U Hrvatskoj je u 2013. zabilježeno 64,8 mil. turističkih noćenja, što je za 3,3% više nego 2012. godini. Unatoč kontinuiranom rastu turističkih noćenja u posljednjih 13 godina, razina noćenja još uvijek nije dostigla onu iz 1988., kada je ostvareno čak 67,3 mil. noćenja. Trend noćenja pokazuje da je u razdoblju od 1988. do 1991. godine, broj noćenja smanjen za 56,8 mil. ili 84,6%. S druge strane, od 1994. do 2004. godine broj noćenja je povećan za visokih 95% i dostigao je 47,8 mil. Takav pozitivni trend nastavljen je i u 2013. godini, te je veći za 36% ili 17 mil. noćenja nego u 2004.
Broj dolazaka turista u periodu od 1988. do 2013. godine pokazuje porast od 2,1 mil. ili 24,4% i iznosi 12,4 mil. dolazaka. Ovakav pozitivan rezultat povećanog broja turista i turističkih noćenja je devizni prihod koji ostvaruje turizam. Time je devizni prihod povećan s 2,4 mlrd. eura u 1997. godini na 6,6 mlrd. eura u devet mjeseci prošle godine ili 175%, a do kraja 2013. procjenjuje se na 7,0 mlrd. eura.Tijekom cijelog razdoblja, povećanje broja dolazaka turista, noćenja i deviznog prihoda nisu pratili povećanje smještajnih kapaciteta (sobe i apartmani). Nasuprot tome, smještajni kapaciteti su od 1988. do 2013. godine smanjeni za čak 45,4 tisuće ili 12,8%. Za daljni razvoj turizma u Hrvatskoj neophodni su novi kapaciteti za smještaj turista te novi sadržaji u turizmu.
Tablica 1.Osnovni pokazatelji turizma Hrvatske od 1988. do 2013.
Izvor: DZS
Broj ostvarenih noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje da grupa od dvanaest zemalja izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada čak 85,0%, a na sve preostale zemlje odpada 15,0%. Unutar tih zemalja, na prvih pet zemalja otpada 58,2%, a to su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Ćeška i Italija. Pri tome treba naglasiti da udio njemačkih gostiju iznosi 24,2%, te da je u 2013. porastao za 3,5% u odnosu na 2012. godinu. Raspon noćenja koja su ostvarili gosti iz ovih dvanaest zemalja je od 1,6 mil. (Rusi) do 14,4 mil. noćenja (Nijemci). Prosječan boravak svih turista po dolasku u 2013. iznosi 5,2 noćenja, pri ćemu domaći turisti ostvarili su (3,5 noćenja) a strani (5,4 noćenja). Najdulje borave gosti iz Rusije (8,1 noćenja), te Danci (7,7 noćenja) i Nijemci (7,5 noćenja).
Tablica 2.Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta
Izvor: DZS
Grafikon 1.Noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2012. i 2013.
U 2013. godini, od ukupno 64,8 mil. noćenja, 25,4 mil. je ostvareno u privatnom smještaju (35%). U kampovima je zabilježeno 16,1 mil. noćenja (25%) te u hotelima 16,6 mil. (26%). Prema tome, na te tri vrste smještaja otpada 86,0% ukupnog prometa u 2013. godini. Ukupan broj noćenja u 2013. prema 2012. veći je za 3,3%. Tome povećanju pridonio je rast noćenja u svim glavnim vrstama smještajnih kapaciteta. Natprosječni porast od 48,9% (3,3 mil. noćenja), imali su sobe za iznajmljivanje, apartmani i kuće za odmor, te privatni smještaj (3,4%) i hoteli (1,6%).
Grafikon 2.Struktura smještajnih kapaciteta u 2013.
Prema ostvarenim noćenjima u 2013. na četiri županije otpada 77,3% svih noćenja. Na prvom mjestu je Istarska županija s 19,5 mil. noćenja i smanjenjem za 2,2% (manje turista iz Rusije - 22,6%), potom Primorsko-goranska županija (12,3 mil. noćenja) za 3,1% više, Splitsko-dalmatinska županija (11,5 mil. noćenja) za 9,0% više i Zadarska županija (6,8 mil. noćenja) i 1,2% više nego 2012. godine. Preko dva mil. noćenja ostvarili su Rovinj (3,0 mil. noćenja) 0,3% više, potom Dubrovnik (2,6 mil. noćenja) 9,1% više, Poreč (2,4 mil. noćenja) 7,1% manje nego 2012. godine. Između jedan i dva mil. noćenja u 2013. ostvarili su ovi gradovi: Mali Lošinj (1,8 mil. noćenja), Umag (1,6 mil. noćenja), Tar-Vabriga i Zagreb (1,5 mil. noćenja), Crikvenica (1,4 mil. noćenja), Pula i Šibenik (1,3 mil. noćenja), Opatija i Zadar (1,2 mil. noćenja).
Grafikon 3.Broj noćenja turista po gradovima u 2013.
