Značajan rast općeg duga Hrvatske 2011. - 2014.

Piše: Ivan Kelebuh

Državni zavod za statistiku objavio je proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države o prekomjernom proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države (listopadsko izvješće) za razdoblje 2011. – 2014. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010).           

Europska komisija ima fiskalni nadzor nad zemljama članicama, a temelji se na Izvještaju o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Dug opće države predstavlja ukupnu zaduženost prema domaćim i stranim vjerovnicima na određeni dan. Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države, lokalne države i fondova socijalnog osiguranja. Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kao njezine pravne sljednike), HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskim operatorom tržišta energije koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).

Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Tablica 1 Kelebuh 1 16

U Tablici 1. prezentirani su podaci za opću državu, središnju državu, lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti o deficitu, konsolidiranom dugu i rashodu za opću državu, od 2011. do 2014. godine.

U 2014. deficit konsolidirane opće države iznosio je -18.395 mil. kuna, odnosno -5,6% BDP-a, dok je u 2013. iznosio -17.651 mil. kuna ili -5,4% BDP-a. U 2012. deficit je iznosio -17.658 mil. kuna ili -5,3% BDP-a, a u 2011. -25.869 mil. kuna ili 7,8% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2014. iznosio je 279.574 mil. kuna ili 85,1% BDP-a, dok je za 2013. iznosio 266.134 mil. kuna, odnosno 80,8% BDP-a. U 2012. dug je iznosio 228.790 mil. kuna, odnosno 69,2% BDP-a, dok je u 2011. iznosio 211.898 mil. kuna, odnosno 63,7% BDP-a.

Najznačajniji utjecaj na deficit opće države u 2014. imao je tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup, te je za 3.069 mil. kuna uvećan deficit. Reklasifikacija dviju financijskih institucija, HBOR-a i DAB-a, pozitivno je utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u iznosu od 4,4% BDP-a.

Primarni deficit opće države u 2014. iznosio je -6.992 mil. kuna ili -2,1% BDP-a, dok je u 2013. iznosio -6.149 mil. kuna ili -1,9% BDP-a.

Razina duga i njegov rast od 2008. do 2014. godine za 46,0%, istodobno, pad BDP-a za 5,5% nepovoljno se odrazio na pad kreditnog rejtinga s posljedicom visokih troškova zaduživanja viših od sličnih tranzicijskih zemalja unutar Europske unije. Na kretanje općeg duga najviše utjecaja imalo je rekonstruiranje poduzeća (brodogradnja, avioprijevoz, željeznica) te kumuliranje visokih proračunskih deficita, financiranje izgradnje cestovne infrastrukture i izdavanje državnih jamstava.

Razina općeg duga od 85,1% u BDP-u u 2014. Hrvatsku svrstava u prosjek EU (86,8% i znatno je na višoj razini od tranzicijskih zemalja (Bugarske 27,0%, Rumunjske 39,9%,Češke 42,7% i Poljske 50,4%).

Međunarodni monetarni fond - MMF, svrstava Hrvatsku u zemlje sa srednjom razinom dohotka i procjenjuju da je prosječna razina udjela duga u BDP-u za takve zemlje 43,9%, što je gotovo jedanput manje od razini koju bilježi Hrvatska (85,1%).

Prema najnovijim podacima Eurostata u 2014. godini, sektor opće države za EU-28 zemalja ima manjak (deficit) od 418,9 mlrd. eura, odnosno -3,0% BDP-a, što je za 29,8% ili 178,2 mlrd. eura deficita manje nego 2011. godine (2011. deficit u BDP-u iznosio je - 4,5%). Istodobno, konsolidirani dug opće države povećan je s 10.680,3 milijarde eura (2011.) na 12.117,6 mlrd. eura (2014.) ili za 13,5%. Zbog toga, povećan je udio duga u BDP-u s 81,0% u 2011. na 86,8% u 2014. godini. Od zemalja članica EU-28 u 2014. najveći udio deficita u BDP-u imaju: Cipar (-8,9%), Portugal (-7,2%), Španjolska (-5,9%), Bugarska (-5,8%), Velika Britanija (-5,7%) i Hrvatska (-5,6%). Istodobno, veći deficit imaju Danska (+1,5), Estonija (+0,7%) i Njemačka (+0,3%). Konsolidirani dug u BDP-u zemljama članica kreće se od Estonije (10,4%), Bugarske (27,0%) i Češke (42,7%), do Grčke (178,6%), Italije (132,3%), Cipra (108,2%), Irske (107,5%), Belgije (106,7%), Španjolske (99,3%), Francuske (95,6%), Velike Britanije (88,2%) i Hrvatske (85,1%). 

Tablica 2 Kelebuh 1 16

Tablica 3 Kelebuh 1 16

Tablica 4 Kelebuh 1 16

Natrag