Zaposlenost i nezaposlenost u RH od 2005.-2014.

Ukupan broj zaposlenog stanovništva determiniran je ukupnim broj stanovnika, njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom. Ukupan broj stanovnika RH, prema popisima od 2001. (4.437.460) do 2011. (4.284.460) smanjen je za 152.571 ili 3,4%. Takav nepovoljni trend kretanja stanovništva uz postojeću društveno-ekonomsku situaciju nepovoljno se odrazio na strukturu ukupnog broja zaposlenih prema gospodarskim subjektima (pravni subjekti, obrt i slobodne profesije te individualni poljoprivrednici). 

Tablica 1. Ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih RH 2005. - 2014.

Tablica 1 Kelebuh 8 14

Izvor: DZS

Podaci prezentirani u Tablici 1. pokazuju kretanje ukupnog broja zaposlenih i nezaposlenih u RH od 2005. do travnja 2014., zaposlenih u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama te individualnim poljoprivrednicima. Ukupan broj zaposlenih od 2005. do prva četiri mjeseca 2014. smanjen je za 7,4% ili za 105,5 tisuća. U tom razdoblju najveće smanjenje zaposlenih registrirano je prvi puta početkom recesije, oko 2009. (1.449 tisuća zaposlenih ili pad od 106 tisuća ), i drugi puta 2013. što je manje za 31 tisuću zaposlenih ili 2,2%, nego u 2012. Visoki pad zaposlenosti posljedica je smanjenja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te individualnih poljoprivrednika. Struktura zaposlenosti prema spolu pokazuje da su od ukupnog broja zaposlenih, 47,0% žene i taj udio se kreće između 45 i 47% od 2005.

U ukupnom broju zaposlenih dominantno mjesto zauzimaju zaposleni u pravnim osobama - 84%, u obrtu i slobodnim profesijama - 14,5% te individualni poljoprivrednici 1,8%. U promatranom razdoblju broj registriranih pravnih osoba povećan je za 31%. Istovremeno se broj zaposlenih smanjio za 7,4% ili 105,5 tisuća. Kretanje broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama kontinuirano je u padu od 2009. te je broj zaposlenih od 2014. manji za 26% ili 67,2 tisuće u odnosu na 2005. Najveći pad broja zaposlenih imaju individualni poljoprivrednici, i to za dvostruko više (52,4%) ili 25,7 tisuća. 

Od 2005. do 2013. broj nezaposlenih osoba veći je za 11,8% ili 36,4 tisuća, a time je stopa registrirane nezaposlenosti povećana sa 17,9% na 20,2%. Najveći broj nezaposlenih osoba registriran je prošle godine (345,1 nezaposlenih osoba ).

Zaposlenost i nezaposlenost u EU i Hrvatskoj od 2008.-2014. 

Tablica 2. Kretanje stope nezaposlenosti u zemljama EU 2008. - 2014. (u %)

Tablica 2 Kelebuh 8 14

Izvor: Eurostat

Podaci u Tablici 2. pokazuju porast stope nezaposlenosti u svim zemljama članicama EU. Prvi puta od postojanja EU u 2012. ima dvoznamenkastu (10,4%) stopu nezaposlenosti. Od 2008.- 2013. stopa nezaposlenosti u zemljama (EU-27 i RH) povećana je sa 7,0% na 10,8% i u zemljama (EA-18) sa 7,6% na 11,9%. Navedenom povećanju najviše su pridonijele Španjolska sa 11,3% na 26,1%, Grčka sa 7,8% na 27,5%, Portugal sa 8,5% na 16,4%, Litva sa 5,8% na 11,8%, Italija sa 6,7% na12,2%, Irska sa 6,4% na 13,1%, Bugarska sa 5,6% na 13,0%. Stopa nezaposlenosti povećana je i u RH sa 8,4% na 17,2%.

Unutar zemalja EU, jedino Njemačka ima pad stope nezaposlenosti sa 7,5% na 5,3% i od ostalih zemalja koje nisu članice EU, Turska sa 9,7% na 8,7%. Od svih zemalja članica EU, najnižu stopu nezaposlenosti od 3,2% bilježi Norveška (3,5%), Austrija (4,9%), Luksemburg (5,9%), Nizozemska (6,7%).

S druge strane, porast stope nezaposlenosti imaju i SAD sa 5,8% na 7,4% dok je Japan na istoj razini (oko 4%).

Zbog gospodarske krize, a time i porasta nezaposlenosti, Europsko vijeće usvojilo je financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. u kojem je predvidjelo 6 milijardi eura (0,7% ukupnog proračuna EU za razdoblje 2014.-2020.) za suzbijanje nezaposlenosti među mladima. Sredstva će biti usmjerena u zemlje gdje je nezaposlenost  među mladima veća od 25,0%. Predviđena sredstva koristit će se za osiguravanje radnih mjesta nakon završetka školovanja i prekvalifikaciju.

Natrag