Kretanje vanjskotrgovinske razmjene RH od 2012. do 2013. u kunskim iznosima pokazuje rast izvoza za 0,3% i uvoza za 2,6%. Međutim, za prvih sedam mjeseci 2014. prema istom razdoblju 2013. značajno je povećan izvoz za 12,1% i uvoz za 5,3%. Uslijed ovakvih tendencija kretanja izvoza i uvoza vanjskotrgovinski deficit je smanjen za jednu milijardu kn ili 3%, a time je pokrivenost izvoza  uvozom povećana sa 55,0% na 58,5%.

Promatrano prema NKD-u, gotovo sve grupacije proizvoda bilježe rast izvoza pri čemu osobito ohrabruje podatak o rastu izvoza prerađivačke industrije koja u ukupnom izvozu čini udio preko 87%, a bilježi godišnji rast izvoza od 9,3% u prvih sedam mjeseci ove godine. Istovremeno, povećan je uvoz prerađivačke industrije za 9,3%.

Tablica 1. Izvoz i uvoz po sektorima SMTK                                                                                                     tis. eura

Tablica 1 Kelebuh 12 14Izvor DZS2

1) Izvor podataka za statistiku robne razmjene s inozemstvom do 30. lipnja 2013. bile su Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe.

  • Pridruživanjem RH Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., statistički podaci o robnoj razmjeni RH s inozemstvom dobivaju se iz dva različita izvora: Intrastatova obrasca za statistiku robne razmjene između zemalja članica EU-a (Intrastat) i Jedinstvene carinske deklaracije za statistiku robne razmjene sa zemljama nečlanicama EU-a (Extrastat).
  • Službeni podaci robne razmjene s inozemstvom iskazuju se u nacionalnoj valuti, američkim dolarima i eurima. Pritom se iznosi u stranim valutama preračunavaju u kune, eure i američke dolare primjenom tekućih dnevnih tečajnih lista koje vrijede na dan carinjenja robe, a od 1. srpnja 2013. primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj HNB-a.
  • Podaci se iskazuju kod izvoza robe prema zemljama namjene, a od 1. srpnja 2013. kod uvoza robe primjenjuje se novi metodološki kriterij iskazivanja podataka uvoza prema zemljama. U Extrastatu se kod uvoza robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se kod primitaka robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.
  • Od 1. srpnja 2013., ulaskom Republike Hrvatske u EU, promijenjen je način preračunavanja u eure i američke dolare te se umjesto primjene dnevnih tečajnih lista preračuni obavljaju prema mjesečnim tečajnim listama određenima za izvještajni mjesec. Radi usporedivosti izvršeno je preračunavanje podataka izvoza i uvoza u eure i američke dolare za 2012. te se podaci za 2012.  razlikuju od podataka objavljenih u prijašnjim publikacijama  DZS..

2)  Indeks je veći od 999

U Tablici 1. izvoz i uvoz prema robnim sektorima pokazuje da su svi sektori  u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježili porast izvoza, osim pića i duhana, strojeva i prijevoznih sredstava i proizvoda i transakcija. Unutar toga najveći porast izvoza imali su hrana i žive životinje za 11,2%, a također i uvoz tih proizvoda veći je za 11,6%, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim deficitom od 558 milijuna eura. Na drugom mjestu je izvoz proizvoda svrstanih prema materijalu za 18,1%, a isto tako i uvoz tih proizvoda veći je za 9,3%. Osim toga, značajno mjesto u izvozu imaju i razni gotovi proizvodi čiji je izvoz veći za 25,4%, a također i uvoz za 24,6%.

Tablica 2. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja                                                                       tis. eura

Tablica 2 Kelebuh 12 14

IZVOR: DZS 

Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama u Tablici 2. pokazuje da RH najviše izvozi, a još više uvozi iz zemalja EU-a, potom iz zemalja CEFTA-e, zemalja EFTA-e i najmanje iz zemalja OPEC-a. Od ukupnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine na zemlje EU-a otpada 64,6%, izvoz je veći za 2,2%, a uvoz s udjelom od 75,0% također je veći za 5,6%. Uslijed ovakvih povoljnih tendencija vanjskotrgovinski deficit iznosi 3,7 mlrd. eura i manji je nego prošle godine za 130 mil. eura ili 9,2%, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je sa 46,4% na 50,4%.

Izvoz   u zemlje CEFTA-e s udjelom od 19,9% veći je za  13,6% i uvoza s udjelom od samo 7,1% manji je za 8%, time je  ostvaren  vanjskotrgovački suficit od 636 mil. eura. U ostale europske zemlje izvoz je manji za 5,2%  a uvoz je veći  za 4,1%, a vanjskotrgovački deficit iznosi 490 mil. eura, pokrivenost izvoza uvozom 30,6%. Od zemalja EU-a  veći izvoz je u Sloveniju (+22,7%), Njemačku (+5,9%), Italiju (+13,0%), Austriju (+4,5%) i Mađarsku (+66,2%). Od ostalih zemalja povećan je izvoz u Rusiju (+9,6%), Srbiju (+40,40%) i Bosnu i Hercegovinu (+6,8%). Najveći vanjskotrgovački deficit ostvaren je sa Njemačkom (862 mil. eura), Rusijom (432 mil. eura),  Italijom (538 milijuna eura) i Kinom  (228 mil. eura). Istovremeno, najveći vanjskotrgovački suficit ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom (416 mil. eura), Srbijom (67 mil. eura), SAD-om (43 mil. eura),  Albanijom (42 mil. eura) i Kosovom  (36 mil. eura).

Natrag