Trend rasta ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti Hrvatske započeo je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji te izvoz pokazuje brži rast od uvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Izvoz je u razdoblju od 2015. do 2019. veći za 29,1%, uvoz za 23,5% i vanjskotrgovinski deficit za 25,7% ili 2,8 mlrd. eura.
U 2020. godini, ukupna robna razmjena (izvoz + uvoz) Hrvatske smanjena je za 2,50 mlrd. eura, pri tome izvoz za 2,3% i uvoz za 8,6%, zbog pandemije bolesti COVID-19 koja je izravno utjecala na međunarodnu trgovinu robom. Ukupan izvoz Hrvatske u 2020. iznosio je 14,88 mlrd. eura i manji je za 2,3% u odnosu na 2019. godinu. Ukupan uvoz Hrvatske iznosio je 22,83 mlrd. eura, što je pad za 8,6% u odnosu na 2019. Vanjskotrgovinski deficit u 2020. iznosio je 7,95 mlrd. eura, što je za 1,80 mlrd. eura ili 18,5% manje nego u 2019. godini. Time je pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 60,9% na 65,2% u 2020. Na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita najviše je utjecao manji uvoz poljoprivrednih proizvoda, naftnih proizvoda i uvoz motornih vozila i prikolica. Zbog toga je značajno smanjen vanjskotrgovinski deficit s Njemačkom, Mađarskom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Poljskom.
Tablica 1. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007.
U Tablici 1. podaci o kretanju izvoza i uvoza prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je na smanjenje izvoza najviše utjecao pad izvoza prerađivačke industrije (-6,9%) koja čini oko 86,0% ukupnog izvoza i 91,0% ukupnog uvoza Hrvatske, čiji pad iznosi 6,6% u odnosu na 2019. Najveći pad izvoza imaju: proizvodnja naftnih proizvoda (-46,9%), potom proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-26,6%), proizvodnja motornih vozila i prikolica (-21,0%), proizvodnja odjeće (-13,5%) i strojeva i uređaja za 9,5%. Istodobno, rast izvoza imaju proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (+12,2%), proizvodnja električne opreme za 7,8%, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda za 4,8%, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 1,6% i ostala prerađivačka industrija za 5,4%. Na pad uvoza najviše je utjecalo smanjenje uvoza motornih i cestovnih vozila (-29,2%), proizvodnje naftnih derivata (-41,6%), prehrambenih proizvoda (-6,6%), proizvodnje strojeva i uređaja (-5,9%), prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnje proizvoda od slame i pletarskih materijala (-8,4%), kemijskih proizvoda (-11,1%), metalnih proizvoda (-4,6%) i odjeće (-4,4%).
Tablica 2. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja
U Tablici 2. podaci o kretanju robnog izvoza i uvoza pokazuju da prema strukturi izvoza i uvoza Hrvatske u 2020. godini više od dvije trećine izvoza i četiri petine uvoza otpada na zemlje Europske unije, a preostali dio izvoza i uvoza na zemlje Cefte, Efte i ostale europske zemlje. Od ukupnog izvoza, na zemlje Europske unije otpada 70,0%, izvoz je manji za 0,3%, a uvoz s udjelom od 80,2% također je manji za čak 8,9%. Zbog takvih nepovoljnih tendencija kretanja izvoza i uvoza sa zemljama EU-a, vanjskotrgovinski deficit iznosi 7,94 mlrd. eura te je manji za 1,75 mlrd. eura ili 18,1% zbog smanjenja uvoza, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je s 51,8% na 56,8% u 2020. Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2020. godini, Njemačka – pad izvoza od 5,0% i uvoza za 9,9%, potom, Italija – pad izvoza od 12,7% i uvoza za 12,7% te Slovenija – pad izvoza od 6,2% i za 10,6%. Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2020., bile su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija. Tako je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 16,1% i uvoz za 4,0%, dok je izvoz u Srbiju veći za 0,1%, a uvoz manji za 0,7%.
Izvoz u zemlje Cefte s udjelom od 16,5% manji je za 10,1% i uvoz s udjelom od 6,0% također je manji za 1,3%, čime je ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 1,10 mlrd. eura i manji je za 260 mil. eura ili 19,0% nego u 2019. Tome smanjenju vanjskotrgovinskog suficita doprinijelo je smanjenje izvoza u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.
U 2020., najveći vanjskotrgovinski deficit ostvaren je s Njemačkom (1,58 mil. eura), što je manje za 280 mil. eura ili 15,0% nego u 2019., potom s Mađarskom (713 mil. eura), što je manje za 767 mil. eura ili 49,0%, Italijom (975 mil. eura) što je manje za 173 mil. eura ili 14,5% i Slovenijom (1,04 mil. eura), što je manje za 210 mil. eura ili 17,0%. Istodobno, vanjskotrgovinski suficit ostvaren je s Bosnom i Hercegovinom (609,0 mil. eura), SAD-om (280,0 mil. eura), Crnom Gorom (167,0 mil. eura), Egiptom (64,0 mil. eura) i Crnom Gorom (167,0 mil. eura), Kosovom (96,0 mil. eura), Srbijom (108,0 mil. eura), Albanijom (66,0 mil. eura), Sjevernom Makedonijom (55,0 mil. eura) i Egiptom (53,0 mil. eura).
Grafikon 1. Kretanje izvoza i uvoza Hrvatske od 2013. do 2020. godine
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag