu. Dodjeljivanje stipendije može se urediti izvorima prava davatelja stipendije (npr. odlukom o dodjeli stipendije ili ugovorom o stipendiranju navedenih troškova). Porezni propisi uređuju neoporezivi iznos stipendije, način isplate te vođenje evidencije o dodijeljenim stipendijama. U članku se može pročitati o načinu dodjele stipendije, visini neoporezivog iznosa iste, načinu isplate i ostalim pravilima koja se primjenjuju od 1.1.2017.

Proračunsko računovodstvo

  • Nikolina Bičanić: Konsolidirani financijski izvještaji za 2016. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Konsolidirani financijski izvještaji za 2016. godinu

    Razdjeli državnog proračuna i JLP(R)S-i obvezni su sastaviti i predati Fini  konsolidirane financijske izvještaje za 2016. godinu do 28. veljače ove godine, a Ministarstvo financija obvezno je izraditi konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna do 30. travnja.

    Nadležna JLP(R)S u cijelosti konsolidira sve godišnje financijske izvještaje proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, uključujući i izvještaje decentralizirane korisnike (javnih vatrogasnih postrojbi, osnovnih i srednjih škola, domova za starije i nemoćne i ustanova u zdravstvu). Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u cijelosti konsolidira sve financijske izvještaje centara za socijalnu skrb.

    Razdjel odnosno JLP(R)S konsolidira svoje vlastite izvještaje s izvještajima korisnika kojima je nadležan i to stavku po stavku svakog financijskog izvještaja, zbrajanjem istih stavaka imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda.

    Da bi konsolidirani financijski izvještaji prikazali financijske informacije o grupi kao da se radi o jednom poslovnom subjektu, potrebno je u cijelosti eliminirati unutargrupne transakcije, ali i unutargrupna salda, kao posljedice međusobnih transakcija

  • Nikolina Bičanić: Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Proračunsko računovodstvo

    Nikolina Bičanić: Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu

    Zakonom o fiskalnoj odgovornosti propisana je obveza čelnika da sastavljaju godišnju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti. Ovakvom javnom potvrdom njihove odgovornosti za upravljanje proračunskim subjektima osigurava se i održava fiskalna odgovornost.

    Do 28. veljače 2017. Izjavu za 2016. čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna obvezan je dostaviti nadležnom ministarstvu, a  čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna JLP(R)S-a načelniku, gradonačelniku odnosno županu nadležne JLP(R)S.

    Do 31. ožujka 2017. Izjavu za 2016. godinu obvezni su podnijeti Ministarstvu financija: ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te načelnici, gradonačelnici odnosno župani.

    Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru predaju Izjavu Hrvatskome saboru uz godišnje izvješće o radu.

Neprofitne organizacije

  • mr. sc. Ivana Jakir Bajo: : Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Neprofitne organizacije

    mr. sc. Ivana Jakir Bajo: : Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2016.

    Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva sastavlja za 2016. godinu Bilancu na Obrascu: BIL-NPF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke. Neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo sastavlja Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Godišnji financijski izvještaji (ne uključujući Bilješke) predaju se Financijskoj agenciji (U nastavku: Fina) do 1. ožujka 2017.

    Neprofitne organizacije ne predaju financijske izvještaje Državnom uredu za reviziju.

    Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF mogu podnijeti samo one neprofitne organizacije koje su donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela i koje su na Obrascu: RNO-P obavijestile Ministarstvo financija da vode jednostavno knjigovodstvo.

  • Irena Slovinac: Obračun poreza na dobit za 2016. kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Neprofitne organizacije

    Irena Slovinac: Obračun poreza na dobit za 2016. kod neprofitnih organizacija

    Neprofitne organizacije koje u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost na tržištu (trgovinu, ugostiteljstvo, najam, savjetodavne usluge i dr.) smatraju se  obveznicima poreza na dobit. Porezna osnovica i obveza poreza na dobit utvrđuje se u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD). Prijava poreza na dobit za 2016. podnosi se sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit koje su bile na snazi do 31.12.2016., ali i u skladu s određenim odredbama izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika koje su stupile na snagu 1.1.12017. Porez na dobit za 2016. plaća se po stopi 20%. Neprofitna organizacija - obveznik poreza na dobit koja u poreznoj prijavi za 2016. utvrdi obvezu poreza na dobit, obvezna je plaćati predujam poreza na dobit za 2017. po stopi 12% odnosno 18%.

Poslovanje obrtnika

  • Krešimir Vranar: Utvrđivanje godišnjeg dohotka od samostalnih djelatnosti obrtnika za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Poslovanje obrtnika

    Krešimir Vranar: Utvrđivanje godišnjeg dohotka od samostalnih djelatnosti obrtnika za 2016.

    Obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i druge samostalne djelatnosti, koje plaćaju porez na dohodak, obvezni su najkasnije do kraja veljače 2017. podnijeti Obrazac DOH za razdoblje od 1.1. do 31.12.2016. Prijava poreza na dohodak dostavlja se u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika. Autor u članku ukazuje na način utvrđivanja dohotka te propisane olakšice koju navedene osobe mogu koristiti.

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Godišnja prijava obrtnika i slobodnih zanimanja za 2016. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Godišnja prijava obrtnika i slobodnih zanimanja za 2016.

    Dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja koji je ostvaren do 31.12.2016., oporezuje se prema odredbama „starog“ Zakona o porezu na dohodak, te „starog“ Pravilnika o porezu na dohodak. Visina osnovnog osobnog odbitka od 2.600,00 kn ostala je nepromijenjena za cijelu 2016. kao i porezne stope od 12%, 25% i 40% pomoću kojih će se ovisno od visine utvrđenog dohotka, utvrditi godišnji obračun poslovanja obrtnika. Utvrđeni porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi za 2016. plaća se s danom podnošenja porezne prijave. Uz DOH obrazac predaje se obrazac DI i Obrazac P-PPI Pregled poslovnih primitaka i izdataka. U DOH obrascu  za 2016. obrtnici su dužni iskazati samo dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od nesamostalnog rada.

  • mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Poduzetnička plaća - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Poduzetnička plaća

    Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obvezne su, prema Zakonu o doprinosima, obračunati i uplatiti doprinose na propisane osnovice. Visina osnovice za obračun i plaćanje doprinosa ovisi o činjenici jesu li osobe obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak. Ako je osoba obveznik poreza na dobit obvezna je za 2017. godinu uplaćivati doprinose na osnovicu od 8.512,90 kn. U članku se daju primjeri obračuna te izvješćivanja na Obrascu JOPPD ovisno o činjenici isplaćuje li osoba plaću ili ne, odnosno ako isplaćuje plaću nižu od propisane osnovice.

  • mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Novi uvjeti za paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti u 2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Poslovanje obrtnika

    mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Novi uvjeti za paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti u 2017.

    Novim Zakonom o porezu na povećana je granična svota prometa do koje obrtnici i poljoprivrednici, ako nisu obveznici PDV-a, mogu plaćati paušalni porez, i to sa 149.500,00 kn na 230.000,00 kn, a proširena je i mogućnost paušalnog oporezivanja na djelatnost trgovine i ugostiteljstva. Uvjeti plaćanja paušalnog poreza za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost propisani su Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/17). Osim novina temeljem Zakona o porezu na dohodak, za navedene je djelatnosti propisana i obveza fiskalizacije izdavanja računa, počevši od 1. srpnja 2017.

Carinsko poslovanje

  • mr. sc. Melita Buljan: Postupak privremenog uvoza - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Carinsko poslovanje

    mr. sc. Melita Buljan: Postupak privremenog uvoza

    Jedan od postupaka posebne uporabe je postupak privremenog uvoza. Provedbom postupka omogućava se privremeno korištenje strane robe na području Europske unije (EU) bez obračuna uvoznih davanja (izuzev kod privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje) i bez primjene trgovinskih mjera pod uvjetom da se strana roba koristiti pod propisanim uvjetima. Privremeni uvoz može se odobriti uz potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja. Djelomično oslobođenje se odobrava kada nisu ispunjeni uvjeti za potpuno oslobođenje. Privremeni uvoz isključivo se odobrava za određeno (privremeno) razdoblje, roba mora biti ponovno izvezena u istom stanju, nad robom se ne smiju obavljati radnje dorade, obrade i sl., postupak mora završiti u odobrenom roku. Novina je da se može produžiti rok i u slučajevima kada je isti protekao. Isprave privremenog uvoza mogu biti međunarodna isprava (ATA ili CPD karnet) ili isprava po carinskim propisima (carinska isprava). Postupak privremenog uvoza može završiti ponovnim izvozom, postupkom vanjskog provoza, stavljanjem robe u carinsko skladištenje ili unutarnju proizvodnju te puštanjem robe u slobodni promet.

    U članku se može pročitati o mogućnosti korištenja postupka privremenog uvoza, načinu završetka te načinu obračuna carinskog duga.

Radno pravo

  • mr. sc. Iris Gović Penić: : Sudska praksa na području otkazivanja ugovora o radu zbog (privremene) nesposobnosti za rad - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Radno pravo

    mr. sc. Iris Gović Penić: : Sudska praksa na području otkazivanja ugovora o radu zbog (privremene) nesposobnosti za rad

    Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede (tzv.bolovanje) nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. To znači da je bolovanje razlog na kojem se odluka o otkazu ne može temeljiti. Međutim, ako je dugotrajno bolovanje nekog radnika poremetilo proces rada, tada ove činjenice mogu biti osnova za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu. No, neovisno o zakonskoj odredbi o zabrani otkazivanja zbog bolesti ili ozljede, kao i dopuštenosti otkaza ako je dugotrajno bolovanje poremetilo proces rada, privremena nenazočnost na radu zbog bolovanja u praksi je često povezana s otkazivanjem ugovora o radu na različite druge načine. Ponekad zbog toga jer je radnik zloupotrebio bolovanje, ponekad jer radnik nije poslodavca pravovremeno obavijestio o privremenoj nenazočnosti na radu, a ponekad jer nakon povratka radnika s bolovanja poslodavac radniku više ne može osigurati obavljanje odgovarajućih poslova. U ovom članku autorica, usporedno uz važeći normativni okvir, obrađuje presude iz domaće sudske prakse u odnosu na navedene slučajeve.

Zdravstveno osiguranje

  • mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika izaslanih u Švicarsku - novine od 1. siječnja 2017. - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Zdravstveno osiguranje

    mr. Renata Turčinov: Zdravstvena zaštita radnika izaslanih u Švicarsku - novine od 1. siječnja 2017.

    Novica za sve hrvatske državljane, pa tako i za radnike upućene na privremeni rad u Švicarsku, kao i za njihove poslodavce, nastupila je ratifikacijom Protokola III od strane švicarske Vlade kojim je Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširen na Republiku Hrvatsku.

    Protokol III je stupio na snagu  1. siječnja 2017. godine te od navedenog datuma  hrvatski državljani više nemaju  status državljana treće države na teritoriju Švicarske. Samim time se mijenja i način korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u RH upućeni na privremeni rad u Švicarsku, s obzirom da se stupanjem na snagu Protokola III europski pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju u odnosima sa Švicarskom na jednak način kao i u odnosima s državama članicama EU, odnosno državama članicama Europskog ekonomskog prostora.

Javna nabava

  • Vedran Jelinović: Nova izuzeća od primjene ZJN 2016 - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Javna nabava

    Vedran Jelinović: Nova izuzeća od primjene ZJN 2016

    Kao što je i navedeno u čl. 2. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016), predmetni zakon usklađen je s Direktivom 2014/24/EU i Direktivom 2014/25/EU. To se odnosi i na izuzeća od primjene njegovih odredaba tj. uvjeta za izuzimanjem pojedinog ugovora od primjene pravila o javnoj nabavi, bez obzira na novčanu vrijednost takvog ugovora.

    Izuzeća od primjene pravila javne nabave propisana su u čl. 29. do 38. ZJN 2016. Od toga, izuzeća iz čl. 29. i 30. primjenjiva su i na javne i na sektorske naručitelje. Posebna izuzeća primjenjiva samo na javne naručitelje sadržana su u čl. 31. do 35., a posebna primjenjiva samo na sektorske naručitelje u čl. 36. do 38. ZJN 2016. Uz nova izuzeća od primjene pravila o javnoj nabavi, u ovom članku pišemo i o modifikacijama u već postojećim izuzećima, kao i o pravnoj zaštiti u slučaju nezakonite osnove za primjenu izuzeća od strane naručitelja.

Trgovina

  • Domagoj Dodig: Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova - Pročitajte sažetak članka

    Financije, pravo i porezi 2/2017

    Trgovina

    Domagoj Dodig: Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova

    Zaštita potrošača bitan je segment unutarnjeg tržišta EU koji izravno utječe na razvoj poslovnih aktivnosti te gospodarski rast i razvoj. Zakonom o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova predviđeno je jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino izvansudsko rješavanje sporova koje će omogućiti potrošačima da na dobrovoljnoj osnovi pokreću postupke za rješavanje sporova protiv trgovaca, pred tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, i to za sve vrste domaćih i prekograničnih sporova koji proizlaze iz ugovora o prodaji ili ugovora o uslugama. Zakon o ARPS-u propisuje i obvezu trgovaca, udruge za zaštitu potrošača, trgovačkih asocijacija te drugih dionika politike zaštite potrošača da promoviraju alternativno rješavanje potrošačkih sporova, kako bi potrošači bili adekvatnije upoznati s istim, posebice uzimajući u obzir činjenicu da je dosad alternativno rješavanje sporova bilo relativno nepoznato i nepopularno potrošačima.

Pitajte TEB

  • Jasminka Rakijašić: Osnovica za doprinose umirovljenika kao člana uprave
  • Dinko Lukač: Primjena stope PDV-a 13% od 1.1.2017.
  • Irena Slovinac: Porez na potrošnju – dostava obrasca PP-MI-PO
  • Ljubica Đukanović: Prekid otkaznog roka u slučaju trudnoće
  • Nikolina Bičanić: Proračunsko računovodstvo - Evidentiranje potraživanja iz nadležnog proračuna

TEB-ov podsjetnik

  • Pravilnik o porezu na dohodak
  • Dnevnice u inozemstvu
  • Plaće
  • Stope prireza porezu na dohodak
  • Obrtnici i slobodna zanimanja
  • Zdravstveno i mirovinsko osiguranje
  • Drugi dohodak
  • Naknade i članarine za 2017.
  • Da se ne zaboravi!
  • Korisne informacije
  • Stope zakonskih zateznih kamata
  • Novi ekonomsko-financijski propisi
  • Pregled uplatnih računa
  • TEB-ova biblioteka
  • TEB-ova stalna izdanja za 2017.