Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (u nastavku: Prijedlog)1, upućenog u saborsku proceduru, pored ostalog, predviđene su i promjene u oporezivanju kamata koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnjem 2015. Tako, prema navedenom prijedlogu, proširuje se sadašnja definicija kamata kao kategorija dohotka od kapitala, i predlaže da se kamatama smatraju primici od potraživanja svake vrste, a osobito:
- primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),
- primici od kamata po vrijednosnim papirima,
- primici od kamata po osnovi danih zajmova,
- primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.
Dakle, za razliku od važećih odredbi, prema kojima se dohotkom od kapitala smatraju samo kamate po osnovi danih zajmova i kredita, predloženim izmjenama, od 1.1.2015. oporezivanju tom vrstom dohotka podlijegale bi i druge vrste kamata koje ostvaruju fizičke osobe, pa tako i kamate na kunsku i deviznu štednju te kamate po vrijednosnim papirima (osim od obveznica).
Kamate na dane pozajmice od 1.1.2015. oporezuju se po stopi od 12%.
Od 1.1.2015. po stopi od 12% oporezuju se i kamate na štednju.
Kao i sada, predujam poreza na dohodak od kamata obračunavali bi, obustavljali i uplaćivali isplatitelji, kao porez po odbitku bez priznavanja osobnih odbitaka, istodobno s isplatom, no po novome, ili pripisom kamata. Za oporezivanje kamata predviđena je i promjena porezne stope, te bi se od 1.1.2015. sve kamate kao dohodak od kapitala, oporezivale po stopi od 12% (uvećano za prirez). Budući je važeća porezna stopa 40%, to znači da dolazi do poreznog rasterećenja kamata po osnovi danih zajmova.
Tablica 1. Primjer oporezivanja kamata na štednju od 1.1.2015.
Tablica 2. Primjer oporezivanja kamata na dane pozajmice od 1.1.2015.
Primjena novih odredbi o oporezivanju kamata predviđena je s 1. siječnjem 2015., odnosno na kamate obračunate do 31. prosinca 2014. primjenjivale bi se odredbe sada važećeg Zakona o porezu na dohodak. To znači da će oporezivanju podlijegati one kamate na štednju i po vrijednosnim papirima, obračunate za razdoblja nakon 1. siječnja 2015., dok kamate obračunate do 31.12.2014. ne podliježu oporezivanju bez obzira kada će se isplaćivati.
Spomenimo još da se u Prijedlogu izričito navode i kamate koje se ne smatraju kamatama od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala, odnosno kamatama koje ne podliježu oporezivanju smatraju se:
- zatezne kamate,
- naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ukoliko je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno, ukoliko iznosi najviše do 0,5% godišnje,
- primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,
- primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
No, u svezi zateznih kamata, za istaknuti je da Prijedlogom nije predviđeno brisanje važeće odredbe Zakona (čl. 15. st. 3.) u okviru dohotka od nesamostalnog rada, koja od oporezivanja izuzima samo zatezne kamate po osnovi plaće ili mirovine koje se tim osobama isplaćuju po sudskoj presudi.
(1) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak donesen je na 15. sjednici Hrvatskog sabora 25. studenoga 2014.
Natrag