Rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2014. (bez banaka i financijskih organizacija) objavljeni su nedavno na internetskim stranicama Fine. Kakva su kretanja uočena i što se može iz tih podataka zaključiti? Usporedbom s podacima iz proteklih godina mogu se uočiti neka kretanja u pravcu poboljšanja ili pada gospodarskih pokazatelja u pojedinim godinama. Iako se već objavljuju rezultati poslovanja poduzetnika za prvo tromjesečje 2015., obrađeni podaci Fine za 2014. daju sada mogućnost raščlambe ovih rezultata i procjene o pravcima djelovanja.
2011 do 2014. pad pa porast profitabilnosti!
Rezultati osciliraju kada se uspoređuju s proteklim godinama, od 2011. do 2014. Tako je u 2011. ostvaren konsolidirani bruto dobitak (u nastavku: KBD) od 13,072 mlrd kn, a konsolidirani neto dobitak ( u nastavku: KND) od 7,464 mlrd kn. U toj je godini profitabilnost mjerena odnosom KBD-a prema ukupnom prihodu (ukupno uloženoj imovini), dakle bez utjecaja poreznog sustava na oporezivanje dobitka, bila 2,15%, a profitabilnost mjerena odnosom KND-a prema ukupnim prihodima bila je 1,23%. Iduće, 2012., ukupni se prihodi povećavaju za minimalnih 0,43%, rashodi rastu za 1,10%, a pada profitabilnost KBD-a na 1,50%, a KND-a na 0,82%. U 2012. uočava se smanjenje obveza za plaćanje poreza na dobitak za 1,35 mlrd kn ( 4,252 mlrd prema 5.607 mlrd u 2011.). 2012. godine je donesen Zakon o porezu na dobit kojim se oslobađa od plaćanja poreza na dobitak, dobitak kojim se povećava temeljna glavnica poduzetnika, što se primjenjivalo prvi puta po završnim računima za 2012. Iz podataka proizlazi da su ovu pogodnost koristili mnogi poduzetnici pa je tako i smanjena obveza plaćanja poreza na dobitak za 2012. U 2013. se smanjuju sve bilančne pozicije, ukupan prihod, bruto dobitak, KBD i KND. Također je u 2013. smanjena obveza za plaćanje poreza na dobitak. Poduzetnici su i dalje koristili olakšicu za oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak reinvestiranjem odnosno unosom u temeljnu glavnicu gospodarskog subjekta.
Porast neto dobitka u 2014. korištenjem reinvestiranja u temeljnu glavnicu!
U 2014. prema 2013. povećani su gospodarski pokazatelji. Ukupni prihodi su povećani za 3,2%, a rashodi za 2,31%. Ostvaren KBD za 74% je veći nego u 2013., a konsolidirani neto dobitak za 139% prema 2013. U 2014. poduzetnici i dalje koriste olakšicu za smanjenje poreza na dobitak unosom dobitka u temeljnu glavnicu. Obveza poreza na dobitak je iskazana veća nego u 2013. (4,153 mlrd kn), ali manja nego prije uvođenja te olakšice za 26% ( u 2011. 5,607 mlrd, a u 2014. - 4,153 mlrd kn).
Izmjenama u oporezivanju dobitka koje su donesene koncem 2014.,porezna olakšica za plaćanje poreza na dobitak, smanjena je. Uvjetuje se samo ulaganjem dobitka u dugotrajnu imovinu (unošenjem u temeljnu glavnicu) i očuvanjem radnih mjesta. U obrazloženju Vlade uz Nacrt prijedloga izmjena zakona navodi se da je porezna olakšica za reinvestirani dobitak u 2013. i 2014. smanjila prihode državnog proračuna za 1,12 mlrd odnosno 1,25 mlrd kn, dok istovremeno nisu učinjeni značajni koraci u investiranju, a da tijekom 2013. zbog olakšica koje su tada vrijedile nije došlo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta GDP.
Povećanje konsolidiranog dobitka za 139% (konsolidirani dobitak povećan za 139% a KBD za 74%) proizlazi iz toga što su poduzetnici koristili olakšicu za reinvestiranje dobitka unosom u temeljnu glavnicu, ali se od 2015. takva olakšica ukida odnosno smanjuje samo na učinak ulaganja u dugotrajnu imovinu.
Povoljniji odnosi u 2011. država - poduzetnik, 2014. – restrikcija olakšica!
Čini se da je ravnomjerniji odnos u profitabilnosti poduzetnika i ubiranju poreznih prihoda postignut 2011. Na deset uloženih kn, u 2011. ostvaren je neto dobitak od 0,122 lipe, bruto dobitak od 0,215 lipa a porezna obveza je bila 0,092 lipe, dok je u 2014. taj odnos bio 0,157 zatim 0,224 i porezna obveza 0,064 lipe. Ovaj pad poreznog prihoda izražen ovim koeficijentom na 10,00 kn ulaganja od 0,092 lipe u 2011. na 0,062 lipe u 2014. u apsolutnoj svoti znači manje prihoda u proračun u 2014. od 1,4 mlrd kn, zbog čega je i ukinuta olakšica kakva je bila do 2015.
Praktično, do 2015. mogao je cijeli bruto dobitak biti oslobođen od plaćanja poreza na dobitak, ako je poduzetnik povećao temeljnu glavnicu i ako nije imao drugih oporezivih izdataka. Time je povećavao i ukupnu svoju glavnicu (kapital i pričuve) i osiguravao stabilnost budućeg poslovanja. Zašto poduzetnici nisu, kako se navodi uz obrazloženje Prijedloga za izmjenu zakona, učinili značajne korake u investiranju da bi došlo do planiranog rasta BDP, tu treba tražiti odgovor u svezi kreiranja gospodarskih mjera. Ovako ispada da Vlada kažnjava poduzetnike što nisu išli nekim njenim zamišljenim smjerom u ostvarivanju cilja rasta BDP-a.
Natrag