Nastavlja se rast prometa trgovine na malo u Hrvatskoj od 2015. godine

Rast gospodarstva Hrvatske determinira i rast osobne potrošnje, a to pokazuju i podaci prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. Rast gospodarske aktivnosti početkom 2015. na razini EU-a pozitivno se odrazio na velika europska gospodarstva i samim time na povećanje prometa u trgovini na malo. Osobna potrošnja u Hrvatskoj čini 60,0% BDP-a u 2017. i u velikoj mjeri određuje trend kretanja BDP-a. Rast osobne potrošnje je pod utjecajem rekordnih rezultata u turističkom prometu zapošljavanja koja pozitivno utječu na realan raspoloživi dohodak kao i nastavak rasta osobnih dohodaka. Na pozitivan su trend potrošačkog optimizma i realnog prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.

Podaci na grafikonu pokazuju da je realni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj od 2011. do 2014. godine pao za 3,5% i nominalno za 4,3%. Najveći pad realnog prometa bio je u 2012. za 4,2%. Realni promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, zaredom, bilježi rast. Tako je u srpnju 2018. realno za 2,2% i nominalno za4,2% veći u odnosu na isti mjesec 2016. Na taj rast značajno je utjecala rekordna turistička sezona i realno povećanje neto plaća, koje traje od početka 2015. godine.

Podaci u Tablici 1. pokazuju da je nominalni promet u trgovini na malo u srpnju prema lipnju 2018. veći za 13,1% i prema srpnju 2016. povećan je za 4,2%. Tako je u prvih sedam mjeseci 2018. godine ostvaren nominalni rast prometa u trgovini na malo veći za 5,1%. Najveći porast nominalnog prometa u prvih sedam mjeseci 2018. prema istom razdoblju 2017. godine, zabilježen je kod motornih vozila i maziva (+10,4%) te u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama (+15,4%), potom kod audio i videoopreme, željezne robe, boje i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (+5,9%), i u ostalim trgovinama izvan prodavaonica (+9,0%). Istodobno, minimalni pad prometa zabilježen je samo u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama (-0,2%).

 

Rast gospodarske aktivnosti u zemljama EU od 2014. povoljno se odrazio i na rast prometa u trgovini na malo. Trend rasta prometa u trgovini na malo razini EU započeo je početkom 2014. te se nastavlja i u srpnju 2018. a kretao se između 2,1% do 2,8%. U razdoblju od 2014. do 2018. najbrži rast imale su Rumunjska (+6,1%), Bugarska (+5,9) i Estonija (4,1%).

Prema podacima statističkog ureda Eurostat, realan maloprodajni promet na razini EU u srpnju 2018. bio je, prema kalendarski prilagođenim podacima za 2,0% veći u odnosu na srpanj 2017.

Godišnji rast srpanjskog prometa na razini EU strukturalno je rezultat povećanja u većini zemalja EU-a. Najveći rast u srpnju 2018. u odnosu na isti mjesec 2017. prema raspoloživim podacima zabilježen je u Poljskoj (+7,7%), Litvi (+7,2%), Irskoj (+6,6%), Mađarskoj (+5,3%), Bugarskoj (+4,9%), Rumunjskoj (+4,5%) i Hrvatskoj (+2,4%). Istodobno, pad prometa imaju: Malta (-2,6%), Švedska (-1,1%), Austrija (-1,0%) i Španjolska (-0,8%).

 

Natrag