Stopa rasta izvoza Hrvatske u prvom polugodištu 2023. (+3,1%) i uvoza (+1,1%), a vanjskotrgovački deficit manji je za 1,4% ili 117,0 mil. eura nego u prvom polugodištu 2022.
Vrijednost izvezene robe iz Hrvatske u prvom polugodištu 2023. veća je za 3,1% i uvezene robe za 1,1% u odnosu na isto razdoblje 2022., pokrivenost izvoza uvoza iznosi 57,5% a vanjskotrgovački deficit iznosi 8,5 mlrd. eura.
Struktura robne razmjene Hrvatske u prvom polugodištu ove godine pokazuje da 69,0% izvoza otpada na zemlje članice EU-a čiji je izvoz veći za 2,5% i 76,0% uvoza s povećanjem za 4,8%, potom na zemlje EFTA-e otpada 18,0% izvoza s povećanjem za 5,3%, i uvoza 6,6% sa smanjenjem za 3,2% u odnosu na prvo polugodište 2022.
Od ukupnog izvoza i uvoza Hrvatske u prvom polugodištu ove godine na samo pet zemalja (Italiju, Njemačku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku) otpada čak 52,0% izvoza i 53% uvoza Hrvatske.
U prvom polugodištu ove godine najviše je izvezeno prehrambenih proizvoda i to za 18,1% više nego u istom razdoblju 2022., potom električne opreme za 17,1%, motornih vozila i prikolica za 16,7%, gotovih metalnih proizvoda za 3,7%, strojeva i uređaja za 22,1%. Istodobno, najviše je uvezeno prehrambenih proizvoda za 19,2%, potom motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 41,2% i strojeva i uređaja za 12,7%.
Struktura izvoza i uvoza roba RH prema ekonomskim grupacijama pokazuje da RH najviše izvozi, a još više uvozi iz zemalja EU-a, potom iz zemalja CEFTA-e, zemalja EFTA-e i najmanje iz zemalja OPEC-a. Od ukupnog izvoza u prvom polugodištu 2022. godine na zemlje EU-a otpada 69,0%, izvoz je veći za 2,5%, a uvoz s udjelom od 76,0% također je veći za 4,8%. Uslijed ovakvih tendencija izvoza i uvoza pokrivenost uvoza izvozom smanjena je s 53,4% na 52,2% u prvom polugodištu 2023.
Izvoz u zemlje CEFTA-e s udjelom od 14,0% veći je za 5,3% i uvoz s udjelom od 6,7% manji je za 3,2%. Time je ostvaren vanjskotrgovački suficit od 772 mil. eura. Od zemalja EU-a najveći izvoz ostvaren je s Njemačkom (+29,8%), Poljskom (+13,1%), Slovenijom (+7,5%), Nizozemskom (+29,8%) i Češkom (19,2%). Istovremeno najveći pad izvoza ostvaren je s Mađarskom (-21,6%), Italijom (-4,5%), i Austrijom (-1,2%).
Najveći uvoz ostvaren je s Italijom (+2.885 mil. eura), Njemačkom (+2.813 mil. eura), Slovenijom (+2.273 mil. eura), Mađarskom (+1.281 mil. eura), Austrijom (1.131 mil. eura) i Poljskom (776 mil. eura).
U prvom polugodištu 2023. najveći suficit ostvaren je s Bosnom i Hercegovinom (+373 mil. eura), Crnom Gorom (+158 mil. eura), Srbijom (+107 mil. eura), Kosovom (+70 mil. eura) i Rusijom (+64 mil. eura). Istodobno, najveći vanjskotrgovački deficit ostvaren je s Italijom (1.499 mil. eura), Njemačkom (1.398 mil. eura), Slovenijom (969 mil. eura), Kinom (458 mil. eura), Austrijom (495 mil. eura) i SAD-om (324 mil. eura).
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag