Analiza pokazatelja siromaštva po zemljama EU-a i Hrvatske za 2020. godinu

Državni zavod za statistiku Hrvatske provodi svake godine Anketu o dohotku stanovništva, tj. istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za Hrvatsku. Anketa je usklađena s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Promatrani pokazatelji o siromaštvu za Hrvatsku od 2015. do 2020. kontinuirano bilježe rast na godišnjoj razini. Tako je u razdoblju od 2015. do 2020.  prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu bilježio rast od 35,0% te prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka za 43,3%, a stopa rizika od siromaštva manja je za 1,6% i iznosi 18,3%, a 2015. iznosila je 19,9%. Koncept relativnog siromaštva  uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

Tablica 1. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu i prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka, 2015. – 2020.

Prema pokazateljima iz Tablice 2. osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2020. u  RH u takvom je položaju bilo 23,3% osoba, a u 2019. bilo je 23,2%.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2020. iznosi 6,9%, a u 2019. 7,3%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,3%. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 113.516 kn u 2020., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 64.114 kn.

U 2020. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom i iznosila je 75,5%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 58,1%. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20,0% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

     Tablica 2. Ključni pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2019. i 2020.

Osnovne karakteristike Ankete u 2020. za Hrvatsku:

  • 5,7% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima,
  • 49,3% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva,
  • 7,8% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan,
  • 48,9% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (2.500 kn),
  • 14,2% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita),
  • 11,1% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 22,2% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 45,2% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,0%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

U tablici 3. prikazani su neki pokazatelji siromaštva za 2020. za 17 zemljama Europske unije i pokazuje sljedeće:

Najvišu stopu rizika od siromaštva u 2020. Godini imala je Bugarska (23,8%), potom Rumunjska (23,4%), Španjolska (21,0%), Litva (20,9%) I Estonija (20,7%), gdje je više od petine stanovništva imalo ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 18,3% i na šestom je  mjestu unutar 17 zemalja članica EU-a.

Najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Danskoj (12,1%), Finskoj (12,2%), Mađarskoj (12,3%) i Sloveniji (12,4%).

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32,1%), Rumunjskoj (30,4%) i Grčkoj (28,9%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Sloveniji (15,0%), Danskoj (15,9%) i Finskoj (16,0%). Prema tom pokazatelju, u Hrvatskoj je bilo 23,2% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Nejednakost raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je bila u Bugarskoj (8,0), Rumunjskoj (6,6), te u Litvi (6,1), što pokazuje da je, npr., u Bugarskoj 20,0% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 8,0 puta veći dohodak od 20,0% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 4,6. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka bila je u Sloveniji (3,3), Belgiji (3,7) i Finskoj (3,7).

Najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Danskoj (12,1%), Finskoj (12,2%), Mađarskoj (12,3%) i Sloveniji (12,4%).

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32,1%), Rumunjskoj (30,4%) i Grčkoj (28,9%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Sloveniji (15,0%), Danskoj (15,9%) i Finskoj (16,0%). Prema tom pokazatelju, u Hrvatskoj je bilo 23,2% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE  I  HRVATSKE U 2020.GODINE

Tablica 3.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag