Kretanje neto i bruto plaća u Hrvatskoj prema djelatnostima  od 2010. do 2015.

U promatranom razdoblju (2010.-2015.) hrvatsko gospodarstvo se nalazi u uvjetima globalne svjetske krize i u tim uvjetima ekonomska politika nije pronašla modele razvojne politike koji bi zaustavili pad gospodarske aktivnosti. Pad BDP-a (2010.-2015.) za 0,7%, industrijske proizvodnje za 1,2%, zaposlenosti za 8,5% i investicija za 7,0%  nepovoljno se odrazio na ukupnu gospodarsku strukturu, a time i na pad standarda i potrošnju stanovništva.

Prosječna mjesečna bruto plaća za cijelu 2015. iznosila je 8.054 kn što je u odnosu na prosječnu plaću u 2014. rast od 1,3%. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u 2015. iznosila 5.710 kn, što je 3,2 % više nego u 2014. Godinu 2015. obilježila je izmjena poreza na dohodak (povećanje osobnog odbitka s 2.200 na 2.600 kn, uz podizanja praga za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40%, s 8.800 na 13.200 kn). Navedene izmjene utjecale su na rast neto plaće u prošloj godini od 3,7% realno u odnosu na 2014. Viši rast neto plaće utjecao je povoljnije i na potrošnju kućanstva koja je na kraju godine porasla za 1,2% te je povećana po prvi puta nakon tri godine i samim time pozitivno utjecala na gospodarsku aktivnost.

Tablica 1 Kelebuh 5 16

Nakon stagnacije realnih plaća u 2009. te njihova pada u naredne četiri godine, u posljednje se dvije godine bilježi blagi rast plaća. Točnije, rast je prisutan od 2014. i nije istovremeno pratio kretanje gospodarske aktivnosti. Godinu 2014. obilježio je pad bruto domaćeg proizvoda, dok je prošla godina završila rastom BDP-a. Ipak, na rast plaća u 2014. utjecala je i fiskalizacija države te onemogućavanje isplate plaća bez isplate doprinosa kao i objava podataka o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, što je u konačnici utjecalo na smanjivanje sive ekonomije. S druge strane, razina bruto plaće, koja aproksimira trošak rada, relativno je visoka s obzirom na nisku konkurentnost zemlje i razinu plaća u sličnim zemljama. Stoga kretanje plaća u RH ostaje u procjepu između potrebe usklađivanja razine bruto plaće s produktivnošću rada i situacijom u konkurentskim zemljama te potrebe podupiranja rasta potrošnje putem rasta neto plaća.

Tablica 2 Kelebuh 6 16

U odnosu na slične zemlje, Hrvatska zadržava relativno visoku razinu prosječne bruto plaće po zaposlenom, odmah iza Slovenije. Tako je u prošloj godini prosječna bruto plaća iznosila 1.556 eura u Sloveniji, 1.058 eura u Hrvatskoj, 932 eura u Poljskoj, 800 eura u Mađarskoj, 725 eura u Crnoj Gori, 688 eura u Bosni i Hercegovini, 506 eura u Srbiji te 468 eura u Bugarskoj.

Tablica 3 Kelebuh 6 155

U Tablici 2. prezentirane su prosječne neto plaće u pravnim osobama prema područjima djelatnosti od 2010. do 2015. U odnosu na prosječnu plaću gotovo 10 djelatnosti u svim godinama ima veću neto plaću, a devet područja djelatnosti ima ispod prosjeka. Raspon plaća kreće se od 3.620 kn u administrativnim službama (-32,0% ispod prosjeka), do 7.707 kn u financijskim djelatnostima i osiguranju (+44,0% iznad prosjeka  2010.). Takav raspon neto plaća kreće se u svim promatranim godinama s minimalnim odstupanjem do 3,0%. Tijekom cijelog razdoblja (2010.-2015.), najveće prosječne neto plaće imaju zaposleni u financijskim djelatnostima i u osiguranju (8.119 kn) u 2015. i povećanjem za 5,3%, potom u informacijama i komunikacijama (8.052 kn) i povećanjem za 7,8% te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (7.509 kn) i povećanjem za čak 10,4%. Istodobno, najmanje plaće imaju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3.695 kn) i povećanjem za 2,1% od 2010. do 2015. Na pretposljednom mjestu su neto plaće zaposlenih u građevinarstvu (4.881 kn) i povećanjem za 9,9%. 

 

Natrag