Zakonska zabrana natjecanja

Zakonska zabrana natjecanja nije obvezni sadržaj ugovora o radu i odnosi se na svaki radni odnos bez potrebe posebnog ugovaranja a vrijedi samo za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ova zabrana je obveza radnika i ona postoji neovisno o sadržaju ugovora o radu i ne mora se posebno ugovarati.

Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14 i 127/17; u nastavku: ZR), uređujući odnos između radnika i poslodavca, čl. 101. ZR-a je izrijekom propisao zakonsku zabranu natjecanja radnika s poslodavce i to na način da, zabranjuje radniku da bez odobrenja poslodavca za vrijeme trajanja radnog odnos, za svoj ili tuđi račun, sklapa poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Pri tome nije o utjecaja niti intenzitet, niti obujam, niti trajanje sklopljenih poslova iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Ovom odredbom izrijekom je propisan zabrana natjecanja između radnika i poslodavca  tako da je ex lege radniku zabranjeno obavljanje/sklapanje poslove iz iste djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Svrha uređivanja odnosa između radnika i poslodavca u ovom područje je zaštita interesa poslodavca i prvenstveno čuvanje poslovne tajne koju je radnik saznao radeći kod poslodavca s kojim ima sklopljen ugovor o radu. Radeći kod poslodavca radnik dolazi do informacija koje mu mogu olakšati posao iz djelatnosti poslodavca u nekom drugom ugovornom odnosu koji nije radni odnos, stoga ZR ovom odredbom štiti interese poslodavca.

Naime, u ostvarivanju svojih poslovnih interesa poslodavac želi da podaci o njegovim poslovnim partnerima, tehnologijama, tržišnim uvjetima i drugo ostanu njegova poslovna tajna jer otkrivanje tih podataka trećim osobama mogu oslabiti njegovu tržišnu poziciju.

Ako bi radnik postupio protivno zakonskoj zabrani natjecanja i bez odobrenja poslodavca sklopio posao iz djelatnosti poslodavca, u tom slučaju, prema zakonskoj odredbi, poslodavac može tražiti:

  • da mu radnik naknadi pretrpljenu štetu ili
  • da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun,
  • da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz sklopljenog posla ili
  • da radnik na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

Zakonska zabrana utakmice ne znači da radnik ni u kojem slučaju ne smije obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, tako da je ZR propisao rokove u kojima poslodavac mora koristiti svoje pravo ukoliko to pravo ne želi izgubiti.

ZR je poslodavcu propisao rok u kojem može ostvariti svoja prava i to:

  • subjektivni rok od 3 mjeseca od dana saznanja za sklapanje posla i
  • objektivni rok u trajanju od 5 godina od dana sklapanja posla.

Smatra se da je poslodavac radniku dao odobrenje za sklapanje posla iz svoje djelatnosti ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa znao da radnik obavlja poslove iz određene djelatnosti koja je i djelatnost poslodavca, a nije zahtijevao da radnik prestanak obavljanja tih poslova za vlastiti račun.

Ukoliko poslodavac dade radniku odobrenje za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti, poslodavac dano odobrenje može opozvati. Pri opozivu danog odobrenja poslodavac mora voditi računa i poštivati rokove propisane za slučajeve otkaza ugovora o radu.

Ugovorom o radu je dopušteno isključiti primjenu zakonske zabrane natjecanja, odnosno poslodavac i radnik mogu izričito ugovoriti da je radniku dopušteno sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ukoliko je ugovorom isključena zabrana natjecanja u tom slučaju ugovor se ne može mijenjati bez suglasnosti obiju ugovornih strana.

Zakonska zabrana utakmice odnosi se na obavljanje istih poslova koje radnik obavlja na svom radnom mjestu za vrijeme dok je u radnom odnosu na neodređeno ili na određeno vrijeme. O kršenju zakonske zabrane utakmice radnika s poslodavcem radi se ako radnik za vrijeme trajanja ugovora o radu sklopi posao iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Radnik se svoje obveze može osloboditi  na način da od poslodavca zatraži i dobije (pisano ili usmeno) odobrenje za obavljanje istih poslova koje za njega obavlja koje može biti opće (za obavljanje više poslova) ili pojedinačno (samo za određeni posao). Ako je dano odobrenje za obavljanje samo konkretnog posla dobro ga je dati u pisanoj formi, iako ZR-om forma nije propisana, kako naknadno ne bi bilo možebitnih prijepora o kakvom odobrenju se radi.

Ukoliko poslodavac dade radniku odobrenje za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti, poslodavac dano odobrenje može opozvati. Pri opozivu danog odobrenja poslodavac mora voditi računa i poštivati rokove propisane za slučajeve otkaza ugovora o radu.

Natrag