Sa stajališta koncepta oporezivanja dohotka novi sustav oporezivanja dohotka, koji vrijedi od početka 2015., potpuno je suprotan onome koji je donesen 2012. Stječe se dojam kao da je to zapravo početak primjene nekih novih mjera za gospodarski oporavak. U međuvremenu, u protekle tri godine gospodarski rast je u minusu od -2,2%, u idućim godinama padovi su manji ( -0,9; minus 0,7%), ali minusni trend je konstantan.
O čemu se radi? Poreznom reformom 2012. zadržavaju se tri stope oporezivanja dohotka (12, 25 i 40%), kako je to bilo i do tada, ali se smanjuje osnovice za oporezivanje, a osobni odbitak se povećava sa 1.800,00 na 2.200,00. Do tada se po stopi od 12% plaćao porez na svotu dvostrukog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 kuna, po stopi od 25% na svotu od 3.600,00 do 10.800,00 a po stopi od 40% na razliku iznad 10.800,00.
Tada se ( 2012.) u obrazloženju ovih izmjena poreznih osnovica i povećanja osobnog odbitka navodi slijedeće:
„Ovim Zakonom povećat će se osnovni mjesečni osobni odbitak na 2.200,00 kuna, a osobni odbitak umirovljenika sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna, te će se izmijeniti i porezni razredi na način da će se porezna stopa od 12% primijeniti na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 do 8.800,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno, te bi se u konačnici za porezne obveznike koji ostvaruju bruto plaću u rasponu od 4.000,00 - 8.000,00 kuna, odnosno mirovinu između 5.000,00-7.000,00 kuna, sa jednim uzdržavanim članom, neto plaća/mirovina povećala (a takvih je oko 800.000,00 radnika i obrtnika te oko 200.000 umirovljenika), dok bi se poreznim obveznicima s plaćom/mirovinom iznad tog iznosa plaća/mirovina smanjila, a sve kako bi se porezni teret ravnomjerno rasporedio na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što znači da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veću gospodarsku snagu, a zaštitit će se porezni obveznici sa najnižim primicima. U prilog tome uvodi se i nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000,00 kuna godišnje, kao izvor dohotka od kapitala čiji bi se predujam oporezivao po stopi od 12%.
Također, Zakonom se usklađuju odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. te nastavno tome isti više nije oslobođen oporezivanja.“
U tom su razdoblju znatno porasle cijene na malo, za oko 5%, energije do 20% itd. ( PDV je povećan s 23 na 25%), a potrošnja pada za oko 5% BDP-a, za -2,2%. U idućim godinama minusni trendovi se nastavljaju s time da su padovi manji (-0,9; -0,7%). U 2014. nema naznaka znatnijeg povećanja potrošnje stanovništva, a investicije ostaju na razinama iz prethodnih godina ili padaju. Pozitivni trendovi očitavaju se u rastu industrijske proizvodnje i izvoza.
Novom poreznom reformom ( 2015.) stope oporezivanja dohotka su i dalje 12, 25 i 40%, ali se porezne osnovice ne formiraju u visini osobnog odbitka (2.600,00) nego u visini osobnog odbitka iz 2012. godine (2.200,00 kn). Dakle, 12% na 2.200,00, 25% na 11.000,00 i 40% na razliku preko 13.200,00. U obrazloženju prijedloga za donošenje ovih izmjena navodi se slijedeće:
„... promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Nadalje se navodi da se „očekuje .. da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 mlrd kuna na godišnjoj razini“.
Usporedbom ova tri porezna sustava, onoga iz 2011., zatim iz 2012. i ovoga novoga iz 2015., na primjeru bruto plaće od 5,000,00 kn i bruto plaće od 10.000, 00 kuna ( tzv. prvi bruto) dolazimo do slijedećih rezultata ( pretpostavljamo da je porezni obveznik iz Zagreba i da je samac):
Uspoređujući u ovom primjeru neto plaće 2012. prema 2011. u ovom primjeru, za bruto plaću od 5.000,00 kuna, neto je porastao za 1,53% (3.745,12/3.688,48) a pri bruto plaći od 10.000,00 kuna neto je smanjen za 1,45% (6.626,48/6.723,24). Usporedba plaće 2015. prema plaći iz 2012. godine pokazuje da su neto plaće porasle za 1,51% ( plaća od 5.000,00 kuna) odnosno 1,78% ( plaća od 10.000,00 kuna). Više je porasla neto plaća zaposlenika s brutom od 10.000,00 kuna.
Prema izjavi ministra financija, do 10% zaposlenih prima plaću preko hrvatskog prosjeka, a 4,8% preko 10.000,00 kn i od tih kategorija poreznih obveznika se očekuje da će povećati potrošnju koja bi mogla utjecati na povećanje BDP-a.
Treba uzeti u obzir i da jedinice lokalne samouprave uvode ili povećavaju svoje prireze i da im također ostaje kao mogućnost povećati komunalnu i ostale naknade, da bi sanirali ovaj gubitak prihoda od poreza na dohodak. Već je dvadesetak općina i gradova povećalo prireze ili donijelo odluke o uvođenju prireza ( Rijeka s 5 na 10%, Pula sa 7,5% na 12%, Biograd na Moru s nule na 12%, Senj od 0 do 10%, Ogulin, Duga Resa, itd, itd..). 2 mlrd kuna godišnje koje bi trebalo ostati na raspolaganju za potrošnju na temelju izračuna Vlade uz prijedlog proračuna za 2015.,sigurno će se tijekom godine mijenjati. Procjena je da se ova povećanja neto plaća neće znatnije odraziti na povećanje potrošnje, a posredno i na povećanje BDP-a. Treba uzeti u obzir i da će mnogi poduzetnici preliti ova povećanja neto plaća u povećanje svoje novčane imovine, zadržavanjem neto dohotka na istoj razini.
Vlada se ovim sustavom oporezivanja dohotka opredijelila za povećanje neto plaća tzv. srednjem sloju građana, da bi se time utjecalo na rast BDP-a. Napušten je socijalni koncept oporezivanja dohotka u korist favoriziranja višega srednjeg sloja poreznih obveznika, a što bi se moglo shvatiti , kako je uvodno rečeno, kao početak nekoga novoga programa.Ovako, nakon proteka tri godine od restrukturiranja regulatornih mjera provedenih 2012., više se moža shvatiti kao mali pokušaj da se nešto napravi u zadnjoj godini pred izbore.
Natrag