Porezna nagodba za obveze utvrđene poreznim nadzorom

Porezna nagodba je institut koji omogućuje da se porezno tijelo i porezni obveznik usuglase, odnosno nagode o novoutvrđenim poreznim obvezama. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe predviđena je samo u postupku nadzora, do trenutka uručenja zapisnika.

Izmijenjenim odredbama Općeg poreznog zakona uveden je institut porezne nagodbe. Porezna nagodba sklapa se za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, a sklapaju je porezno tijelo i porezni obveznik. Trenutak do kojeg se porezna nagodba može sklopiti je uručenje zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru. Navedeno znači da porezni inspektor tijekom zaključnog razgovora upoznaje poreznog obveznika kod kojeg je proveden nadzor o mogućnosti sklapanja porezne nagodbe. Porezni obveznik odlučuje da li mu je isplativo pristati na sklapanje nagodbe. Naime, uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova (čl. 91.e OPZ-a). S druge strane, u slučaju sklapanja porezne nagodbe porezno tijelosmanjuje obveze po osnovi utvrđene zatezne kamate te se odriče od prekršajnog progona, ako su sukladno odredbama Prekršajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu načela oportuniteta.

Predmet porezne nagodbe mogu biti:

• novoutvrđena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna obveza utvrđena procjenom;
• rok plaćanja novoutvrđenih obveza;
• smanjenje obveze po osnovu utvrđene zatezne kamate; 
• odricanje poreznog tijela od podnošenja optužnog prijedloga, ako su sukladno odredbama Prekršajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu načela oportuniteta.

Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku i smatra se sklopljenom potpisom stranaka. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe predviđena je samo za obveze utvrđene nadzorom, međutim, ista se ne može sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje sumnje o počinjenju kaznenog djela.

Porezna nagodba mora sadržavati najmanje odredbe kojima se uređuju:

• svrha i predmet porezne nagodbe,
• prihvaćanje novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika,
• rok u kojem se porezna obveza mora ispuniti,
• posljedice neispunjenja poreznom nagodbom utvrđenih obveza, odnosno nepoštivanja odredaba porezne nagodbe,
• prava, obveze i odgovornosti stranaka,
• odricanje poreznog obveznika izrijekom od prava na korištenje pravnih lijekova.

Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora, a također je i ovršna isprava, koja seizvršava prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja.

Propis nalaže da je sklapanje porezne nagodbe moguće u tijeku samog postupka poreznog nadzora i to prije uručenja zapisnika o obavljenom nadzoru, kojim su utvrđenenove porezne obveze. Međutim, u prijelaznim i završnim odredbama izmjena i dopuna OPZ-a (čl. 30.) navedeno je da iznimno od odredbi zakona koje se odnose na poreznu nagodbu, porezni obveznik kojemu je u postupku nadzora uručen zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, može u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu izmjena i dopuna OPZ-a podnijeti prijedlog za sklapanje porezne nagodbe nadležnom poreznom tijelu. Navedeno znači da je poreznim obveznicima,kojima je u postupku poreznog nadzora do stupanja na snagu izmjena OPZ-a (17.3.2015.) uručen zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, odnosno čija je obveza utvrđena rješenjem koje nije izvršeno, omogućeno da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, dakle do 17.9.2015. podnesu prijedlog nadležnom poreznom tijelu za sklapanje porezne nagodbe o obvezi utvrđenoj tim rješenjem.