Poduzetnici koji imaju robu za daljnju prodaju ili druge vrste zaliha (materijal, gotove proizvode i sl.) s istom trebaju postupati s pažnjom dobrog gospodarstvenika. To znači racionalizirati nabavu robe, za vrijeme držanja i manipulacije na skladištu istu zaštiti od oštećenja i neovlaštenog otuđenja te istu upotrebljavati za namjeravanu uporabu u svrhu ostvarivanja prihoda. No, bez obzira na obavljanje poslovanja s pažnjom dobrog gospodarstvenika nerijetko dolazi do oštećenja robe (loma, rastepa i sl.), isteka roka uporabe određene robe, neka roba postane nekurentna ili izgubi svoju uporabnu vrijednost na neki drugi način.
Kada poduzetnici temeljem vlastite procjene za neku robu utvrde potpunu neupotrebljivost, te da njezinu vrijednost neće moći nadoknaditi ni utroškom ni prodajom, donose pisanu odluku o njezinom uništenju ili bacanju i otpisu (isknjiženju). U tom slučaju treba voditi računa o poreznim propisima. Naime, u poreznom smislu takve zalihe predstavljaju manjak.
Neoporezivo uništenje robe
Prema Zakonu o porezu na dobit, oporezivanju ne podliježu rashodi po osnovi manjkova zaliha u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarske komore (u nastavku: HGK), odnosno Hrvatske obrtničke komore (u nastavku: HOK), u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.
Prema Pravilnika o PDV-u (čl. 26. st. 2.), svi manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom HGK i HOK-a i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile smatraju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta.
Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukama HGK i HOK-a, sukladno čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, može se priznati ako:
- je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili
- porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje i uništenje.
Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako je porezni obveznik ta dobra nabavio tri mjeseca prije isteka otpisnog roka. Iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca.
Dakle, kako bi izbjegli plaćanje poreza prilikom uništenja robe, za robu koju poduzetnik ima na zalihi, a za koju utvrdi da je oštećena i da nema više uporabnu vrijednost te da istu treba baciti (uništiti), najprije treba utvrditi radi li se o oštećenju s naslova kala, rastepa, kvara i loma; te je li oštećena količina robe u okviru dozvoljene visine utvrđene odlukom HGK (odnosno HOK). Oštećena roba do visine utvrđene odlukom nadležne komore može se predati na zbrinjavanje ovlaštenom skupljaču otpada o čemu postoji dokaz – potvrda o preuzimanju, te se isknjižava u korist rashoda. Ovako iskazani rashod ne podliježe oporezivanju PDV-om i porezno je priznat u smislu poreza na dobit.
Za robu neodgovarajuće kvalitete, robu za koju je protekao rok uporabe, te za koju je utvrđen kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene odlukom HGK/HOK-a, poduzetniku neće nastati obveza plaćanja PDV-a ako je utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako poduzetnik raspolaže dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara.
Kada moramo platiti porez?
Obveza plaćanja poreza nastaje:
- u slučaju uništenja ili zbrinjavanja robe neodgovarajuće kvalitete, kojoj je protekao rok trajanja, te robe za koju je utvrđen kalo, rastep, lom i kvar iznad visine utvrđene odlukom nadležne komore za koju ne postoji dokumentacija nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti robe preuzete na uništenje, te pri utvrđivanju činjeničnog stanja nije bio prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave;
- te u svakom drugom slučaju kada nisu ispunjeni prethodno navedeni uvjeti.
DETALJNIJE O TEMI:
FIP br. 10/14, I. Slovinac, str. 21