Zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem tih podataka u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) propisao je Zakon o zaštiti osobnih podataka(1) (u nastavku: Zakon) radi zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama Zakon štiti osobne podatke.

Što je osobni podatak i što se štiti svakoj fizičkoj osobi?

Kao država članica RH je Zakon uskladila s Direktivom 95/46/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća(2) , od 24. listopada 1995. godine (u nastavku: Direktiva), o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom prijenosu takvih podataka s ciljem da države članice zaštite temeljna prava i slobode fizičkih osoba.

Direktiva je propisala da su "osobni podaci" bilo koji podaci koji se odnose na utvrđenu fizičku osobu ili fizičku osobu koju se može utvrditi čiji se podaci obrađuju, čiji je identitet moguće utvrditi, izravno ili neizravno, a posebno navođenjem identifikacijskog broja ili jednog ili više činitelja značajnih za njegov fizički, fiziološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Tijela koja mogu prikupljati osobne podatke

Zakon se primjenjuju na obradu osobnih podataka od strane:

  • državnih tijela, 
  • tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, 
  • pravnih i fizičkih osoba, 
  • predstavništava i podružnica stranih pravnih osoba, 
  • predstavnika stranih pravnih i fizičkih osoba koje obrađuju osobne podatke.

Ističemo da se Zakon primjenjuju i u slučaju ako voditelj zbirke osobnih podataka (u nastavku voditelj zbirke),nema prebivalište ili sjedište u jednoj od državna članica Europske unije. U ovom slučaju Zakon se primjenjuje za potrebe obrade osobnih podataka kada se koristi automatizirana i druga oprema koja se nalazi na području RH, osim ako tu opremu koristi samo za prijenos osobnih podataka preko teritorija Europske unije. Voditelj zbirke u ovom slučaju dužan je imenovati zastupnika na području RH koji može biti fizička ili pravna osoba koja ima prebivalište, odnosno sjedište ili je registrirana u RH, koja zastupati voditelj zbirke u vezi s obradom osobnih podataka.

Zakon se samo ne primjenjuju na obradu osobnih podataka koju provode fizičke osobe isključivo za osobnu primjenu ili za potrebe kućanstva.

Osobne podatke voditelj zbirke smije obrađivati samo uz uvjete određene Zakonom i posebnim zakonima i to pošteno i zakonito u svrhu s kojom je ispitanik upoznat i moraju biti točni, potpuni i ažurni. Voditelj zbirke odgovoran da se sobni podaci čuvaju isključivo u obliku koji dopušta identifikaciju ispitanika samo dok postoji potrebno za koju svrhu su prikupljani ili se dalje obrađuju.

Kada se osobni podaci smiju prikupljati i obrađivati

Ističemo da se osobni podaci smiju prikupljati i dalje obrađivati samo:

  • uz privolu ispitanika i samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, ili
  • u slučajevima određenim zakonom, ili
  • u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke, ili
  • u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka, ili
  • u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak, ili
  • ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke ili treća strana kojoj se podaci dostavljaju, ili
  • ako je obrada nužna u svrhu zakonitog interesa voditelja zbirke ili treće strane kojoj se podaci otkrivaju, osim ako prevladavaju interesi zaštite temeljnih prava i sloboda ispitanika, ili
  • ako je ispitanik sam objavio te podatke.

Unatoč date privole ispitanik ima pravo u svako doba odustati od prvotne privole i zatražiti prestanak daljnje obrade njegovih podataka. iznimka je jedino u slučaju ako se osobni podatak koristi u statističke svrhe i kada više ne omogućavaju identifikaciju osobe na koju se odnose.

Samo uz posebne mjere zaštite propisane posebnim zakonima smiju se prikupljati i dalje obrađivati osobni podaci koji se odnose na maloljetnika.

[1]Zakon o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12)

[2] Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka donesena je uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

Natrag