Piše: Mirjana Paić Ćirić

Umirovljenik može uz mirovinu ostvarivati i drugi dohodak, ali i plaću u slučaju sklapanja ugovora o radu na pola radnoga vremena uz uvjet da je ostvario pravo na starosnu mirovinu.

Mirovina i plaća
Do primjene postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13 i 151/14; u nastavku: ZOMO), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014., svakom umirovljeniku koji je sklopio ugovor o radu obustavila se isplata mirovine.

Međutim, nakon stupanja na snagu ZOMO-a propisana je mogućnost da se osoba koja je navršila uvjete za starosnu mirovinu zaposli na pola radnog vremena, a da joj se pritom mirovina ne obustavi. Pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik koji navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (čl. 33. ZOMO-a). Međutim, za žene je čl. 180. ZOMO-a propisano prijelazno razdoblje do kraja 2029. godine tako da je taj uvjet za ostvarivanje starosne mirovine u 2015. godini – 61 godina života i 3 mjeseca. Do kraja 2029. godine za žene se svake godine uvjet godina staža povećava za 3 mjeseca.

Ovaj je Zakon propisao još jednu novinu, a to je ostvarivanje prava na punu mirovinu za osobe koje imaju dugogodišnje osiguranje – 60 godinu života i 41 godinu staža osiguranja, bez obzira radi li se o ženi ili muškarcu. Bez obzira što se navedenim osobama ne umanjuje mirovina, tako ostvarena mirovina se smatrala prijevremenom starosnom mirovinom. Iako je Uredbom o izmjenama ZOMO-a (Nar. nov., br. 151/14) došlo do preimenovanja tako ostvarene mirovine iz prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu, ove osobe bez obzira na to nemaju mogućnost zaposliti se na pola radnog vremena a da im se pritom ne obustavlja mirovina. Naime, čl. 99. ZOMO-a propisano je da se mirovina ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema čl. 33. i 180. ZOMO-a i sklopi ugovor o radu do polovice punog radnog vremena. Budući je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika regulirana čl. 35. ZOMO-a, a ne čl. 33. odnosno čl. 180. ZOMO-a, proizlazi da ovim osiguranicima nije omogućeno ostvarivanje mirovine uz istovremeni radni odnos.

Mirovinu i plaću mogu istovremeno ostvariti samo osobe koje su ostvarile starosnu mirovinu, ali ne i osobe koje su ostvarile starosnu mirovinu osnovom dugogodišnjeg osiguranja.

Poslodavci su dužni i umirovljenike, sklapanjem ugovora o radu prijaviti na obvezna osiguranja i isplaćivati im za pola radnoga vremena plaću u najmanjem iznosu od 1.514,78 kn (pola propisanog iznosa minimalne plaće od 3.029,55 kn). Pritom, ako svoju PK karticu zadrže kod HZMO-a, kao isplatitelja mirovine, ne mogu koristiti osobni odbitak osim u slučaju ako poslodavcu umirovljenik ne dostavi obrazac PK. Poslodavci su obvezni na ukupno isplaćeni iznos plaće obračunati i uplatiti sve propisane doprinose (i iz i na plaću) te pri popunjavanju obrasca JOPPD koristiti iste oznake kao i kod ostalih radnika. Pritom se u polje 9 (oznaka punog, nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena) upisuje oznaka 2 budući se osoba prijavljuje na nepuno radno vrijeme.

S obzirom da umirovljenik, koji je ujedno i radnik, ostvaruje dohotke od nesamostalnog rada (mirovinu i plaću) od dva različita isplatitelja istodobno, dužan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak u kojoj obvezno iskazuje ukupni iznos dohotka, ali ne i ostale eventualne izvore dohotka koje je ostvario tijekom godine.

Mirovina i drugi dohodak
Umirovljenici, bez obzira jesu li ostvarili pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, mogu ostvarivati i drugi dohodak bez obustave mirovine. Pritom valja istaći da će osoba ostvarivati svoju mirovinu bez obzira na iznos ostvarenog drugog dohotka.

Ostvarivanje drugog dohotka, pa tako i primitka temeljem ugovora o djelu, oslobođeno je plaćanja svih doprinosa (i iz i na primitak), a porez na dohodak se plaća po stopi od 25% uz eventualni prirez.

Ove osobe nisu dužne podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, ali budući je porez na isplaćeni drugi dohodak plaćen po stopi od 25%, a ako je mirovina oporezivana stopom od 12% ili oslobođena oporezivanja, tada je isplativo podnijeti prijavu i vratiti plaćeni porez, djelomično ili u cijelosti. Međutim, pritom valja voditi računa da se u godišnju poreznu prijavu, budući se podnosi dobrovoljno, unose svi ostvareni izvori dohotka.

 

Natrag