U poslovanju sve je više poslovne suradnje i s fizičkim osobama nerezidentima. Pritom, jedno od najčešćih pitanja je: kako postupiti pri pojedinim isplatama takvim osobama, odnosno koja davanja obračunati i na koji način?
Na isplate fizičkim osobama nerezidentima također se primjenjuju tuzemni propisi, napose propisi o oporezivanju dohotka te propisi o doprinosima za obvezna osiguranja. Naime, poreznim obveznicima smatraju se i nerezidenti kad u tuzemstvu ostvare oporezivi dohodak. Odnosno, nerezidentima se smatraju fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj nemaju ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruju dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. Pritom, pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku: Ugovor) i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona.
Dakle, pri isplati rezidentima onih država s kojima su u primjeni Ugovori moguće je primijeniti odredbe konkretnog Ugovora za oporezivanje pojedinog oblika dohotka, što u pravilu znači primjenu nižih stopa od tuzemnih, a u nekim slučajevima i neoporezivanje ako je pravo oporezivanja dano isključivo državi rezidentnosti. Primjerice, u određenim Ugovorima pravo oporezivanja autorskih naknada ima isključivo država rezidentnosti (npr. Austrija, Njemačka, Francuska i dr.), dok je prema drugima pravo oporezivanja dano i državi u kojoj su naknade ostvarene, no samo do ugovorom utvrđene najviše stope na bruto iznos honorara (npr. 5, 8, 10 ili 12%).
Međutim, treba istaknuti da primjena Ugovora nije izravna, već je moguća samo ako isplatitelj u trenutku isplate raspolaže, od strane nadležnog inozemnog tijela, ovjerenim odgovarajućim primjercima obrasca „Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i …..“. Četiri su vrste Zahtjeva – za dividende, kamate, licence i ostali dohodak. Ovjereni Zahtjev podnosi se za svaku isplatu, a iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, Zahtjev se podnosi pri prvoj isplati, a potom svakih 6 mjeseci.
Za primjenu Ugovora potrebno je da isplatitelj u trenutku isplate raspolaže ovjerenim obrascima Zahtjeva.
Dakle, ako isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima Zahtjeva, primijeniti će odgovarajuće odredbe Ugovora, no ako ne raspolaže istima, obvezan je primijeniti odredbe tuzemnog zakona, odnosno obračunati porez kao i pri isplatama tuzemnim poreznim obveznicima.
Što se tiče obveze doprinosa na isplate nerezidentima, obveza obračuna doprinosa ovisi o tome raspolaže li isplatitelj dokazom, ne starijim od 6 mjeseci na dan isplate, da osoba u državi prebivališta ima uređen status osiguranika u skladu odredbama međudržavnog ugovora o socijalnom osiguranju odnosno uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Dakle, ako se radi o isplati rezidentu neke od članica EU ili zemlje s kojom RH ima u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, uz odgovarajuću potvrdu (A1 ili prema pojedinom ugovoru), isplatitelj nema obvezu obračunati doprinose. No, ako isplatitelj prije isplate primitka ne raspolaže odgovarajućom potvrdom, ili se radi o isplati osobi koja je iz zemlje s kojom nije u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju, postoji obveza obračuna doprinosa i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje. Iznimka su autorske naknade i naknade za umjetnička djela koje su uz odgovarajući ugovor i dokaze oslobođene obveze doprinosa.
Isplate nerezidentima potrebno je prikazati i u Obrascu JOPPD i dostaviti ga u Poreznu upravu. Pritom, obveza podnošenja JOPPD-a za isplate nerezidentima propisana je neovisno o tome da li sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH ima pravo oporezivanja tog primitka ili ne.
Za isplate nerezidentima potrebno je imati i njihov OIB. Za dodjelu OIB-a zahtjev može podnijeti sam nerezident, a uz punomoć nerezidenta to može učiniti i isplatitelj umjesto njega.
Natrag