Materijalna prava radnika

Jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane, darovi u naravi, darovi za djecu i sl. smatraju se materijalnim pravima radnika. Pored navedenih materijalnih prava postoje i druga prava u koja ulaze razne potpore, nagrade i sl., koje radnici ostvaruju i koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava. Zakon o radu ne uređuje materijalna prava radnika već se ta prava uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Jedino je čl. 62. st. 6. ZR-a propisano da se materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Nadalje, u čl. 196. st. 2. ZR-a je propisano da zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se kolektivni ugovor primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete. Stoga, ako poslodavac povrijedi radnikovo materijalno pravo iz KU, radnik nema pravne osnove za njegovo ostvarivanje već samo pravo na naknadu pretrpljene štete.

Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak propisani  su iznosi koje poslodavac može radniku isplatiti i neoporezivo, i to: 

• naknade troškova,
• potpore i
• nagrade.        

Naknade troškova su:

• troškovi prijevoza na posao,
• troškovi službenog puta i noćenja,
• dnevnice u zemlji i inozemstvu,
• terenski dodatak u zemlji i inozemstvu,
• pomorski dodatak,
• naknade za odvojeni život,
• otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza i
• otpremnine za odlazak u mirovinu.

Potpore mogu biti:

• za slučaj smrti radnika,
• za slučaj smrti člana uže obitelji radnika,
• za novorođeno dijete,
• zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana,
• zbog invalidnosti radnika.

Nagrade su:

• prigode (božićnica, uskrsnica, i dr.),
• dar u naravi,
• dar djetetu do 15 godina starosti,
• jubilarne nagrade i
• druge nagrade.

Naknade troškova, potpore, nagrade i drugi primici mogu se neoporezivo isplatiti na razini godine u iznosima propisanim čl. 13. Pravilnika. Prema čl. 14. st. 1. toč. 1. podtoč. 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz čl. 13. st. 2. Pravilnika. Svi drugi primici koji nisu navedeni u čl. 13. st. 2. i 3. Pravilnika smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu na koji poslodavac mora obračunati zakonom propisane doprinose i porez.

Samo iznimno, nema obveze obračunavanja doprinosa na isplate koje prelaze iznose iz čl. 13. Pravilnika na isplatu potpora za slučaj smrti radnika. Ako poslodavac isplaćuje potporu za smrt radnika u iznosu većem od neoporezivog, razlika iznad neoporezivog iznosa smatra se primitkom koji se oporezuje kao drugi dohodak osobe kojoj je ta potpora isplaćena. Prema čl. 209. st. 1. toč. 7. Zakona o doprinosima ne postoji obveza obračuna i uplate doprinosa za potpore koje se isplaćuju obitelji za slučaj smrti radnika i plaća se samo porez i možebitni prirez.

Za radnika koji se zaposlio u tijeku godine prema poreznim propisima ne postoji ograničenje isplate materijalnih prava. Materijalna prava se uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Ukoliko su materijalna prava različito uređeno navedenim aktima, temeljem čl. 9. st. 3. ZR-a primjenjuje se ono materijalno pravo koje je za radnika povoljnije.

Osim u novcu, materijalna prava mogu biti isplaćena u naravi, a poslodavac mora voditi računa da ukupno isplaćeni iznos u naravi sadrži i porez na dodanu vrijednost (ako je poslodavac u sustavu PDV-a). Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP. 

Ako materijalna prava nisu uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, a poslodavac ih ne želi isplatiti, u tom slučaju radnikih neće ostvariti iako ih zahtijeva.

Natrag