Dioničko društvo

Poziv na glavnu skupštinu d.d. mora se objaviti u glasilu društva. No, ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu skupštinu može se sazvati i preporučenim pismom. U tom slučaju se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Poziv se naravno mora odaslati svim članovima društva.

Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva ni dan kada počinje njezino održavanje. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena, te se prema izričitoj zakonskoj odredbi ti rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može se predvidjeti i drukčije računanje rokova. No to je moguće predvidjeti samo statutom.

Društvo s ograničenom odgovornošću
Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština d.o.o. se održava u sjedištu društva. 

Skupština se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Iz navedenog jasno proizlazi kako je d.o.o. samostalno u određivanju načina na koji će se sazivati skupština. To primjerice može biti i oglašavanje u dnevnom tisku. U svakom slučaju, ako je društvenim ugovorom određen način sazivanja skupštine, tada je taj način obvezujući, a ako način nije određen društvenim ugovorom, potrebno se pridržavati zakonske obveze slanja preporučenog pisma upućenog svim članovima društva. Slanje poziva svim članovima društva uključuje i one koji nemaju pravo odlučivanja na skupštini.

Neovisno od sredstva sazivanja poziva, od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje 7 dana. Dakle, društvenim ugovorom je moguće odrediti duži, ali ne i kraći rok.

Posljedice nepravilnog sazivanja skupštine
U slučaju da poziv na glavnu skupštinu d.d. nije objavljen u glasilu društva ili svi poimence društvu poznati dioničari nisu pozvani preporučenim pismom, a poziv se vršio na takav način, odluke donesene na tako sazvanoj glavnoj skupštini biti će ništetne.

Budući da se na ništetnost odluka skupštine d.o.o. na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 355. do 359. ZTD-a, to znači da će i odluka skupštine d.o.o. također biti ništetna ako skupština nije sazvana na način kako je to određeno društvenim ugovorom, odnosno preporučenim pismom upućenim svim članovima društva u slučaju da društveni ugovor ne sadrži odredbe o načinu sazivanja skupštine.

No, odluke donesene na glavnoj skupštini d.d. i skupštini d.o.o. neće nužno i uvijek biti ništetne zbog nepridržavanja odredaba načinu sazivanja i roku održavanja istih.

Kod d.d. to će biti onda ako se ispune dvije zakonske pretpostavke. Prva je da na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, a druga je da se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

Na skupštini d.o.o. koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Kao što je vidljivo, za razliku od d.d., u ovom slučaju nije propisan i uvjet da se nijedan član društva ne usprotivi donošenju odluka. Međutim, u sudskoj praksi Visokog trgovačkog suda nailazi se na stav prema kojem se taj uvjet zapravo podrazumijeva: „Zbog toga ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud i u primjeni materijalnog prava ostvario pogrešan pravni pristup, jer se u čl. 444. st. 2. ZTD-a očito podrazumijeva skupština na kojoj su prisutni svi članovi društva i sudjeluju bez prigovora pravovaljanosti načinu saziva i zakonitosti rada skupštine. Zbog toga nije u pravu tuženik, kada u odgovoru na žalbu ističe pravovaljanost skupštine zbog prisutnosti svih članova društva bez obzira na spor oko zakonitosti načina saziva skupštine. Takav pristup mogao bi imati za posljedicu zlouporabu prava.“ (VTS, Pž-2056/04 od 25.9.2007.).

U slučaju da skupština d.o.o. nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.

Ako skupština društva nije sazvana na valjani način i u propisanom roku, odluke donesene na toj skupštini su u pravilu ništetne.

Natrag