Kretanje bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i EU

1. Struktura BDP-a Hrvatske

Strukturni dugogodišnji problemi hrvatskog gospodarstva potencirani svjetskom gospodarskom krizom rezultirali su padom BDP-a. Trend vrijednosti BDP-a kontinuirano pada od 2009. do 2014. te i u trećem tromjesečju 2014.  Pad  BDP-a smanjio je razinu razvijenosti RH u odnosu prije krize (2007.), ali i u odnosu na zemlje EU-a. Trend vrijednosti BDP-a kontinuirano pada  od zadnjeg kvartala 2011. Na takav pad BDP-a najveći su utjecaj imale sve kategorije potrošnje, smanjenje izvoza roba i usluga, osobna potrošnja, a najviše investicije u fiksni kapital. 

Podaci prezentirani u Tablici 2. pokazuju realne stope rasta tromjesečnog BDP-a RH prema kategorijama potrošnje. BDP je realno manji za 0,5% u trećem tromjesečju 2014. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.  Prema kategorijama, pad bilježe izdaci za potrošnju kućanstava  za 1,1%, izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) za 1,2%, izdaci za potrošnju države  za 1,4% i  bruto investicije u fiksni kapital za 3,6%. Istodobno, izvoz roba i usluga porastao je za 4,1%, zbog rasta izvoza usluga za 2,9% te rasta robnog izvoza za 5,0%.

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je negativan (1,6%),  a najveći negativan doprinos prouzročen je padom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.                       

Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan (1,1%). Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom usluga.           

Prema područjima djelatnosti najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju 2014. ostvaren je u  prerađivačkoj industriji, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u graditeljstvu.             

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju 2014. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je manja za 0,5%. Na realni rast BDV-a u trećem tromjesečju 2014. utjecao je rast BDV-a zabilježen u  prerađivačkoj industriji (+ 2,9%), trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane (+0,8%), stručnim, znanstvenih, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim  djelatnostima (+ 0,1%)  u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Istodobno, realni pad BDV-a ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-7,5%), graditeljstvu (-6,5%), informacijama i komunikacijama (-1,4%)  financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-0,2%), poslovanju nekretninama (- 0,9%) te javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (-0,8%). 

2. Pregled realnih stopa  promjena, rasta i pada BDP-a, RH i zemalja EU od 2008.-2014.

U Tablici 3. prezentirani su podaci o kretanju stopa promjena (rasta i pada) BDP-a  po zemljama članicama EU, SAD-a i Japana. Od početka globalne krize (2008.), a čiji se efekti pokazuju u 2009. godini. Od 2009. do zadnjeg kvartala 2014. godine (kumulativno za cijelo razdoblje), rast BDP- u zemljama članica EU-28 iznosio je 0,2%, nasuprot tome, pad BDP-a  imale su zemlje eurozone za 1,0% i  Hrvatska za čak 13,1%. Nasuprot tome, pad gospodarske aktivnosti odnosno pad BDP-a bilježe  Grčka (-23,5%), Hrvatska (-13,1%), Italija (-8,1%) i Slovenija (-5,3%).

U tom razdoblju najveći rast BDP-a  imale su Poljska (+16,8%), SAD (+8,5%) i Velika Britanija (+2,6%),  Austrija (6,4%), Njemačka (+5,1%) i Velika Britanija (+2,6%). Posebno valja spomenuti da kontinuirani rast  BDP-a od 2008. do   2014. godine (osim 2009.) imaju  Sjedinjene države (+8,5%),  Švicarska (+7,9%) i Japan (+3,3%).

Prema prethodnim podacima Eurostata u trećem kvartalu 2014. BDP je u  zemalja EU-28 veći za 1,3% i u zemljama EA-18  za 0,8% nego u istom razdoblju  2013. Rast BDP-a imaju Poljska (+3,4), Slovenija i Mađarska (+3,1%), Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska (+3,0%),  Litva (+2,6%) i Latvija i Češka (2,4%). Nasuprot  tome, pad gospodarske aktivnosti odnosno pad BDP-a bilježe Cipar (-2,0%), Hrvatska i Italija (-0,5) i Finska (-0,3%).