Struktura BDP-a Hrvatske
Strukturni višegodišnji problemi hrvatskog gospodarstva potencirani svjetskom gospodarskom krizom rezultirali su padom BDP-a. Trend BDP-a kontinuirano pada od 2009. do 2013. kao i u trećem i četvrtom tromjesečju 2013. U razdoblju od 2009. do 2013. prosječna godišnja stopa pada BDP-a iznosila je 2,5%. Taj pad BDP-a u 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, usporen je i iznosi 1,0%. Spomenuti pad BDP-a smanjio je razinu razvijenosti Hrvatske u odnosu prije krize (2007. godina), ali i u odnosu na zemlje EU. Na takav pad BDP-a najveći su utjecaj imale sve kategorije potrošnje, smanjenje izvoza roba i usluga, osobna potrošnja, a najviše investicije u fiksni kapital. Tijekom cijelog razdoblja investicije u fiksni kapital bilježe visoku stopu pada, a realna vrijednost u 2013. bila je čak 36,0% manja nego u 2008. godini.
Trend BDP-a kontinuirano pada već devet tromjesečja, dakle od zadnjeg kvartala 2011. Smanjenju BDP-a doprinijele su sve komponente, a najviše izvoz roba i usluga te investicija u fiksni kapital.
Podaci prezentirani u Tablici 2. pokazuju realne stope rasta tromjesečnog BDP-a Hrvatske prema kategorijama potrošnje. Bruto domaći proizvod realno je manji za 1,2% u četvrtom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prema kategorijama, pad bilježe izdaci za potrošnju kućanstava (-1,8%), bruto investicije u fiksni kapital (-3,3%) i izvoz roba i usluga (-3,8%).
Izdaci za potrošnju države porasli su za 1,2%. Izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) porasli su za 2,6%.
Najveći doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju 2013. ostvaren je manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom izvoza roba.
BDP je realno manji za 1,0% u 2013. u odnosu na 2012. Prema kategorijama potrošnje, Izdaci za potrošnju kućanstava pali su za 1,0%. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 1,0%. Izvoz roba i usluga pao je za 1,8%, ponajprije zbog pada robnog izvoza za 4,1%. Uvoz roba pao je za 1,5%. Uvoz roba i usluga pao je za 1,7%.
Izdaci za potrošnju države porasli su za 0,5%. Izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) porasli su za 1,8%.
BDP je u 2013. u odnosu na 2012. realno manji za 1,0%.
Najveći doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u 2013. godini ostvaren je manjim uvozom roba i usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma uzrokovan padom izvoza roba.
Najveći doprinos rastu BDP-a u 2013. ostvaren je u djelatnosti Pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti Prerađivačke industrije.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2013. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je manja za 0,8%
Realni pad bruto dodane vrijednosti ostvaren je u ovim djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (za 3,6%), Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (za 2,0%), Građevinarstvo (za 3,6%), Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane (za 0,03%), Informacije i komunikacije (za 0,3%), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (za 0,8%), Poslovanje nekretninama (za 0,1%) te Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (za 0,4%) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
