Kontinuirani pad građevinske aktivnosti započet u 2009. nastavljen je i u 2014., a također i u prvom dijelu 2015. Tako već šestu godinu zaredom pada fizički obujam građevinske aktivnosti uz pad vrijednosti investicija, a time i udjela u bruto dodanoj vrijednosti u djelatnosti građevinarstva. Istodobno je u toj djelatnosti izgubljeno radnih mjesta. Nepovoljna situacija nastavljena je u svim vidovima građevinske aktivnosti. Slična je situacija i u izgradnji infrastrukturnih objekata gdje je aktivnost snažno usporena nakon 2008., odnosno po završetku vala investiranja u cestogradnju i izgradnju sportskih dvorana. Zaustavljanje pada građevinske aktivnosti u RH ovisit će o privatnim i javnim investicijama, za što je bitno efikasnije korištenje raspoloživih sredstava iz europskih fondova te snažnija strana ulaganja. U 2014. pad građevinske aktivnosti iznosio je 6,6% u odnosu na 2013., s tim da su radovi na zgradama smanjeni za 1,5%, a radovi na ostalim građevinama za visokih 10,2%.
U EU situacija je bila nešto povoljnija u pogledu građevinske aktivnosti nego u RH te je nakon sedam godina uzastopnog negativnog kretanja, fizički obujam građevinskih radova povećan za 2,7% u 2014. (EU-28). Unatoč postepeno laganom oporavku građevinarstva u EU u prošloj su godini predvodnici rasta u Istočnoj Europi bili su: Poljska (+4,3%), Mađarska (+14,3%), Slovenija (+19,5%) i Litva (+16,9%). Kod njih su najznačajniji infrastrukturni projekti, kao i u Norveškoj, Švedskoj te Švicarskoj. Rast građevinske aktivnosti ostvaren je u zapadnoeuropskim zemljama zahvaljujući porastu u Irskoj (+9,5%), Velikoj Britaniji (+6,1%) i Švedskoj (+10,5%). Tako je u Ujedinjenom kraljevstvu, stambena izgradnja u procvatu, dok je pala u Španjolskoj, Norveškoj, Finskoj, Nizozemskoj, Češkoj i Francuskoj. Od ukupne stambene izgradnje, čak 60% se odnosi na rekonstrukcije. U 2014., u zemljama EU-28, nestambena izgradnja činila je oko 33% ukupnog građevinarstva i to najviše u Istočnoj Europi (43%). Niskogradnja je u 2014. bila znatno razvijenija u odnosu na druge segmente u svim dijelovima Europe, osim u Italiji i Finskoj. U slijedećih nekoliko godina predviđa se snažniji rast stambene izgradnje, naročito u Njemačkoj i Ujedinjenom kraljevstvu. Oporavak građevinske aktivnosti je neujednačen unutar zemalja EU i spor, posebno imajući u vidu dužničku krizu i snažnu fiskalnu konsolidaciju koja ju prati, ostavljajući tako vrlo sužen prostor za investicije javnog sektora na koje se uobičajeno odnosi značajan dio građevinske aktivnosti.
Tablica 1. Pokazatelji građevinarstva RH od 2008. do 2015. godine
U razdoblju od 2010., indeks fizičkog obujma prosječno godišnje je manji za čak oko 40%, a to je najveći pad od svih područja djelatnosti. Na takav pad građevinske aktivnosti najveći utjecaj imale su investicije koje su smanjene od 2010. do 2013. za oko 32% ili 2,09 mlrd kn. Posljedice ovih nepovoljnih kretanja odrazile su se na broj zaposlenih, koji je manji za oko 11.862 osoba, broj površina ukupnih zgrada za 44,7%, i broj stanova za 42,1% je manji u 2014. nego u 2010.
U prva dva mjeseca 2014. u RH 46,5% odrađenih sati na gradilištima odnosilo se na radove na zgradama, a 53,5% na radove na ostalim građevinama. Riječ je o gotovo identičnoj strukturi kao i na početku prošle godine. Istodobno se u prva dva mjeseca ove godine 51,9% radova odnosilo na novogradnju, što je pozitivan pomak s obzirom na to da su prošle godine, u nedostatku novih investicija, radovi na novogradnji iznosili manje od polovine ukupno izvršenih radova.
I u EU je u veljači zabilježen pad građevinske aktivnosti na godišnjoj razini od 2,4%, pri čemu su aktivnosti na zgradama smanjene za 2,7%, a na ostalim građevinama za 0,5%. Najizraženiji je pad zabilježen u Njemačkoj (-8.1%), Francuskoj (-7.9%) i Portugalu (-4.5%), dok je istodobno građevinska aktivnost najviše povećana u Rumunjskoj (+19.5%), Švedskoj (+9.4%), i Češkoj (+6.2%).
Natrag