Uvjeti zabrane obračunskih plaćanja od 4.8.2018.

Prema čl. 14. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji se primjenjivao do 4.8.2018. (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12; u nastavku: raniji ZPONS), poslovni subjekti nisu smjeli obavljati obračunska plaćanja ako im je poslovni račun u „blokadi“. Pod obračunskim plaćanjem podrazumijevala se kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga te drugi oblici namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja.

Prema obrazloženju Prijedloga novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18; u nastavku: novi ZPONS) odredba ranijeg zakona nije bila u potpunosti jasna, posebice vezano uz postojanje prekršajne odgovornosti koja slijedi nepoštivanje ove odredbe, te je stoga ovaj institut bilo potrebno revidirati kako bi se jasno i nedvojbeno definiralo što je to obračunsko plaćanje i u kojem slučaju nije dozvoljeno.

Zabrana obračunskih plaćanja prema novom ZPONS-u

Novi ZPONS u čl. 15. na nešto drugačiji način uređuje postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade računa. Prvo, ne navodi se kompenzacija kao vrsta obračunskog plaćanja koja bi izrijekom bila zabranjena. Naime, prema čl. 15. st. 1. novog ZPONS-a obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se ustupom potraživanja, asignacijom te drugim oblicima namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja. Drugo, obračunsko plaćanje u uvjetima blokade zabranjeno je samo ako poslovni subjekt tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (čl. 15. st. 2. novog ZPONS-a).

Time se dakle osim činjenice blokade računa dodaje i uvjet „namjere“, a koji se u praksi dugo i teško dokazuje.

Od 4.8.2018. obračunska plaćanja u uvjetima blokade su zabranjena ako je ispunjen i dodatni uvjet, da se sklapanjem takvog ugovora u svojstvu vjerovnika onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

Posljedice nepridržavanja zabrane

Za razliku od ranijeg ZPONS-a koji je propisivao prekršajnu odgovornost za ovršenika – poslovnog subjekta koji obavi obračunsko plaćanje u uvjetima blokade računa, novi ZPONS predviđa prekršajnu odgovornost za poslovni subjekt ako u uvjetima blokade računa sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja i ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (čl. 30.).

Visina novčane kazne kreće se u rasponu od 50.000 do 500.000 kuna za pravnu osobu, te 10.000 do 50.000 kuna za odgovornu osobu u poslovnom subjektu pravnoj osobi. Za fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost ili se bave slobodnim zanimanjem propisana je novčana kazna u iznosu od 10.000 do 200.000 kuna.

Što je s kompenzacijom?

Iako se izrijekom ne navodi kao vrsta obračunskog plaćanja koja bi bila zabranjena u uvjetima blokade, kompenzacija (prijeboj) u svojoj biti i nadalje predstavlja način prestanka obveznopravnog odnosa, do kojeg dolazi kroz međusobno obračunavanje.

Stoga bi je u smislu čl. 15. novog ZPONS-a trebalo smatrati drugim oblikom namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja, koji će biti zabranjen onda ako u uvjetima blokade računa poslovni subjekt sklopi ugovor o kompenzaciji pod uvjetom da time kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.

Iz navedenog slijedi da bi zabrana bila primjenjiva samo na ugovornu kompenzaciju pod određenim uvjetima, a ne i na zakonsku kompenzaciju koja nastaje izjavom o prijeboju nakon što su se susrele pretpostavke za tu kompenzaciju. Te pretpostavke su da obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i da su obje dospjele.

Natrag