Ugovorna zabrana natjecanja

Ugovornu zabranu natjecanja uređuje Zakon o radu. Smisao iste ogleda se u činjenici da poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem, te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem, a poslodavac se pri tom obvezuje radniku isplatiti naknadu.

Ugovor o zabrani natjecanja

Ugovor o zabrani natjecanja mora se sklopiti u pisanom obliku i ne smije se zaključiti za razdoblje duže od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa. Ugovorna zabrana natjecanja mora biti posebno ugovorena u pisanom obliku ili ugovorom o radu ili posebnim ugovorom, a ako se ugovara usmeno tada nije pravno valjana. Odredbe ugovora kojima se uređuje ugovorna zabrana natjecanja vrijede samo nakon prestanka radnog odnosa. Primjenjuju se samo ako su ugovorne stranke izričito ugovorile njihovu primjenu. Ako u ugovoru nije ništa posebno navedeno, već je samo općenito navedena ugovorna zabrana natjecanja, tada se smatra da su zabranjeni i zapošljavanje i sklapanje poslova. Zabrana zapošljavanja se odnosi na zabranu zapošljavanja na bilo kojem radnom mjestu kod poslodavca koji je u tržišnom natjecanju s ranijim poslodavcem. Tržišno natjecanje između dva poslodavca postoji ako oni obavljaju istu registriranu djelatnost te iz takve djelatnosti nude na tržištu kupcima iste proizvode i usluge. Ugovor o zabrani natjecanja ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika. Navedeni ugovor ne obvezuje radnika niti u slučaju kada poslodavac tim ugovorom nije preuzeo obvezu isplate naknade radniku za vrijeme trajanja zabrane.

Naknada temeljem ugovorne zabrane natjecanja

Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanjeu iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Poslodavac je dužan isplatiti radniku naknadu u slučaju ugovorne zabrane natjecanja najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanja

Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom.

Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti i kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to opravdani razlog po Zakonu o radu, osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Poslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade u slučaju ugovorne zabrane natjecanja ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. Usmeni odustanak je pravno neobvezujući. Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja oslobađa poslodavca obveze plaćanja naknade nakon što su prošla 3 mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku.

Obračun doprinosa kao za drugi dohodak

Naknada s osnove ugovorne zabrane natjecanja koju bivši poslodavac isplaćuje bivšem radniku nakon prestanka radnog odnosa po odredbama Zakona i Pravilnika o doprinosima ima značenje drugog dohotka. Osnovica za obračun doprinosa jest drugi dohodak te primitak po osnovi kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos. Obveznik doprinosa iz osnovice jest primatelj, a obveznik doprinosa na osnovicu jest isplatitelj primitka. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest isplatitelj primitka.

Obračun poreza na dohodak kao za plaću

Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom), po Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. U te primitke, između ostalih, ubraja se i plaća koju poslodavac isplaćuje radniku u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa. Dakle, plaćom se smatra i primitak po osnovi naknade u slučaju ugovorne zabrane natjecanja kada ju poslodavac isplaćuje radniku nakon prestanka radnog odnosa, jer je ta naknada u vezi sa prijašnjim radom po osnovi bivšeg radnog odnosa. 

Izvješćivanje o isplati naknade

O isplaćenoj naknadi radniku zbog ugovorne zabrane natjecanja te obračunatim i uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu bivši poslodavac dostavlja podatke Poreznoj upravi na obrascu JOPPD. Na B strani navedenog obrasca popunjavaju se svi podaci u retku, uz napomenu da u polje 6.2. treba upisati iz Priloga 3 šifru 0401 (primici po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 114. st. 1. Zakona o doprinosima koji se isplaćuju bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika) te u polje 10.1. i 10.2. godinu u kojoj se primitak isplaćuje tj. 1.1.2017. do 31.12.2017.

Natrag