Stvaranje obveza i plaćanje predujmom

Zakonski propisi zahtijevaju da proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici prikupljaju i troše proračunska sredstva u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. S jedne strane, oni moraju osigurati potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti. A s druge strane, proračunska sredstva moraju koristiti ekonomično, učinkovito i djelotvorno, u skladu s planom. Kako bi se osiguralo odvijanje poslovanja na pravilan način, u skladu sa zakonima, planovima i postupcima, praćenje rezultata poslovanja, pravodobno financijsko izvješćivanje itd., proračunski subjekti trebaju imati kvalitetan sustav financijskog upravljanja i kontrola. Kontrolne aktivnosti temelje se na pisanim pravilima i procedurama, neke su već sadržane u samim propisima, a neke proračunski subjekti sami uređuju tako što izrađuju vlastite interne procedure.

Obveze na teret proračuna tekuće godine mogu se preuzimati samo za namjene i do visine utvrđene proračunom, ako su pritom ispunjeni svi zakonom i drugim propisima ispunjeni uvjeti.

Preuzimanje obveza
Pisanom procedurom stvaranja obveza treba biti jasno uređeno na koji način se pokreće postupak nabave, od ugovaranja do same realizacije i kontrole realiziranih (primljenih) isporuka dobara i usluga, tko obavlja pojedine postupke, tko, na koji način i u kojoj fazi odobrava nabavke, provjerava jesu li u skladu s planom, a nakon isporuka kontrolira jesu li se one izvršile prema ugovorenim uvjetima, itd.

Zakon o proračunu1 postavio je ograničenja kod preuzimanja obveza na teret proračuna i to za obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, kod plaćanja predujmom, a posebno su regulirani postupci zaduživanja.

Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzimati obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama uz suglasnost Vlade RH, na prijedlog ministra financija. Isto tako proračunski korisnici JLP(R)S-a mogu preuzimati obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama jedino uz suglasnost načelnika, gradonačelnika, župana. Primjerice, proračunskim korisnicima Grada Zagreba takva obaveza propisana je dodatno i Odlukom o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2014. (čl. 12.)2.

Predujmovi
Kod plaćanja predujmom općenito važe ista pravila koja su postavljena i za preuzimanje obveza. To znači da se predujam za nabavu roba i/ili usluga može isplatiti ako su sredstva za nabavu određenih dobara i usluga osigurana planom i u skladu s pisanom procedurom stvaranja obveza. Međutim, ovdje je Zakonom o proračunu (čl. 53.) propisano ograničenje da se predujmom može plaćati samo iznimno, uz prethodnu suglasnost ministra financija (ako se radi o proračunskom korisniku državnog proračuna) odnosno suglasnost načelnika, gradonačelnika, župana (ako se radi o proračunskom korisniku lokalnog ili regionalnog proračuna). Zakonom o proračunu nadalje je propisano da proračunski korisnici mogu plaćati predujmom bez navedenih suglasnosti do iznosa koji se utvrđuje u zakonu o izvršavanju državnog proračuna odnosno odluci o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu3 propisano je da korisnik državnog proračuna u 2014. može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000 kuna.

Osim toga, proračunski korisnici državnog proračuna, kao naručitelji i nadalje (sve do kraja 2015.) imaju obvezu plaćanja predujmom u ugovorima o javnoj nabavi, prema posebnoj Odluci Vlade RH4. Ova obveza odnosi se na ugovore o javnim radovima i ugovore o javnim uslugama, koji uključuju radove koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora, kada je njihova procijenjena vrijednost 2 mil. kuna ili više, a predujam iznosi 10% ugovorene cijene (bez PDV-a). Znači, nakon dobivanja suglasnosti ministra financija za plaćanja predujmom za pojedini ugovor, proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji obvezni su u dokumentaciji za nadmetanje odrediti mjeru plaćanja predujmom.

Svaka JLP(R)S mogla je u odluci o izvršavanju proračuna za ovu godinu propisati za svoje proračunske korisnike iznos do kojeg korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika, župana. Primjerice, proračunski korisnici Grada Zagreba temeljem Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2014. (čl. 11.) mogu plaćati predujmom bez gradonačelnikove suglasnosti do pojedinačnog iznosa od 50.000 kuna te za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

[1] Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08-136/12)

[2] Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Zagreba za 2014. (Sl. glasnik Grada Zagreba, br. 26/13)

[3] Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (Nar. nov., br. 152/13 i 39/14)

[4] Odluka o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji (Nar. nov., br. 25/14)