Hrvatska je suočena s dugogodišnjim problemom demografskog zaostajanja. Teče već deseta godina da se gospodarstvo ne može izvući iz minusa koji je nastao od 2008. i relativno zaostaje. Preko 322.000 građana se guši u blokiranim računima.
Ostvaren je višak (suficit) proračuna opće države za 2017. po ESA metodologiji (prvi višak zabilježen 1998.) i agencija Fitch je podigla kreditni ugled, rizik (rejtinga) hrvatskog gospodarstva na viši stupanj.
Agencija ovako konstatira: „ … da bi do daljnjeg poboljšanja ugleda (rejtinga) Hrvatske moglo doći ako se nastavi smanjenje udjela javnog duga u bruto nacionalnom proizvodu i ojačaju izgledi za rast gospodarstva i konkurentnosti, uključujući implementaciju strukturnih reformi“.
Strukturne gospodarske slabosti!
Poslovni subjekti, različite vlasničke strukture, dolaze u situaciju da ne mogu nastaviti s poslovanjem. Traži se jamstvo države za dani kredit. Banka ne daje kredit za premostiti dio dugotrajnog proizvodnog procesa (npr. gradnju broda), bez jamstva države. Subjekt je u privatnom vlasništvu provedenog postupkom radničkog dioničarstva. Traže se nova rješenja (strateški partneri, državna jamstva, nova ulaganja i povećanje konkurentnosti). Ovim makrogospodarskim pokazateljima stvorene su tek pretpostavke da se nađu rješenja za ove slučajeve. Potencijalni ulagači morali bi pokazati interes za ulaganje. Alternativni postupak svodi se na problematični postupak prije stečaja, a u konačnici na stečaj. Sve je to posljedica, što navodi i Agencija, strukturnih gospodarskih slabosti. Reforme se najavljuju u 2018. Ako ne bude odlučnosti u provedbi, bez obzira na otpore, Hrvatska je u opasnosti da trajno ostaje na začelju.
Fitch je rizik podigao na stupanj BB+ sa stabilnim izgledima sa dotadašnjih BB, što je također nakon dugo godina, od 2004., prvo podizanje kreditnog rizika RH na viši stupanj i jedan stupanj do investicijske razine. Očekuju se reakcije i drugih relevantnih agencija (Moody's, Standard & Poor's), što bi trebalo imati za posljedicu i pad kamatnih stopa na kredite u RH.
Podatak o višku, najavljuju u Ministarstvu financija, utječe i utjecat će na smanjivanje javnog duga u BDP-u u odnosu na prethodno projiciranih 80%, a prema tim zadnjim projekcijama hrvatski proračun ide unutar 78% BDP-a i utječe na situaciju da bi se ispunio i premašio cilj koji planiran na rok od četiri godine.
Spomenuta agencija upozorava na tri segmenta u kojima RH zaostaje. Ističe se da je, unatoč poboljšanju, rast gospodarstva i dalje spor u odnosu na usporedive zemlje, što odražava strukturne gospodarske slabosti, uključujući visoku zaduženost privatnog sektora, niska ulaganja i nepovoljna demografska kretanja.
Hrvatska apsolutno raste, ali relativno u odnosu na usporedive zemlje zaostaje. BDP je od 2008. kumulativno padao 12%, a rastom koji je ostvaren od 2015. do 2016., uključivo i kada se uzme i projicirani rast za 2017., nije eliminiran taj minus.
Usporedive zemlje su već tijekom 2010. (Slovačka, Bugarska), a ostale tijekom 2013., 2014. i 2015. (Češka, Mađarska, Rumunjska), dostigle u apsolutnoj svoti BDP od prije krize 2008. Hrvatska to još nije uspjela? Uzrok ovome zaostajanju, Fitch zaključuje, odraz je strukturnih gospodarskih slabosti, a u čemu se slažu i domaći gospodarski stručnjaci. U sklopu tih strukturnih gospodarskih slabosti ne može se mimoići niti dug javnog zdravstva od oko 8 mlrd, kn, koji se sada metodološki odvojeno promatra od duga opće države, ali će se s tim dugom u najavljenim reformama morati Vlada suočiti.
Gospodarska uspješnost države po kriteriju BDP-a po stanovniku po standardu kupovne moći u tekućim cijenama, pokazuje da je RH po tom mjerilu prešla BDP iz prije krize 2008., ali to tek 2015., a druge usporedive države već 2011. (Bugarska, Mađarska, Rumunjska), 2010. (Slovačka), a Hrvatska i Slovenije 2015. (plava linija u grafikonu). Grafikon 1. to pokazuje. Hrvatski BDP po standardu kupovne moći počeo je rasti u 2015., 2016. i u 2017. godini. To se i očitovalo na povećanju potrošnje stanovništva i utjecaju na rast BDP-a u tim godinama, kao i u ostalim čimbenicima koji su utjecali na povećanje BDP-a ( porezna reforma, izvoz roba i usluga i druga).
Grafikon 1. GDP po standardu kupovne moći usporedive države
Privatna zaduženost!
Visoka zaduženost privatnog sektora jedan je od razloga relativnog zaostajanja koji navodi i spomenuta agencija. Očituje se kroz evidentirani dug privatnih osoba putem sustava blokiranih računa u visini od 42,8 milijarde kn. Prema tim podacima, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na dan 30. studenoga 2017. odnosno u blokadi je bilo 322 783 građana. Dug građana iz tih osnova iznosio je 42,80 milijardi kn, a od te svote oko 22 mlrd. kn se odnosi na dug prema financijskim institucijama. U pravilu je to dug preko 360 dana. Za taj dug postoji velika vjerojatnost da se zajedno sa zateznim kamatama neće nikada naplatiti. Taj problem, kao ključni obzirom na visinu duga i udio u ukupnom dugu, predstoji za rješavanje u sklopu novoga prijedloga ovršnog zakona, koji je, tako je najavljeno, u izradi.
Cijeli bi se sustav ovrhe putem blokade računa trebao preispitati. Isto tako, u postojećem načinu provedbe ovrhe dug od nekoliko stotina kuna, zbog troškova, odjednom naraste do tisuće kuna, pa se nakon toga kumulira. Zatim pitanje nemogućnosti ovrhe jedine nekretnine ( podizanje praga i uopće zabrana ovrhe), kao i druga pitanja koje su istaknuta od pravne struke, koja bi trebalo preispitati.
U propisima o porezu na dobit utvrđeno je na koji način kreditne institucije mogu otpisati svoj dug prema fizičkim osobama ( nemogućnost otplate zbog ugrožavanja temeljnih životnih potreba). U tom sklopu bi taj sustav trebalo ugraditi i u ovršne postupke kao mogućnost da se u takvim slučajevima ovrha na provodi.
Natrag