Oporezivanje primitaka učenika i studenata
Na upit u svezi oporezivanje
primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u
godišnji neto limit od 60.600,00 kn neoporezivih primitaka te u
svezi dva konkretna primjera obračuna, u nastavku odgovaramo:
Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj
115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. Pravilnika o porezu na
dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik)
propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između
ostalih, to su:
- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno,
- nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
- primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje,
- stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno,
- stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno,
- stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,
- športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno,
- nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje,
- naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno,
- stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr.
Nadalje, člankom 8. Zakona propisani su primici koji se ne
smatraju dohotkom, odnosno koji su oslobođeni oporezivanja u
ukupnom iznosu, a između ostalih to su i primici od otuđenja osobne
imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona (otpad u skladu s
posebnim propisima).
Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni
su u 2 kategorije:
- godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i
- konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim).
Razlika u ove dvije kategorije je u tome što za konačne dohotke
ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti
godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti
poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se
taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak.
To znači da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka
može koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog
dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne
djelatnosti. To je propisano člankom 14. stavkom 3. Zakona, prema
kojem se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. Zakona,
odnosno godišnji dohodak, umanjuje za osnovni osobni odbitak u
visini 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se
utvrđuje porez na dohodak, odnosno ukupno 45.600,00 kuna godišnje.
Stavkom 4. toga članka Zakona propisani su iznosi za koje se može
uvećati osnovni osobni odbitak rezidenta (za uzdržavane članove i
invalidnost-vlastitu i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i
svakog uzdržavanog djeteta). Napominjemo da učenik ili student može
biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su
određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi
primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se
u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00
kuna na godišnjoj razini (u taj prag od 15.000,00 kuna primjerice
ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih
udruga u ukupnom iznosu i sl.), osim primitaka navedenih u članku
17. stavku 2. Zakona.
Nadalje, prema članku 52. stavku 5. Pravilnika primici učenika i
studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i
studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1.
točke 6. Zakona, iznad 15.000,00 kuna godišnje, uvećani za iznos
godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3.
Zakona (45.600,00 kuna) smatraju se, u dijelu razlike više
isplaćenog iznosa, odnosno iznad 60.600,00 kuna godišnje, primitkom
od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na
redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske
godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i
studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili
ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od
60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa
utvrđuje se drugi dohodak.
Slijedom navedenog potrebno je razlikovati oporezivi i neoporezivi
primitak. Oporezivi primitak je, primjerice u slučaju studenta,
onaj primitak za rad koji student primi preko studentske udruge,
kada navedeni primitak prijeđe u tijeku godine 60.600,00 kuna.
Stipendije do 1.750,00 kuna ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknade
športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno ili primici od
otuđenja osobne imovine studenta, smatraju se neoporezivim
primitkom neovisno o tome je li student u tijeku godine ostvario i
primitke za rad preko studentske udruge. To znači da se studentu u
tijeku godine može neoporezivo isplatiti primitak za rad preko
studentske udruge do 60.600,00 kuna godišnje, stipendija do
1.750,00 ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknada športašima amaterima
do 1.750,00 kn mjesečno, primitak od otuđenja osobne imovine i
drugi propisani neoporezivi primitak, budući da primitak za rad
studenta preko studentske udruge ne isključuje mogućnost
neoporezive isplate drugih propisanih primitaka.
Konkretno, iz vašeg primjera A., studentu se može neoporezivo
isplatiti:
- stipendija u iznosu 21.000,00 kn godišnje,
- primitak za rad preko studentske udruge u iznosu 39.600,00 kn godišnje i
- sportska nagrada u iznosu od 2.000,00 kn.
Student u tom slučaju nije obvezan
podnijeti godišnju poreznu prijavu.
U vašem primjeru B., student koji je ostvario 60.600,00 kuna
godišnje za rad preko studentske udruge ne mora platiti porez na
dohodak po osnovi primitka od 500,00 kn za prodaju vlastitog
bicikla, jer je oslobođen kao primitak od otuđenja vlastite
imovine, a nije u obvezi ni podnijeti godišnju poreznu prijavu po
toj osnovi.
Naime, prema članku 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno
podnosi samo:
- porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. - 35. Zakona i/ili
- porezni obveznik - rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili
- porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.
Slijedom navedenog, osnovni osobni odbitak od 45.600,00 kuna
godišnje mogu koristiti svi porezni obveznici kako bi umanjili svoj
oporezivi godišnji dohodak i to: dohodak od nesamostalnog rada,
dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra
konačnim, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može
osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri
isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu
poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u
posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koji provodi Porezna
uprava. U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko
učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila
te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u
tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah
pri isplati. To znači da će se učeniku ili studentu početi
obračunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka
ostvarenih za rad preko učeničkih i studentskih udruga tek kad taj
ukupni kumulirani primitak prijeđe 60.600,00 kuna u tijeku poreznog
razdoblja (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni
odbitak).
Broj klase:410-01/17-01/946
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 05.05.2017.
PAUŠALNO
OPOREZIVANJE
Utvrđivanje paušalnog dohotka i paušalnog poreza na dohodak te
dohotka od imovine prema rješenju Porezne uprave, za
rezidente
Vezano uz način utvrđivanja paušalnog dohotka ostvarenog od
imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima
i turistima i organiziranja kampova, paušalnog dohotka od
obavljanja samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti poljoprivrede
i šumarstva, odnosno paušalnog poreza po toj osnovi te dohotka od
imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i
pokretnina, kada uz tu djelatnost porezni obveznici-rezidenti
obavljaju i neku drugu samostalnu djelatnost, odnosno ostvaruju
dohodak iz nekog drugog izvora po osnovi kojeg su obveznici poreza
na dodanu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne
novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu
1. siječnja 2017. godine, donosimo slijedeću uputu.
I. PAUŠALNI DOHODAK OD IZNAJMLJIVANJA I
DOHODAK OD IMOVINE PO OSNOVI IZNAJMLJIVANJA ILI
ZAKUPA
Sukladno članku 57. stavku 2. Zakona, porez na dohodak ostvaren od
imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima
i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu
pod uvjetima i na način propisan člancima 61. i 82. Zakona te
Pravilnika o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno
oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog
poreza (Narodne novine, broj 1/17) kojim se dalje propisuju bitne
odredbe za provedbu paušalnog oporezivanja.
Prema navedenim člancima Zakona i prema navedenom Pravilniku,
dohodak u paušalnom iznosu po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova može se
utvrđivati samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti
kumulativno ispunjeni:
- da porezni obveznik-rezident nije po osnovi iznajmljivanja obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 do 115/16; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u),
- da porezni obveznik-rezident ima odobrenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost i
- da porezni obveznik-rezident iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje, kojih je vlasnik, najviše do 20 postelja odnosno kreveta, i/ili da organizira kamp na svojem zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno.
Porezni obveznici-rezidenti koji ne ostvaruju sve navedene uvjete,
a ostvaruju dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova,
soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova,
dohodak i porez na dohodak utvrđuju sukladno člancima 30. - 35.
Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
U slučajevima kada porezni obveznik-rezident obavlja obrtničku
djelatnost i obveznik je poreza na dodanu vrijednost (dalje u
tekstu: PDV) te uz tu djelatnost započne obavljati i djelatnost
iznajmljivanja apartmana, poduzetničkom djelatnosti u smislu
odredbi Zakona o PDV-u smatra se njegova ukupna djelatnost (osnovna
djelatnost i druga povremena djelatnost koju samostalno obavlja) te
je obveznik PDV-a za sve isporuke u okviru svoje ukupne
poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke
djelatnosti i po osnovi iznajmljivanja apartmana).
Međutim, za razliku od PDV-a, porez na dohodak ne mora se
utvrđivati na jednak način u slučajevima kada porezni
obveznik-rezident dohodak ostvaruje iz više izvora, odnosno
djelatnosti. Naime, uvjet "da nije po osnovi iznajmljivanja
obveznik PDV-a" treba usko tumačiti i ako su ostali prethodno
navedeni uvjeti zadovoljeni, porezni obveznik može plaćati paušalni
porez po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranja kampova sve dok mu primici od dohotka od
imovine po osnovi iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni
upis u registar obveznika PDV-a ili dok po toj osnovi ne postane
obveznik PDV-a svojom voljom (ako ostvaruje dohodak iz više izvora
i PDV plaća na sve svoje isporuke u okviru gospodarske djelatnosti,
smatrat će se da nije po osnovi iznajmljivanja postao obveznikom
PDV-a svojom voljom, odnosno u tom slučaju će se uzeti u obzir samo
uvjet praga za utvrđivanje može li i dalje plaćati paušalni porez
na dohodak).
Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:
- porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i obveznik je PDV-a. Uz tu djelatnost započne ostvarivati dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima. Na sve isporuke dužan je obračunati i PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja), međutim, dohodak od iznajmljivanja može utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, sve dok mu ukupni primici od iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za upis u registar obveznika PDV-a,
- porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i uz to ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima, na koji plaća paušalni porez. Nije obveznik PDV-a. U 2017. ostvario je primitke od obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti u iznosu 220.000,00 kn i primitke po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima u iznosu 100.000,00 kn. Obzirom da je u 2017. godini ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, obvezan je u skladu s člankom 90. Zakona o PDV-u te člankom 186. stavkom 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 79/13 do 1/17, dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u) upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi obračunati PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja). Međutim, dohodak od iznajmljivanja može i dalje utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, sve dok mu ukupni primici od iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za upis u registar obveznika PDV-a,
- porezni obveznik-rezident obavlja samostalnu obrtničku djelatnost temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga i uz to ostvaruje dohodak po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima, na koji plaća paušalni porez. Nije obveznik PDV-a. U 2017. ostvario je primitke od obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti u iznosu 50.000,00 kn i primitke po osnovi iznajmljivanja apartmana turistima u iznosu 310.000,00 kn. Obzirom da je u 2017. godini ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a, obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi obračunati PDV (i na isporuke u okviru obrtničke djelatnosti i od djelatnosti iznajmljivanja), a dohodak od iznajmljivanja ne može više utvrđivati u paušalnom iznosu i po toj osnovi plaćati paušalni porez, već i dohodak i porez na dohodak od iznajmljivanja mora utvrđivati sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
- Na isti način primjenjuje se i članak 61. Zakona u slučaju kada porezni obveznik-rezident ostvaruje dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja ili zakupa nekretnina i pokretnina. Naime, sukladno tom članku Zakona, porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a obveznik je po toj osnovi PDV-a ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja PDV-a u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, utvrđuje dohodak od imovine u skladu s člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.
Stoga, primjerice, ako porezni obveznik-rezident uz dohodak od
imovine po osnovi najma stambenog prostora (na koji porez na
dohodak plaća prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57.
stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona), ostvaruje i dohodak od
samostalne obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje
sukladno člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za
samostalne djelatnosti) te nije obveznik PDV-a, može porez na
dohodak od imovine po osnovi najma stambenog prostora plaćati prema
rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62.
stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi
iznajmljivanja ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar
obveznika PDV-a, neovisno o tome što će možebitno u idućem poreznom
razdoblju postati obveznik PDV-a, jer će mu primici od obrtničke
djelatnosti biti veći od iznosa propisanog za obvezni upis u
registar obveznika PDV-a. Također, ako uz dohodak od samostalne
obrtničke djelatnosti (po osnovi koje dohodak utvrđuje sukladno
člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne
djelatnosti te je za tu djelatnost obveznik PDV-a), započne
ostvarivati dohodak od imovine po osnovi zakupa poslovnog prostora,
može porez na dohodak od imovine po osnovi zakupa plaćati prema
rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62.
stavku 1. Zakona sve dok mu primici od dohotka od imovine po osnovi
zakupa ne pređu iznos propisan za obvezni upis u registar obveznika
PDV-a, iako će PDV obračunati za sve isporuke u okviru svoje ukupne
poduzetničke djelatnosti (u ovom primjeru po osnovi obrtničke
djelatnosti i po osnovi zakupa poslovnog prostora).
Nadalje, prema članku 55. Zakona, porezni obveznik koji ostvari
dohodak od imovine može i na vlastiti zahtjev tako ostvaren dohodak
utvrđivati u skladu s člancima 30. - 35. Zakona, odnosno na način
propisan za samostalnu djelatnost. U tim slučajevima, a i u slučaju
da je obvezan dohodak po toj osnovi utvrđivati u skladu s člancima
30.-35. Zakona kako je prethodno navedeno, porezni obveznik može
plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s
odredbama članka 36. Zakona.
Također, sukladno članku 79. Zakona, dohodak od imovine može
zajednički ostvarivati više fizičkih osoba (suvlasnici i
supoduzetnici). U tom slučaju dohodak se utvrđuje kao jedinstveni
dohodak u skladu s odredbama članka 57. Zakona. Zajednički ostvaren
dohodak dijeli se na pojedine suvlasnike prema ugovoru. Ako ugovor
nije sklopljen, dohodak se dijeli na jednake dijelove. Suvlasnici
koji ostvaruju zajednički dohodak od imovine obvezni su imenovati
nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za
plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i
izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke
imovine. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke
djelatnosti, osim u slučaju da su svi suvlasnici nerezidenti. Ako
suvlasnici ne imenuju nositelja zajedničke imovine, imenovat će ga
Porezna uprava. U tom slučaju uvjet da primitak od imovine po
osnovi iznajmljivanja ne smije biti veći od iznosa propisanog za
obvezni upis u registar obveznika PDV-a kako bi se utvrđivao porez
na dohodak po rješenju Porezne uprave (za iznajmljivanje i zakup),
odnosno paušalni porez (za iznajmljivanje stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja kampova) primjenjuje se na
ukupni dohodak svih suvlasnika, a ne pojedinačno po
suvlasniku.
Također, prema članku 4. stavku 4. Pravilnika o PDV-u ako više
fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba
smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od
zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički
obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja
zajedničke djelatnosti) koja je odgovorna za vođenje poslovnih
knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Stoga,
ako su u prethodnoj godini ostvarene ukupne isporuke po osnovi
zajedničke imovine u iznosu većem od propisanog iznosa za upis u
registar obveznika PDV-a, nositelj zajedničke djelatnosti obvezan
je upisati se u registar obveznika PDV-a te od 1. siječnja tekuće
godine na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti
obračunavati PDV.
Međutim, moguće su i slijedeće situacije:
- suvlasnik koji je nositelj zajedničke djelatnosti, obveznik je PDV-a po nekoj drugoj osnovi (primjerice uz zajedničku djelatnost zakupa poslovnog prostora ostvaruje i dohodak od samostalne djelatnosti obrta). U tom slučaju, zajednički dohodak od imovine može se i dalje utvrđivati prema članku 57. Zakona sve dok ukupni primici od zakupa ne pređu propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a, iako će navedeni suvlasnik, koji je nositelj, PDV obračunavati na sve svoje isporuke u okviru samostalne djelatnosti obrta i na ukupne primitke po osnovi zajedničke imovine,
- suvlasnik koji je nositelj zajedničke djelatnosti, ostvaruje i dohodak od samostalne djelatnosti obrta i obveznik je PDV-a, jer ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti obrta veći od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a. Nositelj zajedničke djelatnosti obračunava PDV na sve svoje isporuke u okviru samostalne djelatnosti obrta i na ukupne primitke po osnovi zajedničke imovine, ali zajednički dohodak od imovine može utvrđivati prema članku 57. Zakona sve dok ukupni primici od zakupa ne pređu propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a. Suvlasnik koji nije nositelj započne obavljati samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje dohodak po toj osnovi niži od propisanog iznosa za upis u registar obveznika PDV-a te stoga nije obvezan upisati se u registar PDV-a.
Napominjemo da će se za obveze poreznog obveznika nerezidenta u
svezi dohotka od iznajmljivanja donijeti posebna uputa.
II. PAUŠALNI DOHODAK OD SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
Dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje na temelju
poslovnih knjiga, odnosno na način propisan odredbama članaka 30. -
35. Zakona je godišnji dohodak i ne smatra se konačnim, već se
utvrđuje na temelju razlike između primitaka priteklih u poreznom
razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju te se
obračunava na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
Međutim, sukladno članku 82. stavku 1. Zakona i sukladno
Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti
(Narodne novine, broj 115/16), poreznom obvezniku koji obavlja
djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona
(odnosno djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva), pod
određenim uvjetima, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i
u paušalnom iznosu. Prema navedenim člancima Zakona i prema
navedenom Pravilniku, dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati
samo pod slijedećim uvjetima, koji moraju biti kumulativno
ispunjeni:
- da porezni obveznik nije po osnovi samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u,
- da porezni obveznik po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o PDV-u (odnosno ako u 2017. ostvari manje od 300.000,00 kn, od 1.1.2018. neće biti obveznik PDV-a) i
- da porezni obveznik ne obavlja istovremeno samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona od koje dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema člancima 30. - 35. Zakona.
- Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje dohodak obvezno utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema člancima 30. - 35. Zakona i od koje dohodak i porez na dohodak ne može utvrđivati u paušalnom iznosu, obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona i to istodobno s početkom obavljanja nove djelatnosti.
Nadalje, ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost od koje
dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, uz tu djelatnost u tijeku
poreznog razdoblja započne obavljati i novu djelatnost od koje
dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu, obavljanje nove
djelatnosti smatra se proširenjem samostalne djelatnosti od koje se
utvrđuje dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu.
Fizičke osobe koje zajednički obavljaju samostalnu djelatnost
obrta te poljoprivrede i šumarstva mogu dohodak po toj osnovi
utvrđivati u paušalnom iznosu, ako navedene uvjete ispune svi
supoduzetnici pojedinačno te ako ukupan primitak od zajedničkog
obavljanja samostalne djelatnosti nije veći od iznosa propisanog za
obvezni ulazak u sustav PDV-a prema Zakonu o PDV-u. Ako ukupni
primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u
prethodnoj godini bude veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak
u sustav PDV-a, tada se dohodak ostvaren po toj osnovi od 1.1.
iduće godine utvrđuje prema člancima 30. - 35. Zakona temeljem
poslovnih knjiga, odnosno temeljem članka 79. Zakona kao zajednički
dohodak od samostalne djelatnosti. U tom slučaju (ako ukupni
primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti u 2017.
godini bude veći od 300.000,00 kn), nositelj zajedničke djelatnosti
obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja
2018. na obavljane isporuke u okviru zajedničke djelatnosti
obračunavati PDV.
Slijedom navedenog, moguće su slijedeće situacije:
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta, nije obveznik PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. U 2017. ostvario je i drugi dohodak po osnovi profesionalne djelatnosti novinara u iznosu 350.000,00 kn te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke koje obavi (u ovom primjeru u okviru samostalne djelatnosti obrta i profesionalne djelatnosti novinara) obračunavati PDV. Međutim, porezni obveznik može i dalje plaćati paušalni porez na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, jer u 2017. primici ostvareni po toj osnovni nisu bili veći od 300.000,00 kn,
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Uz to ostvaruje i dohodak od zakupa poslovnog prostora temeljem kojeg plaća porez na dohodak od imovine prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i članku 62. stavku 1. Zakona. Međutim, u tijeku poreznog razdoblja ostvario je dohodak od zakupa poslovnog prostora u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, pa je po toj osnovi obvezan dohodak utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. U tom slučaju obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona te je obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja iduće godine na sve isporuke koje obavi (u ovom primjeru u okviru samostalne djelatnosti obrta i zakupa poslovnog prostora) obračunavati PDV,
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. U tijeku poreznog razdoblja počinje ostvarivati i dohodak po osnovi profesionalne djelatnosti umjetnika i to na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. U tom slučaju obvezan je i dohodak od djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početi utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona. Poreznih obveza s osnove PDV-a nema, jer u tekućoj godini nije ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od praga propisanog za upis u registar obveznika PDV-a,
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali počinje ostvarivati i dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Porezni obveznik može i dalje utvrđivati i plaćati paušalni porez po osnovi samostalne djelatnosti obrta, ali i dohodak po osnovi iznajmljivanja može utvrđivati u paušalnom iznosu prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. Poreznih obveza s osnove PDV-a nema, jer u tekućoj godini nije ostvario ukupne isporuke u iznosu većem od praga propisanog za upis u registar obveznika PDV-a,
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali ostvaruje i dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji također utvrđuje u paušalnom iznosu prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. U 2017. je porezni obveznik od obavljanja samostalne djelatnosti obrta ostvario ukupni primitak u iznosu većem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak mora utvrđivati na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 30. - 35. Zakona, ali dohodak od iznajmljivanja može i dalje utvrđivati u paušalnom iznosu ako su svi ostali propisani uvjeti zadovoljeni. Porezni obveznik je obvezan upisati se i u registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke u okviru svoje ukupne gospodarske djelatnosti obračunavati PDV (i djelatnost obrta i djelatnost iznajmljivanja),
- porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost obrta i ostvaruje primitke po toj osnovi u iznosu manjem od onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a te dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, ali ostvaruje i:
- dohodak po
osnovi iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima
i organiziranja kampova koji također utvrđuje u paušalnom iznosu
prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i
postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se
paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja
paušalnog poreza i
- dohodak od zakupa poslovnog prostora na koji porez na dohodak
plaća prema rješenju Porezne uprave sukladno članku 57. stavku 1. i
članku 62. stavku 1. Zakona.
U 2017. je porezni obveznik od ukupne djelatnosti (obrt,
iznajmljivanje i zakup) ostvario ukupni primitak u iznosu većem od
onog propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, odnosno u iznosu
većem od 300.000,00 kuna (obrt 105.000,00 kn, iznajmljivanje
120.000,00 kn, zakup 100.000,00 kn) te je obvezan upisati se u
registar obveznika PDV-a i od 1. siječnja 2018. na sve isporuke u
okviru svoje ukupne gospodarske djelatnosti obračunavati PDV (i
djelatnost obrta i djelatnost iznajmljivanja i djelatnosti zakupa).
Međutim, dohodak i porez na dohodak po osnovi obrta, iznajmljivanja
i zakupa može i dalje utvrđivati na isti način (paušal za obrt,
paušal za iznajmljivanje i rješenje za zakup), budući da ni po
jednom od navedenih izvora dohotka nije ostvario primitke u iznosu
većem od 300.000,00 kn, pod uvjetom da i dalje zadovoljava ostale
propisane uvjete.
Broj klase:410-01/17-01/838
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-1
Zagreb, 24.04.2017
Mišljenja i obavijesti PU:
-
obrazac SR za 2016. godinu
-
fiskalizacija od 1.7.2017. , nasljeđivanje poslovnih
udjela, subvencije za smještaj studenata
Obrazac SR za 2016. godinu
Uredba o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 198/15) kojom se razdoblje naplate smanjenog iznosa spomeničke rente temeljem članka 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/1O, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14), produžilo do 31. prosinca 2016. godine bila je na snazi do 30. lipnja 2016. godine budući je Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske i (Narodne novine, broj 102/15) propisano da uredbe koje su donijete po prethodnom zakonu (znači uredbe Vlade donesene do 01. listopada 2015. godine) ostaju na snazi do 30. lipnja 2016. godine.
S obzirom na prethodno navedeno, a radi jedinstvenog postupanja, u nastavku dajemo slijedeću uputu u svezi popunjavanja Obrasca SR za 2016. godinu.
Iznimno od odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za 2016. godinu obračunsko razdoblje u kojem je postojala obveza plaćanja spomeničke rente je od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine. Prema tome, posljednja mjesečna obveza za spomeničku rentu koja je trebala biti plaćena u 2016. godini je za mjesec lipanj 2016. godine, s datumom valute 1. kolovoza 2016. godine. Stoga poduzetnici u Obrascu SR za 2016. godinu iskazuju prihode ostvarene u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine te na temelju toga vrše izračun obračunate svote spomeničke rente.
Poreznim obveznicima koji su putem e-Porezne predali Obrazac SR na kojem nije kao završetak obračunskog razdoblja naveden 30. lipnja 2016. godine ili datum manji od navedenog (porezni obveznici koji su prestali s radom prije 30. lipnja 2016. godine), dostavit će se obavijest u korisnički pretinac o potrebi dostave novog obrasca sukladno važećim zakonskim propisima. Referenti u ispostavama dužni su obavijestiti porezne obveznike koji su Obrazac SR dostavili u "papirnatom obliku" da dostave novi obrazac.
Za pogrešno uplaćena ili više uplaćena sredstva na račun 2870, porezni obveznici mogu podnijeti zahtjeve za povrat ili preknjiženje.
KLASA: 410-01/17-01/466
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-1
Zagreb, 14. ožujka 2017.
Putni nalozi - ispunjavanje obveznih podataka
Zaprimili smo upit poreznog
obveznika u svezi iskazivanja obveznih elemenata u putnim nalozima.
U istom se postavlja pitanje o obvezi popunjavanja podataka o marki
i registarskoj oznaci automobila te početnom i završnom stanju
brojila - kilometar/sat u putnom nalogu u slučaju kada poslodavac
za radnika koji službeno vozilo koristi i u privatne svrhe
obračunava primitak u naravi u visini 1% nabavne vrijednosti
prijevoznih sredstava mjesečno ili u visini 20% iznosa mjesečne
rate za operativni leasing. Slijedom navedenog, odgovaramo u
nastavku:
Člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak
(Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisano je
da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih
osoba iz članka 21. toga Zakona po osnovi naknada, potpora i
nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka,
odnosno plaće, do propisanih iznosa.
U skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) Zakona,
primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi
primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje
radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni
odnos, a to su primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i
drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad
propisanih iznosa.
Člankom 7. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne
novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se u
skladu s odredbama članka 21. stavka 1. točke 1. podtočke b) Zakona
primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina
smatraju primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz
stavka 2. toga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u
stavku 2. toga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi
nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu. U skladu sa stavkom
2. toga članka oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne
smatraju se iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće
isplaćuje svojim radnicima i to, između ostalih:
- dnevnice za
službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i
dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu do 170,00 kuna
- dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8
sati, a manje od 12 sati dnevno do 85,00 kuna
- dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od
12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu do iznosa
utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike
državnog proračuna
- dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8
sati, a manje od 12 sati dnevno - do 50% iznosa utvrđenih propisima
o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog
proračuna
- dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima
isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova
njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca u
ukupnom iznosu
- naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u
visini stvarnih izdataka
- naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini
stvarnih izdataka
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do
2,00 kune po prijeđenom kilometru.
Člankom 8. Pravilnika propisano je da se isplate iz članka 7. Pravilnika priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). Izdaci za službena putovanja iz članka 7. toga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke:
- nadnevak
izdavanja,
- ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,
- mjesto u koje osoba putuje,
- svrha putovanja,
- vrijeme trajanja putovanja,
- vrijeme kretanja na put,
- podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje
automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku
automobila, početno i završno stanje brojila -
kilometar/sat),
- vrijeme povratka s puta,
- potpis ovlaštene osobe,
- obračun troškova,
- likvidaciju obračuna te izvješće s puta.
Uz putni nalog obvezno se prilažu
isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za
cestarine, računi za parking, putne karate ili u iznimnim i
opravdanim slučajevima preslike putnih karata, računi za smještaj i
drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.
Nadalje, člankom 21. stavkom 3. Zakona te člankom 21. stavkom 1.
točkom 1. Pravilnika propisano je da se primicima u naravi po
osnovi nesamostalnog rada smatraju i primici radnika i osoba koji
ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada u stvarima i
uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i
ostala primanja u naravi), u koje ulaze i korištenje prijevoznih
sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće
omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke po osnovi
nesamostalnog rada.
Odredbama članka 22. stavka 1. i stavka 3. točke 5. Pravilnika
propisano je da se vrijednost primitaka u naravi utvrđuje prema
tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja
(s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Vrijednost primitaka
pri korištenju prijevoznih sredstava utvrđuje se u visini od 1%
nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za
porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate
za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na
dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih
sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema
opsegu stvarnog korištenja:
- ako se
prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac
i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o
načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće
radnika i osoba koje ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog
rada
- ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u
privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja,
poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi
evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne
svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz prethodne
točke
- ako se ne vodi evidencija iz prethodne točke, primitak u naravi
od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u
visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno
odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili
dugotrajni najam
- ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke po osnovi
nesamostalnog rada tijekom mjeseca koristi isto prijevozno
sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće
osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih
sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za
operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos
primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi
- primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne
svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja za cestovna
motorna vozila - na iznos koji se dobije tako da se ukupno
prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po
prijeđenom kilometru.
Slijedom navedenog, u slučaju kada
se po osnovi korištenja službenog automobila i u privatne svrhe
utvrđuje primitak u naravi u visini 1% nabavne vrijednosti
prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne
rate za operativni leasing, nije propisana obveza vođenja
evidencije.
Međutim, ako se isto vozilo koristi kao prijevozno sredstvo na
službenom putu, u putnom nalogu postoji obveza evidentiranja
podatka o marki i registarskoj oznaci automobila, početnom i
završnom stanju brojila - kilometar/sat, kako bi se nedvojbeno
moglo utvrditi da je službeni put stvarno i obavljen, osim ako su
ti podaci osigurani u drugim evidencijama poslodavca (internim
evidencijama o korištenju službenih automobila). Na isti način
potrebno je postupiti i kada se kao prijevozno sredstvo na
službenom putu koristi službeni automobil koji se istovremeno ne
koristi i za privatne svrhe.
Broj klase:410-01/16-01/2808
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 13.04.2017
Obavijest za "male obveznike fiskalizacije" - paušaliste po osnovi samostalne djelatnosti, o izdavanju računa nakon 1. srpnja 2017. godine
Od 1. siječnja 2017. godine podignut je prag za porezne obveznike kojima se dohodak od samostalne djelatnosti obrta i poljoprivrede i šumarstva, odnosno porez na dohodak po toj osnovi može utvrđivati u paušalnom iznosu te je proširen krug obveznika koji mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine te porezne obveznike koji imaju izdvojenu poslovnu jedinicu ili proizvodni pogon, uz ostale propisane uvjete.
U skladu s navedenim, budući da bi se time proširio krug obveznika koji ne bi više morali izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja, odredbom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 115/16), koja stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine, brisan je pojam "mali obveznik fiskalizacije".
Slijedom navedenog, porezni obveznici koji trenutno provode fiskalizaciju putem uvezane knjige računa, dužni su od 1. srpnja 2017. godine postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi putem elektroničkih naplatnih uređaja sukladno članku 16. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12 i 115/16). Isto podrazumijeva da su putem uspostavljene Internet veze dužni svaki račun, koji se naplaćuje sredstvima koja se prema navedenom Zakonu smatraju gotovinom, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi na ovjeru.
Dakle, i postojeći obveznici fiskalizacije koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju paušalno, moraju se prilagoditi postupku fiskalizacije izdavanja računa na način da račune izdaju putem elektroničkih naplatnih uređaja.
Napominjemo kako su od 1. srpnja 2017. godine svi obveznici fiskalizacije dužni dostaviti podatke o poslovnim prostorima i podatke o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja elektroničkim putem korištenjem elektroničkog servisa Porezne uprave e-Porezna (članak 19. i 19.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom).
Obveznik fiskalizacije koji je podatke o poslovnim prostorima dostavio putem XML poruke, dužan je, putem servisa e-Porezna, iste potvrditi do 31. srpnja 2017. godine te dostaviti podatak o proizvođaču/održavatelju programskog rješenja.
Obveznici fiskalizacije koji od 1. srpnja 2017. godine počinju izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja dužni su prije slanja prvog računa, također putem servisa e-Porezna dostaviti podatke o poslovnim prostorima i proizvođaču/održavatelju programskog rješenja.
Svi ostali obveznici fiskalizacije koji nisu korisnici e-Porezne, navedene podatke dostavljaju putem propisanog obrasca u nadležnu ispostavu Porezne uprave, također prije slanja prvog računa na ovjeru.
Uvezana knjiga računa, koja se ovjerava u Poreznoj upravi može se i dalje koristiti samo u slučaju kvara naplatnog uređaja odnosno nemogućnosti uspostave Internet veze s Poreznom upravom.
U slučaju bilo kakvih nedoumica i nejasnoća porezni obveznici mogu se obratiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.
Porezni
tretman nasljeđivanja poslovnih udjela
Županijski porezi - Porez na
nasljedstva i darove
Zaprimili smo upit od Društva A iz Z., o oporezivanju
nasljeđivanja poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću,
koje je većinski vlasnik dioničkog društva koje je listano na Burzi
Bi, od strane pravne osobe sa sjedištem u trećoj zemlji. U nastavku
dajemo slijedeće mišljenje:
Prema članku 4. Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine, br.
115/16) porez na nasljedstva i darove plaća se na gotov novac,
novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na
pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća
od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze. Porez na
nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđeni ili darovani
gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire (vrijednosnice)
te pokretnine plaća neki drugi porez prema posebnom propisu.
Obveznici poreza na nasljedstva i darove, sukladno članku 5. toga
Zakona, su fizičke i pravne osobe koje na području Republike
Hrvatske naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez
naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i
darove.
Poslovni udjeli nisu definirani odredbom navedenog Zakona kao
predmet oporezivanja porezom na nasljedstva i darove te u
konkretnom slučaju naslijeđeni poslovni udjeli ne podliježu obvezi
plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Međutim, budući da je
društvo s ograničenom odgovornošću većinski vlasnik dioničkog
društva, pravna osoba sa sjedištem u trećoj zemlji je
nasljeđivanjem posredno stekla dionice predmetnog dioničkog
društva, a koje se sukladno Zakonu o tržištu kapitala smatraju
vrijednosnim papirima, te se porez na nasljedstva i darove plaća na
osnovicu koju čini tržišna vrijednost posredno stečenih
dionica.
Broj klase:410-01/17-01/699
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2
Zagreb, 11.04.2017
Porezni tretman subvencije studentima
za smještaj u studentskom domu
Porez na dohodak - Primici koji se ne
smatraju dohotkom
Zaprimili smo upit sveučilišta, u svezi poreznog tretmana isplate
subvencija studentima slabijeg socioekonomskog statusa u
podmirivanju troškova smještaja u studentskom domu. Subvencije će
se isplaćivati na žiro račune studenata iz Fonda za
subvencioniranje troškova smještaja koje plaćaju studenti nižeg
socioekonomskog statusa, a koji je osnovalo sveučilište. Sredstva
Fonda osigurana su iz vlastitih i namjenskih prihoda sveučilišta i
Programskog Ugovora s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
Kriterij odabira studenata bio je visina prihoda kućanstva. U
nastavku odgovaramo:
Člankom 8. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj
115/16; dalje u tekstu: Zakon) propisani su primici koji se ne
smatraju dohotkom za potrebe oporezivanja, a između ostalih, to su
primici po posebnim propisima isplaćeni kao socijalne
potpore.
Prema članku 3. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj
157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17) socijalna skrb je djelatnost
od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba,
a kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni
socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim
ili obiteljskih okolnostima, koji uključuju prevenciju, promicanje
promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i
podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprjeđenja
kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom
zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog
uključivanja u društvo. Prema članku 2. toga Zakona osnovne životne
potrebe su prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne
potrebe, osobna njega, kućanske potrepštine, grijanje i zdravstvene
potrebe, a obuhvaćaju i sudjelovanje u životu zajednice. Kod djece
i mladeži osnovne životne potrebe obuhvaćaju i potrebe koje
prvenstveno proizlaze iz njihovog razvoja i odrastanja te odgoja i
obrazovanja. Djelatnost socijalne skrbi, sukladno članku 6. toga
Zakona, obavljaju Republika Hrvatska, jedinice područne
(regionalne) i lokalne samouprave, ustanove socijalne skrbi,
udruge, vjerske zajednice i druge domaće i strane pravne i fizičke
osobe, u skladu s uvjetima propisanim tim Zakonom. Prema članku 39.
toga Zakona, novčanim naknadama i potporama se između ostalog
smatraju pomoć za stanovanje i potpore za obrazovanje.
Nadalje, odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja
prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (Narodne
novine, broj 58/16) propisani su uvjeti i način ostvarivanja prava
redovitih studenata na subvencionirani smještaj u studentskim
domovima, učeničkim domovima i subvencioniranje smještaja studenata
koji stanuju kod privatnih stanodavaca.
Temeljem navedenog, budući da se navedene subvencije isplaćuju
studentima nižeg socioekonomskog statusa i da je to svojevrsna
dopuna prava studenata, koji su već pri ostvarivanju prava na
smještaj u studentskom domu zadovoljili uvjete propisane
Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih
studenata na subvencionirano stanovanje, a između ostalog i uvjet
socioekonomskog položaja obitelji i da su te subvencije omogućene
svim studentima istog socioekonomskog statusa, mišljenja smo da
predmetna (dodatna) subvencija ne predstavlja oporezivi
dohodak.
Broj klase:410-01/17-01/691
Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2
Zagreb, 10.04.2017