Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. Osim naknade plaće poslodavac je dužan radniku isplatiti i regres (prigodnu nagradu) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora ako ga na to obvezuju drugi izvori radnoga prava (npr. kolektivni ugovor i/ili pravilnik o radu i/ili ugovor o radu). Ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku. Ako je pravo na regres propisano izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca, i ako u tom izvoru prava isplata regresa nije uvjetovana radom u punom radnom vremenu, onda i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu mogu ostvariti regres u punom iznosu. Znači, ako nisu propisani posebni uvjeti za isplatu regresa u izvoru radnog prava, tada pravo na regres ostvaruju svi radnici poslodavca, u jednakom iznosu.
Kada se isplaćuje regres?
Izvorom radnog prava uređuje se vrijeme isplate regresa, a isto može biti:
- najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora,
- s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30.6.2015.,
- najkasnije do kraja lipnja 2015., odnosno za one koji nisu bili na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Iznos (visina) regresa
Iznos regresa uređuje se izvorom radnog prava. Može se utvrditi u:
- fiksnom iznosu,
- najmanjem iznosu,
- postotku (npr. 50%) od najvišeg neoporezivog istovrsnog iznosa utvrđenog prema važećim propisima o porezu na dohodak,
- visini zadnje isplate, najmanje, uz mogućnost pregovaranja, itd.
Regres se može isplatiti u novcu te dati u naravi, a može biti utvrđen ili u neto ili u bruto iznosu. Takav primitak u naravi se smatra neto iznosom koji se mora uvećati za doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ako je uveden.
Godišnji neoporezivi iznos prigodnih nagrada
Propisani iznos koji se ne smatra oporezivim primitkom za sve prigodne nagrade (npr. regres, božićnicu, uskrsnicu i sl.) koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500,00 kn godišnje. Kod isplate regresa treba voditi računa i o iznosima isplata drugih prigodnih nagrada tijekom godine do propisanog neoporezivog iznosa od 2.500,00 kn. Dakle, ako se isplaćuje regres i njegov iznos u zbroju sa drugim prigodnim nagradama ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 2.500,00 kn, isti se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. Međutim, kada primici po osnovi nagrada prelaze neoporezivi iznos od 2.500,00 kn, smatraju se plaćom te se i oporezuju kao plaća. Također, i obrtnik koji obavlja samostalnu djelatnost može sebi osobno isplatiti regres bez obračunavanja poreza na dohodak.
Bez obzira na naprijed navedeno, isplaćeni oporezivi regres ne uključuje se u osnovicu za izračun:
- naknade plaće za godišnji odmor,
- otpremnine,
- naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja).
Izvješćivanje o isplati regresa
Regres se može isplatiti ili prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće. O isplati regresa izvješćuje se Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Ako se na isti dan isplaćuje plaća (oporezivi primitak) i regres (neoporezivi primitak) tada se isti mogu iskazati ili u istom retku ili u posebnom retku. Ako se regres iskazuje u istom retku s plaćom na stranici B Obrasca JOPPD tada i na nalogu za isplatu plaće i na nalogu za isplatu regresa od 1.7.2015. poslodavac mora navesti obvezne elemente propisane čl. 258.e Pravilnika o doprinosima.