Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• dr. sc. Katarina Ott: Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? - Osvrt na analizu fiskalnog stanja EU i Hrvatske

Financije i računovodstvo

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Financijski leasing - računovodstveni i porezni aspekt - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Financijski leasing - računovodstveni i porezni aspekt

  Posao leasinga definiran je u Zakonu o leasingu  kao pravni posao u kojem davatelj leasinga kupnjom od dobavljača leasinga pribavlja objekt leasinga te stječe pravo vlasništva nad njime, a primatelju leasinga temeljem ugovora o leasingu odobrava korištenje tog objekta leasinga kroz određeno vremensko razdoblje, za što se primatelj leasinga obvezuje plaćati naknadu. Financijski leasnig je najam kojim se većim dijelom prenose svi značajni rizici i koristi povezani s vlasništvom određene imovine na najmoprimca. Posebnosti takve vrsta najma, uz prikaz na više primjera, pojašnjava autorica članka.

• Domagoj Zaloker: Donacija materijalne imovine između poduzetnika - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Donacija materijalne imovine između poduzetnika

  Donaciju imovine možemo definirati kao besplatno i dobrovoljno ustupanje imovine donatora, bez ikakve protučinidbe. Svrha donacije je u pravilu pomoć fizičkim i pravnim osobama (primateljima donacije) koje su u ekonomski nepovoljnom položaju.

  Bez obzira što evidentiranje donirane materijalne imovine u poslovnim knjigama poduzetnika i nije neka novina, a računovodstvena i porezna pravila su već odavno postavljena, u praksi se i dalje postavljaju pitanja u vezi računovodstvenog i poreznog tretmana donirane materijalne imovine kod davatelja i primatelja donacije. Što se tiče računovodstvenog i poreznog tretmana donacije materijalne imovine, kod poduzetnika donatora nastaje porezno nepriznati rashod u visini neotpisane vrijednosti imovine, dok kod poduzetnika primatelja donacije nastaju prihodi u visini tržišne odnosno neto utržive vrijednosti primljene imovine.

• Irena Slovinac: Računovodstvo prijevozničke djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Računovodstvo prijevozničke djelatnosti

  Fizičke i pravne osobe koje namjeravaju obavljati djelatnost cestovnog prijevoza moraju imati uvlasništvu ili zakupu (leasingu) najmanje jedno registrirano motorno vozilo za prijevoz tereta ili putnika, te parkiralište.

  Prijevoznik - obveznik PDV-a ima pravo pri nabavi vozila i druge imovine za obavljanje djelatnosti, te troškova nastalih u svezi s obavljanjem djelatnosti koristiti pretporez.

  Vozači teškog teretnog vozila dopuštene mase jednake ili veće od 7,5 tona, autobusa i tramvaja ostvaruju staž osiguranja s povećanim trajanjem, te se na njihove plaće plaća dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje.

  Vozačima koji prijevoz obavljaju i u drugim DČ EU za vrijeme provedeno u pojedinim DČ mora se isplatiti minimalna plaća propisana propisima tih država.

  Prijevoz tereta Usluga prijevoza tereta obavljena drugom poreznom obvezniku oporezuje se prema temeljnom načelu, tj. prema sjedištu primatelja usluge. Usluga prijevoza putnika oporezuje se prema mjestu gdje se obavlja prijevoz.

• Domagoj Zaloker: Evidentiranje stjecanja dobara unutar EU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Evidentiranje stjecanja dobara unutar EU

  Kako bi evidentiranje stjecanja dobara unutar EU-a u poreznim i poslovnim knjigama tuzemnog stjecatelja bilo obavljeno sukladno odredbama Zakona i Pravilnika, potrebno je naglasiti nekoliko bitnih elemenata. Kako bi za hrvatskog poreznog obveznika u tuzemstvu nastalo oporezivo stjecanje dobara unutar EU-a, isporučitelj dobara iz druge države članice mora biti porezni obveznik. Porezni obveznici iz drugih država članica EU-a trebali bi se, kao takvi, tuzemnom poreznom obvezniku identificirati valjanim PDV identifikacijskim brojem izdanim od strane druge države članice EU. Redovnim stjecateljima dobara unutar EU-a smatramo tuzemne porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a kojima je svako stjecanje dobara u tuzemstvu oporezivo PDV-om bez obzira na vrijednost stečenih dobara. Posebnim stjecateljima smatramo pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. ministarstva, gradovi, općine, komore i sl.), porezne obveznike koji obavljaju isključivo isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (oslobođenja prema čl. 39., 40. i 114. Zakona), te tzv. male porezne obveznike (koji nisu prešli propisan prag vrijednosti isporuka za upis u registar obveznika PDV-a). Za posebne stjecatelje obveza obračuna tuzemnog PDV-a na stjecanje dobara unutar EU-a nastaje tek onim stjecanjem kojim se prelazi propisani prag stjecanja od 77.000,00 kn. Sve dok posebni stjecatelj nije prešao propisani prag stjecanja, isporuke dobara je oporeziva u PDV-om države članice u kojoj se nalazi porezni obveznik isporučitelj dobara. Jedan od temeljnih uvjeta za nastanak oporezivog stjecanja dobara u tuzemstvu je i fizička doprema dobara na područje RH. stoga, ako se dobra ne dopremaju fizički na područje RH, nego ostaju u državi članici u kojoj se obavlja isporuka, tada za tuzemnog poreznog obveznika nema oporezivog stjecanja u tuzemstvu, nego bi se predmetna isporuka trebala oporezivati PDV-om države članice u kojoj je i obavljena. Međutim, ako se dobra otpremaju u neku drugu državu članicu osim RH, koja nije država članica u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme, tada, prema odredbama čl. 27. st. 1. Zakona, dolazi do oporezivog stjecanja dobara za tuzemnog poreznog obveznika, ali u toj drugoj državi članici. U tom slučaju, tuzemni porezni obveznik bi trebao provjeriti svoje porezne obveze u toj drugoj državi članici EU-a. U takvim slučajevima, tuzemni porezni obveznik mora Poreznoj upravi dokazati da je PDV na stjecanje obračunan u toj drugoj državi članici, kako se predmetno stjecanje ne bi oporezivalo i tuzemnim PDV-om (čl. 27. st. 2. Zakona).

Porezi i doprinosi

• Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman korištenja službenog vozila u privatne svrhe od strane članova uprave - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Porezi i doprinosi

  Iva Uljanić Škreblin: Porezni tretman korištenja službenog vozila u privatne svrhe od strane članova uprave

  Svi oblici nagrađivanja direktora, članova uprave, radnika i sl. smatraju se oporezivim dohotkom, a način utvrđivanja dohotka po toj osnovi i plaćanja poreza i prireza propisani su Zakonom o porezu na dohodak te Pravilnikom o porezu na dohodak, o čemu i piše autorica članka.

  Tako razlikujemo nekoliko slučajeva:

  • kada se radi o korištenju automobila u vlasništvu društva za privatne svrhe koje društvo omogućuje svojim članovima uprave, koji su ujedno u radnom odnosu kod tog društva, odnosno društvo je i njihov poslodavac, svi primici koje ti članovi uprave ostvare smatraju se primicima od nesamostalnog rada,
  • primici u naravi koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu, , smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,
  • ako je član uprave društva ujedno i dioničar tog društva, ali nije i radnik u radnom odnosu, u tom slučaju pri davanju u naravi - korištenju službenog automobila društva u privatne svrhe, utvrđuje se dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja.

  Primitak se za sva prethodno tri slučaja utvrđuje na isti način, odnosno sukladno čl. 22. Pravilnika o porezu na dohodak.

• mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović: Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz drugih država članica Europske unije

  Uz ispunjenje propisanih uvjeta, hrvatski porezni obveznici - upisani u registar obveznika PDV-a, imaju pravo na povrat PDV-a kojeg su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica EU-a pri isporuci dobara ili usluga za potrebe njihovih oporezivih transakcija, a ostvaruju i pravo na povrat PDV-a koji je zaračunan pri uvozu dobara u nekoj od država članica EU-a, koji je obavljen tijekom razdoblja povrata. Pravo na povrat PDV-a iz drugih država članica EU-a ostvaruje se korištenjem elektroničkog portala Porezne uprave, odnosno sustava za povrat PDV-a (VAT refund), a zahtjev za povrat može podnijeti podnositelj zahtjeva - porezni obveznik ili njegov opunomoćenik nakon obavljene registracije u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu za pravne osobe te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe. Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od 3 kalendarska mjeseca zaredom, a samo iznimno i kraće od 3 mjeseca, ako razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine. Pri ispunjavanju Zahtjeva za povrat poreza potrebno je unijeti brojčane oznake koje opisuju vrstu robe ili usluge na koje je plaćen PDV.

  U članku je pojašnjeno kako tuzemni porezni obveznici ostvaruju povrat PDV-a iz drugih država članica EU-a, te koje su najčešće pogreške zbog kojih se odbija poslani Zahtjev za povrat poreza.

• Ana Slavulj Pavletić: Poljoprivredna djelatnost i PDV - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Porezi i doprinosi

  Ana Slavulj Pavletić: Poljoprivredna djelatnost i PDV

  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ predviđa mogućnost paušalnog oporezivanja, odnosno plaćanja paušalne nadoknade za poljoprivrednike – male porezne obveznike, koji isporučuju vlastite poljoprivredne proizvode. Poljoprivrednim proizvođačima omogućena je primjena posebne sheme (flat-rate scheme for farmers), prema kojoj se na isporuke poljoprivrednika koji primjenjuje ovaj posebni postupak ne plaća PDV, a poljoprivredniku kupac plaća paušalni iznos kako bi umanjio iznos PDV-a (pretporez) koji mu je bio zaračunan i kojeg je platio pri nabavi inputa. Iznos te nadoknade izračunava se primjenom stope utvrđene u pojedinoj državi članici na vrijednost isporuke koju je poljoprivrednik obavio. Od ukupno 28 država članica njih 18 propisalo je ovu mogućnost predviđenu Direktivom, a stope paušalne nadoknade kreću se od 2% do 14%. Također, prema odredbama čl. 98. Direktive države članice mogu propisati jednu ili dvije snižene stope PDV-a na poljoprivredne proizvode, a one se primjenjuju isključivo na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Direktive. Posljednje izmjene i dopune Zakona o PDV-u, koje su stupile su na snagu 1. siječnja 2017., propisale su primjenu snižene stope od 13% na određene poljoprivredne proizvode.  

  U članku je opisan poseban postupak oporezivanja za poljoprivrednike – male porezne obveznike, kojeg Hrvatska još nema u svojim propisima o PDV-u, te primjena snižene stope PDV-a u državama članicama EU-a na poljoprivredne proizvode, a koja je propisana i u RH od 1.1.2017. godine.

   

• mr. sc. Ida Dojčić: Postupak sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Postupak sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama

  Cijene koje se primjenjuju u transakcijama između povezanih društava nazivamo transfernim cijenama. Od 2017. godine uvedena je mogućnost sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama i ugovornim odnosima između poreznog obveznika i Porezne uprave, te poreznih tijela drugih država u kojima su povezane osobe rezidenti ili posluju preko poslovne jedinice. Institut prethodnog dogovora o transfernim cijenama između poreznih obveznika i poreznog tijela uveden je u hrvatski sustav oporezivanja dobiti novim čl. 14.a Zakona o porezu na dobit, a  postupak sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama propisan je novim Pravilnikom o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, koji je objavljen u 'Narodnim novinama' br. 42/17 i stupio je na snagu 29. travnja 2017. Sporazum se sklapa radi utvrđivanja poreznog tretmana jedne ili više transakcija između povezanih osoba prije nego što su transakcije započele, tako da se utvrđuje odgovarajući skup kriterija kao što su metode, usporednice, odgovarajuća usklađivanja ili ključne i kritične pretpostavke u vezi s budućim događajima tih transakcija tijekom određenog vremenskog razdoblja. Sporazum o transfernim cijenama obvezujući je za poreznog obveznika i za Poreznu upravu za vrijeme za koje je sklopljen.

• Željka Marinović: Trošarina na duhanske proizvode - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Porezi i doprinosi

  Željka Marinović: Trošarina na duhanske proizvode

  Od 1.1.2017. u sustav trošarinskog oporezivanja uvedene su nove kategorije trošarinskih proizvoda kao predmet oporezivanja – duhanski proizvodi. Isti su namijenjeni udisanju pare bez procesa izgaranja (zagrijavaju se, a ne gore) i smatraju se supstitutima za duhanske prerađevine. Duhanski proizvodi jesu grijani duhanski proizvodi, tekućina namijenjena konzumiranju u elektroničkoj cigareti (e-tekućina) te novi duhanski proizvodi (nisu grijani proizvod niti e-tekućina), a pri puštanju u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske ne označavaju se markicama Ministarstva financija. Autorica u članku piše o duhanskim proizvodima, uvjetima koje trošarinski obveznik treba ispuniti da bi iste mogao stavljati u potrošnju te načinu obračuna trošarine za svaku pojedinu kategoriju.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i iznos plaće - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Nepuno radno vrijeme i iznos plaće

  Radni odnos na neodređeno ili na određeno vrijeme zasniva se pisanim ugovorom o radu, a isti se sklapa za puno (40 sati tjedno) ili za nepuno radno vrijeme (svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena). U članku se obrađuje mogućnost dopunskog rada radnika kod drugog poslodavca te rad umirovljenika do polovice punog radnog vremena, utvrđivanje iznosa plaće, korištenje osobnog odbitka kod dva poslodavca kao i ostvarivanje materijalnih prava iz radnog odnosa.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Praćenje ostvarenja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka izuzetih od uplate u državni proračun - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Praćenje ostvarenja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka izuzetih od uplate u državni proračun

  Zakonom o proračunu propisano je da državni proračun ima jedan račun za sva plaćanja, a proračunski korisnici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna. Isto tako, propisano je da se vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika državnog proračuna uplaćuju u državni proračun, osim onih prihoda i primitaka za koje propisano izuzeće od obveze uplate, zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu. Sustav državne riznice osigurava praćenje ostvarenja i trošenja sveukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka državnog proračuna, pa i onih vlastitih te namjenskih prihoda i primitaka koje ostvaruju proračunski korisnici državnog proračuna koji su izuzeti od obveze uplate tih prihoda i primitaka u državni proračun. U tu svrhu, pojedina ministarstva prikupljaju podatke o tim prihodima i primicima (i s njima povezanim rashodima), te ih unose u sustav državne riznice na mjesečnoj osnovi. Da bi ti podaci bili ispravni, prikupljaju se, evidentiraju i prilagođavaju za unos u sustav državne riznice prema posebnim pravilima. 

Neprofitne organizacije

• Ljubica Đukanović: Osnivanje i registracija udruge - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Neprofitne organizacije

  Ljubica Đukanović: Osnivanje i registracija udruge

  Za osnivanje i registraciju udruga potrebno je provesti propisani postupak, održati osnivačku skupštinu i donijeti statut koji je temeljni opći akt udruge koga donosi skupština, a obvezni je prilog zahtjevu za upis u Registar udruga. Prema čl. 11. st. 1. Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14 i 70/17) udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača koji moraju biti poslovno sposobne fizičke ili pravne osobe. Osnivači udruge mogu biti samo fizičke osobe, samo pravne osobe ili fizičke i pravne osobe u isto vrijeme.

  Osnivači udruge, kao oblika slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, mogu biti domaći državljani i stranci, bez ikakvih ograničenja. Osnovni uvjet je da se radi o poslovno sposobnim fizičkim osobama, te da im poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova. Osnivač udruge, osim više fizičkih osoba može biti i pravna osoba. Osnivač može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, pod uvjetom da zakonski zastupnik, odnosno skrbnika, dade ovjerenu pisanu suglasnost.

  O osnivanju i registraciji udruge s prilogom oglednog primjera statuta pišemo detaljnije u tiskanom izdanju.

Radno pravo

• mr. sc. Iris Gović Penić: Zaštita zviždača u zakonodavstvu i sudskoj praksi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Radno pravo

  mr. sc. Iris Gović Penić: Zaštita zviždača u zakonodavstvu i sudskoj praksi

  Osobe koje javno upozoravaju na ilegalne aktivnosti moćnih pojedinaca nazivaju se i definiraju kao zviždači. Uređenje pravnog položaja zviždača različito je od države do države, s tim da neke države imaju posebne zakone koji uređuju ovo područje, dok veći njih nema.

  Države u kojima postoji posebno zakonodavstvo kojim se regulira zaštita zviždača su Belgija, Francuska, Norveška, Rumunjska, Nizozemska, Velika Britanija, dok one koje nemaju jedan broj njih je u postupku donošenja tog posebnog zakona.

  U Republici Hrvatskoj posebni zakon ne postoji, ali zato nekoliko drugih zakona izrijekom uređuju pravni položaj osoba koje u svakodnevnom govoru nazivamo zviždačima. Tako Zakon o radu,   Zakon o državnim službenicima  i Kazneni zakonu  imaju odredbe o zviždačima. U članku autorica piše o tim odredbama, ali i o primjeni drugih pravnih izvora koji izravno ili neizravno uređuju pravnu zaštitu zviždača.

  Koje odredbe definiraju pravni položaj ovih kategorije osoba i kakva je sudska praksa u pojedinim sudskim presudama autorica detaljno piše u članku koji možete pročitati u tiskanom izdanju.

Javna nabava

• Ante Loboja: : Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Javna nabava

  Ante Loboja: : Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje

  Pregovarački postupak bez prethodne objave je najmanje konkurentan i transparentan postupak, pa ga naručitelji smiju koristiti samo u izuzetnim slučajevima koje propisuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo zbog širine razloga iz kojih se može provesti, ovaj postupak je nakon otvorenog postupka, najčešće primjenjivani postupak javne nabave (7,86% u 2016. godini).

  Vezano uz njegovu primjenu, dosta je specifičnosti o kojima je potrebno voditi računa, o čemu piše autor u ovom članku. Tako se pojašnjavaju slučajevi u kojima naručitelji smiju primijeniti ovaj postupak, način vršenja komunikacije sudionika i postupanje s ESPD obrascem, opisuje se tijek postupka te faze ostvarenja pravne zaštite.

Gospodarstvo

• Darko Marečić: Označavanje tekstilnih proizvoda i obuć - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Gospodarstvo

  Darko Marečić: Označavanje tekstilnih proizvoda i obuć

  Tekstilni proizvodi i obuća mogu se stavljati na tržište EU, pa tako i RH, samo ako su označeni osnovnim  (minimalnim) podacima propisanim odredbama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, zajedničkim oznakama kojima se označava ambalaža u koju su ti proizvodi upakirani te dodatnim podacima propisanim posebnim pravilnicima kojima se propisuje označavanja tekstilnih proizvoda nazivima sirovinskog stava i nazivima tekstilnih vlakana – tekstilni proizvodi, odnosno označavanje glavnih dijelova obuće i materijala od kojih su ti dijelovi izrađeni – obuća. Ako se odjeća obuća proizvode i stavljaju na tržište kao osobna zaštitna oprema, trebaju biti označeni i sukladno propisima (pravilnicima i usklađenim normama sa EU zakonodavstvom), a ukoliko je proizvođač proizvod zaštitio žigom i/ili industrijskim dizajnom, tada se mogu označiti zaštićenim žigom odnosno proizvoditi i stavljati na tržište u zaštićenom industrijskom obličju. Ukoliko je proizvođač ishodio pravo korištenja na proizvodima oznaku hrvatske kvalitete i /ili izvornosti odnosno  znaka zaštite okoliša, tada taj proizvod može označiti i tim znakom.

Mirovinsko osiguranje

• Vesna Dejanović: Prijava o promjeni podataka – M-3P/eM-3P - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Mirovinsko osiguranje

  Vesna Dejanović: Prijava o promjeni podataka – M-3P/eM-3P

  Prijava M-3P/eM-3P propisana Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uspostavlja se za naknadnu promjenu ili ispravak podataka o osiguraniku koji su uneseni u matičnu evidenciju Zavoda prijavom o početku osiguranja M-1P/eM-1P ili prijavom o prestanku osiguranja M-2P/eM-2P.

  Prijava M-3P obvezna je u sljedećim slučajevima: promjene u osobnim podacima osiguranika (promjena imena, prezimena, OIB-a), promjene vezane uz datum stjecanja/prestanka svojstva osiguranika, promjene osnove osiguranja (npr. za izaslane radnike, zapošljavanje mlade osobe), promjene radnog vremena osiguranika (o dnevnom radnom vremenu ovisi i staž osiguranja), promjene zanimanja, najviše završene škole, stručnog obrazovanja te stručne spreme za obavljanje poslova, promjene u statusu korisnika mirovine koji se zapošljava (o čemu ovise prava na isplatu mirovine), promjene u statusu osobe s invaliditetom, promjene vrste osnovice (popunjava se samo za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi), promjene vezane uz staž osiguranja s povećanim trajanjem te promjene vezane uz rad na određeno/neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom – novi segment.

Vijesti iz EU

• prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Statistički prikaz financijskog razvitka pojedinih država (međunarodna usporedba) - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 10/2017

  Vijesti iz EU

  prof. dr. sc. Nikola Mijatović: Statistički prikaz financijskog razvitka pojedinih država (međunarodna usporedba)

  Njemačko Ministarstvo financija je u svojem mjesečniku za broj ožujak 2017. (Monatsbericht 3/2017), u poglavlju „Statistiken und Dokumenten“, objavilo niz statističkih pregleda o financijsko gospodarskom razvitku po pojedinim državama. Za potrebe naših čitatelja odabrali smo dio tih pregleda, koji su interesantni s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju, i pripremili za objavu. Riječ je o aktualnim podacima, većina sa stanjem veljača 2017. Zanimljivo je da znatan dio preuzetih tablica sadrži i predviđanja za 2017. i 2018. godinu.

Pitajte TEB

• Jasminka Rakijašić: Naknada za umjetničko djelo i obveza doprinosa
• Dinko Lukač: Operater na naplatnom uređaju
• mr. sc. Mirjana Paić Ćirić: Prirez porezu na dohodak kada je boravište radnika različito od mjesta prebivališta
• Ljubica Đukanović: Zatezne kamate za plaće po sudskoj presudi
• Nikolina Bičanić: Donošenje i prezentiranje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S-a

TEB-ov podsjetnik

• Fond sati po mjesecima za 2017. i kalendar za tekući mjesec
• Pravilnik o porezu na dohodak
• Dnevnice u inozemstvu
• Plaće
• Stope prireza porezu na dohodak
• Obrtnici i slobodna zanimanja
• Zdravstveno i mirovinsko osiguranje
• Drugi dohodak
• Naknade i članarine za 2017.
• Da se ne zaboravi!
• Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe
• Stope zakonskih zateznih kamata
• Novi ekonomsko-financijski propisi
• Pregled uplatnih računa
• TEB-ova biblioteka
• TEB-ova stalna izdanja za 2017.