Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada (Nar. Nov., br. 152/24)

U Nar. nov., br. 152/24 od 24. prosinca 2024. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18 – 156/23).

Zakonom se propisuje povećanje iznosa novčane naknade sa sadašnjih 30 % na 35 % osnovice i to za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti. S obzirom da se Zakonom propisuje gornji limit novčane naknade, Zakonom se na odgovarajući način povećava i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, pa se novčana naknada u navedenom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40 % prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Nadalje, Analiza je pokazala da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Omogućavanjem prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima, mladim osobama se olakšava pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja, čime bi se prevenirao povratak ove ciljne skupine u evidenciju nezaposlenih. Stoga se ovim Zakonom određuje za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Kako bi ohrabrili nezaposlene osobe koje su korisnici novčane naknade da prihvate zaposlenje, bilo je potrebno omogućiti im nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Naime, prema dosadašnjim odredbama Zakona ako je novčana naknada prestala zbog ponovnog zapošljavanja prije njezinog isteka, u slučaju ponovne nezaposlenosti, pod uvjetom da drugi radni odnos nije prestao na nedopušten način, nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko je preostalo za primanje te naknade i u utvrđenoj visini. Nedopuštenim načinom podrazumijeva se prestanak radnog odnosa voljom ili krivnjom nezaposlene osobe, što uključuje i sporazumni prestanak radnog odnosa. Takvo uređenje destimuliralo je korisnike novčane naknade da prihvate novo zaposlenje te je bilo potrebno omogućiti da kada do ponovne nezaposlenosti dođe po prestanku radnog odnosa sporazumom, nezaposlena osoba ostvaruje pravo na nastavak korištenja novčane naknade.

Iz Zakona su brisane odredbe koje su uređivale pravo na novčanu pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, budući da se mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa provodila do 2020. godine.

U cilju dodatne zaštite učenika koji rade posredstvom srednjoškolskih ustanova, Zakonom se uređuje povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolske ustanove, te se propisuje minimalni učenikov primitak po satu, kao i uvećanje primitka za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom (vidi novi čl. 5.a). Ujedno se propisuju prekršajne odredbe u slučaju nepoštivanja pravila o povremenom radu redovitih učenika.

Minimalan učenikov primitak po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj prema posebnom propisu podijeli sa 160. To znači da minimalni učenikov primitak iznosi jednako kao i sat studenata u 2025., a to je 6,06 eura po satu. Kao i kod minimalne satnice studenata u 2025. godini radi se o neto iznosu.

Također, Zakonom se jasnije i preciznije uređuje obrazovanje odraslih na način da obrazovni programi moraju biti temeljni na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, bilo da se radi o formalnim ili neformalnim programima obrazovanja, uključujući i programe visokih učilišta na razini visokog obrazovanja koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja. Prihvatljivost programa za provedbu i financiranje utvrđuje se sukladno aktualnim i predviđenim potrebama tržišta rada na temelju analitičkih podataka iz portala tržišta rada u nadležnosti ministarstva nadležnog za rad, kao i praćenja zapošljivosti osoba sa stečenim kvalifikacijama. Stoga se propisuje zadaća ministarstva nadležnog za rad u praćenju sadašnjih i budućih potreba tržišta rada te definiranju preporuka za obrazovnu upisnu politiku na temelju portala tržišta rada i praćenja osoba sa stečenim kvalifikacijama.