FOTO: FREEPIK
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 136/25; u nastavku: Novela Zakona) koji stupa na snagu 13.11.2025., a kojim je izmijenjen i dopunjen Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22; u nastavku: Zakon) i to zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije kao i prema preporukama OECD-a radi pristupanja RH toj Organizaciji.
Zaštita prijavitelja nepravilnosti po prvi put je u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) cjelovito uređena Zakonom koji je donesen 8.2.2019., a stupio je na snagu 1.7.2019.
Kako je RH stranka međunarodnih ugovora koji, između ostalog, štite osobe koje u dobroj vjeri prijavljuju različite oblike nepravilnosti među kojima je i korupcija, bilo je neophodno ova pitanja urediti cjelovito.
Nakon donošenja Zakona na razini Europske unije doneseno je niz direktiva među kojima je i Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, od 26.11.2019.) kojom se štite prijavitelji nepravilnosti u kontekstu primjene prava Europske unije, u točno propisanim područjima.
Novela Zakona donesena je ne samo zbog potrebe usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije već i radi usklađivanja s dobivenim preporukama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u okviru pristupnog procesa RH ovoj Organizaciji. OECD je dao RH preporuke i kriterije za pristup, a odnose se na to kako je Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Novom odredbom čl. 2. Novele Zakona propisano je da osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu imaju pravo na zaštitu propisanu Zakonom i to pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Ovom odredbom je otklanjaju nedoumice imaju li prijavitelji nepravilnosti koji se obraćaju neposredno tim tijelima pravo na zaštitu sukladno Zakonu, kao i prijavitelji koji su predali prijavu vanjskim kanalima za prijavljivanje.
Dopunom čl. 23. Zakona je propisano da se, ako je prijava nepravilnosti podnesena izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnosti, a prijavitelj nepravilnosti u prijavi ili nakon podnošenja prijave ukaže da jest ili da bi mogao biti žrtva osvete zbog prijave nepravilnosti, ta su je tijela dužna bez odgode proslijediti nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.
Člankom 5. Novele Zakona uređena je nadležnost i postupak sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, propisan su rokovi za odgovor na tužbu, rok za održanje ročište za glavnu raspravu, rok za okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom, te rok za donošenje odluke o žalbi za drugostupanjski sud i to zbog ubrzavanja sudskih postupaka za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Na kraju valja istaći da je povećan je raspon novčanih sankcija za prekršaje te promijenjena valuta iz kune u euro.
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
Natrag