U promatranom razdoblju (2000. - 2020.), hrvatsko gospodarstvo se nalazi u uvjetima globalne svjetske gospodarske krize od 2009. do 2014. U tim uvjetima ekonomska politika nije pronašla modele razvojne politike koji bi zaustavili pad gospodarske aktivnosti. Pad BDP-a (2010. - 2015.) za 0,7%, industrijske proizvodnje za 1,2%, zaposlenosti za 8,5% i investicija za 7,0%, nepovoljno se odrazio na ukupnu gospodarsku strukturu, a time i na pad standarda i potrošnju stanovništva.
U Hrvatskoj kontinuirano sedmu godinu zaredom rastu realno neto plaće, I to u 2014. (+0,5%), 2015. (+3,7%), 2016. (+2,7%), 2017. (+4,2%), 2018. (+2,8%), 2019. (+4,6%) i u godini pandemije bolesti nastavlja se rast od 2,6%. U 2020. godini prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 6.763 kn, što je u odnosu na 2019. za 181 kn više tj. za 2,7%, a realno za 2,6%.
Na rast plaća u 2014. utjecala je i fiskalizacija države te onemogućavanje isplate plaća bez isplate doprinosa kao i objava podataka o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, što je u konačnici utjecalo na smanjivanje sive ekonomije. S druge strane, razina bruto plaće, koja aproksimira trošak rada, relativno je visoka s obzirom na nisku konkurentnost zemlje i razinu plaća u sličnim zemljama.
Na rast plaća posljednjih su godina utjecali pozitivni trendovi poput članstva Hrvatske u EU, kontinuitet poreznih promjena usmjerenih na smanjenje troška rada i povećanje raspoloživog dohotka, povećanja iznosa minimalne plaće, povećanja plaća u državnim i javnim službama te pritiska koji na rast plaća vrši manjak radne snage u turizmu, građevinarstvu i ostalim uslužnim djelatnostima.
Tablica 1. Pregled prosječnih mjesečnih isplaćenih neto i bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH 2000.-2020.
Za razdoblje od 2016. do 2020. prosječna mjesečna neto plaća povećana je za 1.078,00 kn ili 19,0%. U 2020. devet djelatnosti ima iznadprosječnu neto plaću, a deset područja djelatnosti ima neto plaću ispod prosjeka RH. Raspon plaća kreće se od 5.188 kn u administrativnim službama (-23,3% ispod prosjeka), do 9.329 kn u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (+38,0% iznad prosjeka 2020.). Tijekom cijelog razdoblja (2016. - 2020.), najveće prosječne neto plaće imaju zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te financijskim djelatnostima i u osiguranju, potom u informacijama i komunikacijama. Istodobno, najmanje plaće imaju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
U 2020. najviši rast neto plaće ostvaren je kod popravaka i instaliranja strojeva i opreme (+17,9%), u djelatnosti zdrastvene zaštite (+8,6%), Javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja (+5,1%). Istodobno, razina plaće najviše je smanjena u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanje hrane (-5,2%) te u ostalim uslužnim djelatnostima (-2,3%).
Tablica 2. Rang prosječnih bruto plaća po zemljama (u EUR)
U Tablici 2. prezentirane su prosječne bruto plaće po zemljama. U 2020., bruto plaću višu od tisuću eura imalo je 10 zemalja, a 13 zemalja ispod tisuću eura. Najveću bruto plaću imale su: Slovenija (1.856 eura), Estonija (1.448 eura), Litva (1.421 eur), Češka (1.346 eura) i Hrvatska (1.223 eura). Nasuprot tome, tri do četiri puta manju bruto plaću imaju zemlje: Ukrajina (376 eura), Moldavija (410 eura) i Albanija (435 eura).
U 2020. godini najveći rast bruto plaće imale su: Moldavija (+11,4%), Srbija (+9,8%), Litva (+9,6%), Bugarska (+9,4%) i Sjeverna Makedonija (+8,0%). Isodobno, pad bruto plaća imale su: Turska (-8,8%), Rusija (-6,1%) i Bjelorusija (-4,1%).
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag