Trend industrijske proizvodnje Hrvatske od 2010. do 2013. godine pokazuje prosječni godišnji pad industrijske proizvodnje od 2,5%. Unutar ukupne industrije, prerađivačka industrija sudjeluje sa 78,2%, a njezin prosječni godišnji pad u promatranom razdoblju iznosio je 2,9%. Nakon tog razdoblja u 2014., industrijska proizvodnja bilježi rast od 1,2%, zahvaljujući rastu prerađivačke industrije za 3,1% u odnosu na 2013. godinu. Najveći doprinos tom rastu imale su: proizvodnja prehrambenih proizvoda, potom proizvodnja gume i plastike, farmaceutskih proizvoda, proizvodnja metala, električne opreme i ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja).
Tablica 1. Verižni indeksi industrijske proizvodnje prema GIG-u 2009. i NKD-u od 2015. do 2018.
Iz podataka prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvodnje od 2014. započinje rast industrijske proizvodnje od 1,2% u odnosu na 2013. godinu i kontinuirano traje sve do 2017. Tako prosječni godišnji rast industrijske proizvodnje od 2014. do 2017. iznosi 2,7%. Spomenuti rast uvelike je ovisan o rastu gospodarstava zemalja EU (Njemačke, Italije i Austrije) te domaće i inozemne potražnje. Tako industrijska proizvodnja od siječnja 2018. na razini zemalja EU-a pokazuje stagnaciju, a posebno u Njemačkoj i Italiji, što se nepovoljno odrazilo na Hrvatsku koja u drugom polugodištu 2018. na godišnjoj razini bilježi pad industrijske proizvodnje.
Tako je nakon četiri godine kontinuiranog rasta, u 2018. godini ostvaren godišnji pad industrijske proizvodnje od 1,0%. Najveći pad ostvaren je u proizvodnji strojeva i uređaja (-13,0%), potom gotovih metalnih proizvoda (-11,2%), prehrambenih proizvoda (-1,6) te kemikalija i kemijskih proizvoda (-9,9%). Veliki pad zabilježen je i kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-37,4%, što uključuje i brodogradnju koja ima utjecaja i na druge grane prerađivačke industrije). Spomenute djelatnosti imale su najveći negativan utjecaj na kretanja u prerađivačkoj industriji. Pad industrijske proizvodnje u 2018. ublažile su: proizvodnja farmaceutskih proizvoda s rastom od 9,6%, proizvodnja metalnih proizvoda (+16,0%), proizvodnja gume i plastike (+16,2%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+12,6%), popravak i instaliranje strojeva i opreme (+3,5%) te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+1,5%).
Tablica 2. Stope promjena industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i zemljama EU od 2014.-2018, kalendarski prilagođeni podaci, stope rasta u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u %
U Tablici 2. prikazani su podaci o kretanju industrijske proizvodnje (kalendarski prilagođeni podaci) u Hrvatskoj te u zemljama Europske unije. U Europskoj uniji i Hrvatskoj, počinje rast industrijske proizvodnje u 2014. godini, 2015., 2016. i 2017. U promatranom razdoblju (2014. - 2018.), najveći prosječni rast industrijske proizvodnje imale su: Irska (+11,3%), Slovenija (+5,5%), Rumunjska (+5,0%), Mađarska (+4,9%), Poljska (+4,7%), Češka (+4,5%), dok je Hrvatska zabilježila rast od 1,9%. U 2018. u odnosu na 2017. industrijska je proizvodnja u zemljama EU-28 bila u prosjeku veća za 1,3% i u zemljama EA-19 za 1,1%. Najveći rast proizvodnje u 2018. godini imale su: Poljska (+5,7%), Litva (+5,1%), Slovenija (+4,7%), Slovačka (+4,5%), Rumunjska i Estonija (+4,3%). Istodobno, pad industrijske proizvodnje zabilježila je Malta (-1,9%), potom Hrvatska (-1,0%), Luksemburg (-0,7%) i Irska i Portugal (-0,1%).
Natrag