Gotovo da nema poduzetnika koji obavljajući godišnji popis – inventuru nije utvrdio manjak robe, materijala, osnovnih sredstava, sitnog inventara, novca ili druge imovine. „Treba li platiti porez na manjak?“ ili „Koliko poreza moramo platiti?“, pitanja su koja se potom postavljaju, kao i razmišljanje kako izbjeći plaćanje poreza.
Manjak može nastati kao posljedica kala, rastepa, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara, potresa, provalnih krađa ili ratnih razaranja). No, najčešće je posljedica nesavjesnog i neodgovornog ponašanja radnika ili drugih osoba odgovornih za poslovanje, odnosno otuđenja imovine od strane radnika ili trećih osoba (najčešće kupaca). O tome kako je manjak nastao ovisi postupanje s njim i podliježe li ili ne oporezivanju.
Manjak na koji se ne plaća porez
Oporezivanju ne podliježe:
- kalo, rastep, kvar i lom do visine utvrđene odlukama Gospodarske i Obrtničke komore (HGK i HOK);
- manjak nastao djelovanjem više sile do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta;
- manjak dobara kojima je protekao rok trajanja, manjak zbog neodgovarajuće kvalitete te kalo, rastep, kvar i lom iznad visine dopuštene Odlukama ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan službenik Porezne uprave ili ako postoji odgovarajuća dokumentacija nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti dobara preuzetih na zbrinjavanje ili uništenje;
- tehnološki manjak do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti, zakonima o posebnim porezima (trošarinama), ili normativima utvrđenim od strane poduzetnika, strukovne grupacije ili Porezne uprave.
Dakle, svaki drugi manjak podliježe oporezivanju.
Oporezivi manjak
Ukoliko je manjak posljedica ljudskog faktora, najprije treba utvrditi osobu koja je odgovorna za nastali manjak. To može biti radnik, rukovoditelj, direktor ili neka druga osoba.
Manjak koji se naplaćuje
Manjak za koji se tereti odgovorna osoba oporeziv je PDV-om. Osobi odgovornoj za manjak potrebno je izdati račun, a odgovorna osoba nastali manjak može podmiriti uplatom u blagajnu ili na žiro račun društva. Nastali manjak poslodavac može obustaviti radniku na plaći samo uz njegovu pisanu suglasnost.
Manjak kao dohodak
Manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe. U slučaju kada osoba koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak (npr. direktor) to ne učini, manjak se smatra primitkom od nesamostalnog rada ovlaštene osobe, tj. oporezuje se kao njegova plaća.
Izuzimanja član(ova) društva po osnovi manjkova na imovini za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se dohotkom od kapitala i oporezuju po stopi 40% + prirez.
Manjak na teret društva
Manjak se može knjižiti na teret društva samo pod uvjetom da odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donese upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština i to zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe. Za ovako iskazan manjak povećava se osnovica poreza na dobit.