Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj (RH) u 2008. imala je rast od 1,2%, od tada sve do 2014. imala je pad, a u 2014. bilježi rast za 1,2% i u prvih pet mjeseci 2015. za 0,8%. Na takav višegodišnji nepovoljni trend kretanja industrijske proizvodnje utjecala je svjetska gospodarska kriza i neadekvatna ekonomska politika u RH. Rast industrijske proizvodnje u RH ovisi o rastu gospodarstava u zemljama Eu i domaće potražnje. Ulaskom RH u EU, taj trend se postepeno mijenja. Tako od rujna prošle godine industrijska proizvodnja bilježi rast, osim u jednom mjesecu u siječnju ove godine kada je zabilježen pad. Takav rast industrijske proizvodnje pozitivno se odrazio i na rast izvoza u prva četiri mjeseca 2015. - za 11,4%, i uvoza za 5,9%, čime je smanjen vanjskotrgovački deficit RH.
U svibnju ove godine prema desezoniranim podacima, industrijska proizvodnja bilježi rast u odnosu na travanj za 2,7% i kalendarski prilagođena na godišnjoj razini za 4,4% odnosno u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Porast industrijske proizvodnje na mjesečnoj i godišnjoj razini odrazio se i na ukupnu kumulativnu razinu, tako da je za prvih sedam mjeseci ove godine prema istom razdoblju prošle godine industrijska proizvodnja veća za 0,8%. Povećanju industrijske proizvodnje za pet mjeseci ove godine najviše su pridonijeli intermedijarni proizvodi široke potrošnje (+2,5%), potom energija (+1,7%) i netrajni proizvodi široke potrošnje (+1,3%), netrajni proizvodi široke potrošnje (+1,6%) i kapitalni proizvodi (+0,6%). Istodobno, pad inustrijske proizvodnje imaju kapitalni proizvodi (-2,8%).
Iz podataka prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvodnje od 2011. do 2013. pokazuje prosječni godišnji pad industrijske proizvodnje od 2,8%. Unutar ukupne industrije prerađivačka industrija sudjeluje sa 78,2%, a njezin prosječni godišnji pad u promatranom razdoblju iznosio je 2,3%. U prvih pet mjeseci 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014., industrijska proizvodnja ima rast od 0,8%. Tom rastu najviše je pridonijela prerađivačka industrija sa svojim udjelom od 78,2% i povećanjem proizvodnje za 0,5%, potom rudarstvo i vađenje (+5,5%) i opskrba električnom energijom, plinom i parom (+0,4%).
U prvih pet mjeseci 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014., prerađivačka je industrija sa svojim udjelom od 78,2% ostvarila porast proizvodnje za 0,5%. Od ukupno 24 odjeljaka prerađivačke industrije, 11 ima porast proizvodnje, a preostalih 13 ima pad. Najveći porast nastavlja bilježiti proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (+28,3%), kože i srodnih proizvoda (+21,6%), električne opreme (+5,8), drva i prerade od drva (+5,7%) i prehrambena industrija (+1,6%). Nasuprot tome, najveći pad proizvodnje ostvarile su proizvodnja metala (-15,1%), strojeva i uređaja (-9,9%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-5,5%), naftnih proizvoda (-4,7%), odjeće (-3,3%) i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (-1,1%).
Kretanja industrijske proizvodnje u RH s Europskom unijom bila su konvergentna sve do 2010., od kada se počinje u RH bilježiti divergencija u odnosu na EU-27. Na kraju petogodišnjeg razdoblja (2009.-2013.), industrijska je proizvodnja bila niža za 14,3% od one iz 2008. (na razini oko 81% iz 1990.). Na taj je način produbljen problem deindustrijalizacije koji je trajao zadnja tri desetljeća.
U Tablici 2. prikazani su podaci o kretanju industrijske proizvodnje u RH, zemljama EU-a, SAD-a i Japana. U EU je nakon trenda pada (2008. - 2009.) uslijedio rast (2010. i 2011.) industrijske proizvodnje. Nakon toga rasta, tijekom 2012. i 2013. godine trend industrijske proizvodnje bilježi pad, a u 2014. bilježi rast. Za razliku od zemalja EU-a, SAD ima kontinuirani porast industrijske proizvodnje (2010. - 5,4%, 2011.- 3,4%, 2012.- 3,7%., 2013. - 3,7%. i 2014. - 4,2%). Japan u 2011. ima pad proizvodnje (-2,5%), 2012. (-0,3%), a u 2013. ima rast (+0,5%) i u 2014. (+1,9%). S povećanjem potražnje u 2014., povećanje proizvodnje je zabilježeno u 19 zemalja, dok je u 9 zemalja proizvodnja bila manja nego u 2013. U travnju 2015. u odnosu na isti mjesec 2014. zemlje EU imaju porast industrijske proizvodnje za 1,2%. Najveću stopu rasta imaju: Latvija (+10,2%), potom Irska (+9,8%), Mađarska (+6,3%), Slovačka (+4,7%), Češka (+4,3%), Rumunjska (+4,3%) i Slovenija (+4,2%). Istodobno, pad proizvodnje imaju: Finska (-4,1%), Nizozemska (-3,9%) i Portugal (-1,1%).
Natrag