Dana 15. srpnja 2015. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (u nastavku: Zakon) koji bi trebao stupiti na snagu početkom kolovoza ove godine.
Novi Zakon trebao bi olakšati poslovanje ugostiteljima i drugim osobama koje pružaju ugostiteljske usluge, doprinijeti razvoju ugostiteljske djelatnosti i povećanju raznolikosti ugostiteljske ponude, većoj profesionalnosti i podizanju kvalitete ugostiteljskih usluga, a u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma i povećanju prihoda od turizma.
Koje novine donosi novi Zakon?
- Zakonom se utvrđuje minimalno radno vrijeme svih ugostiteljskih objekata, s tim da predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave (u nastavku: JLS), sukladno potrebama gostiju na svom području, a vodeći računa o zahtjevima svojih građana, odrede i duže radno vrijeme (ali ne i kraće) na svome području. Također, JLS-u je dano ovlaštenje da za nepoštivanje tako određenog produženog radnog vremena propisuju i prekršajne kazne.
Ugostiteljski objekti iz skupina „Hoteli“, „Kampovi“ i „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, obvezno rade od 0.00 do 24.00 sata svaki dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu raditi:
- iz skupina „Restorani“ i „Barovi“ od 6.00 do 24.00 sata,
- iz skupine „Barovi“ koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima, od 21.00 do 6.00 sati, samo u zatvorenim prostorima,
- iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja od 0.00 do 24.00 sata,
- u zračnim lukama, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i slično, u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze.
Radno vrijeme objekata na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u) unutar kojeg se mogu pružati ugostiteljske usluge propisuje odlukom predstavničko tijelo općine/grada na kojem se nalazi OPG.
- Ugostitelji su i prema novom Zakonu obvezni utvrditi normative namirnica, pića i napitaka za pojedino jelo, piće i napitak, te pružiti usluge po utvrđenim normativima, s tim da normativ za vrijeme rada moraju imati u objektu, te na zahtjev predočiti gostu.
- Zakonom se propisuje obveza da ugostitelj ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj i vrstu obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prema vrstama ugostiteljskih objekata, neovisno o organizacijskom obliku poslovanja (trgovačko društvo, obrt, OPG ili dr.).
- Ugostitelji, sada, kao i iznajmljivači, mogu pružati usluge smještaja u objektima vrste soba, apartman i kuća za odmor i u prostoru stambene namjene.
-Galerije koje obavljaju muzejsku djelatnost mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost pod istim uvjetima kao i muzeji.
- Omogućuje se organizirano kampiranje izvan kampova za vrijeme održavanja pustolovnih aktivnosti na rijekama, moru i sl.
Privatni iznajmljivači koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju mogu pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu i bez dokaza da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena.
- Zakonom se smanjuju najviši i najniži iznosi novčanih kazni za pojedine prekršaje počinjene prvi puta, a propisuju veći iznosi novčanih kazni za ponavljanje prekršaja.
- Odredbama Zakona sada je propisano da se isti ne primjenjuju na:
- pripremanje i usluživanje napitaka i pića, bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za svoje članove, u svojim klupskim prostorima,
- pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove i goste, te članove drugih vatrogasnih organizacija, u njihovim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini.
Osim navedenog, odredbama novog Zakona sada su detaljnije i jasnije uređena i druga pitanja te uvjeti i način pružanja ugostiteljskih usluga.
DETALJNIJE O TEMI:FIP br. 8/15, D. Marečić, str. 10
Natrag